Ove godine navršava se punih pet vekova od kada je Sulejman Veličanstveni osvojio Beograd i odlučio da varoške Srbe, odnosno Beograđane, povede sa sobom u Carigrad – sadašnji Istanbul. Do danas nekoliko stotina hiljada žitelja Istanbula tvrdi da su potomci ovih Beograđana
Kada je, posle teške i opsade koja je trajala 45 dana, 1521. godine na čelu osmanskih trupa Sulejman Veličanstveni ušao u Beograd, Srbi su u idealnom stanju održavali vodovod koji su Rimljani izgradili u antičkom Singidunomu još u 2. veku nove ere.
Jedno od tumačenja tvrdi da tako očuvanog vodovoda nije bilo ni u jednoj prestonici tadašnje Evrope, i da zato Sulejman odvodi Beograđane, diveći se njihovoj veštini, da i njemu naprave isti.
Na maršu dugom dva meseca i posle pređenih 950 kilometara, preko 2.000 srpskih porodica se naselilo u Carigradu i okolini, u zavisnosti primarno od njihovog zanimanja, objašnjava gošća Jutarnjeg programa, profesorka Filološkog fakulteta, Ema Petrović orijentalista.
- Te porodice su putovale Carigradskim drumom koji danas, praktično, prati trasa auto-puta od Beograda, preko Sofije, do Istanbula, a poneli su sa sobom ono što su mogli da nose i ono što im je bilo najsvetije – mošti Svete Petke koje su čuvane u Beogradu, ikona Presvete Bogorodice i mošti Svete Teofane - dodaje profesorka Petrović.
Foto: printscreen
Profesorka Filološkog fakulteta, Ema Petrović
Inače, mošti Svete Petke su na molbu kneginje Milice i njene ćerke Olivere koja je bila žena osmanskog sultana Bajazita Prvog, donete u Srbiju 1398. godine. Despot Stefan Lazarević kada gradi novu prestonicu, prenosi ih u Beograd. Kada su ih Beograđani poneli sa sobom u Carigrad čuvane su u patrijaršijskoj crkvi Svetog Đorđa.
- Međutim, patrijaršija nije bila u dobrom finansijskom stanju, te u 17. veku moldavski vojvoda otkupljuje sve dugove patrijaršije u zamenu za te mošti. One se danas čuvaju u Jašiju u velikoj Sabornoj crkvi. Do danas su svetinja i hodočasnici iz mnogih pravoslavnih zemalja svakodnevno posećuju Jaši upravo zbog toga - objašnjava gošća Jutarnjeg programa.
Sulejman nije verovao braniocima Beograda
Izgradnja vodovoda nije bio jedini razlog zašto je Sulejman Veličanstveni proterao Beograđane u Carigrad. To je za Osmanlije bila dodatna korist, ali treba imati u vidu da je Beograd 1521. godine bio deo Ugarske i kako je ona u tom periodu bila u lošem stanju, ugarski garnizon gotovo nije ni branio Beograd.
Najveći otpor osmanskim osvajačima su pružili upravo stanovnici Beograda na najrazličitije načine i kada je Sulejman ušao 29. avgusta 1521. godine, ugarski garnizon se povukao, a ostalo je stanovništvo u koje on nije imao poverenje da će biti lojalni osmanskoj državi što je najverovatnije bio glavni razlog zašto ih je proterao.
- Osmanska vlast je bila vrlo pragmatična. Oni su koristili sve što su mogli - napominje profesorka.
Foto: printscreen
Beogradska kapija u Istanbulu
Sudbina proteranih Beograđana
Do danas u Istanbulu postoje toponimi koji govore o prisustvu Srba. Postoji Beogradsko selo koje je nastanjivalo uglavnom stanovništvo koje se bavilo poljoprivredom, postoji beogradska mahala i Beogradska šuma, danas omiljeno izletište stanovnika Istanbula, kao i Beogradska kapija.
- Kakva im je tačno bila sudbina danas je teško reći. Izvesno kao i celom nemuslimanskom stanovništvu imperije kojem je dozvoljavano da sačuvaju svoj jezik i svoju veru u zamenu za to da budu lojalni i da plaćaju određene poreze. Oni koji su imali određena zaduženja, posebno ovi angažovani na vodovodu, su imali velike poreske olakšice, ali živeći u srcu carstva njihova orijentalizacija i islamizacija je bila mnogo brža, nego na periferiji - naglašava Ema Petrović.
Vrlo teško je reći koliko dugo su odolevali islamizaciji i pored toga što su Osmanlije imale vrlo precizne popise stanovništva sve negde do početka 17. veka. Ali njih zanima da li je neko musliman ili nemusliman samo sa aspekta poreske politike, a ne da li je Srbin, Bugarin ili nešto treće. No pretpostavlja se da su sigurno do 17. veka odolevali u najvećem broju. Posle toga je počela ubrzana islamizacija koja se poklopila i sa krizom carstva.
Foto: printscreen
Profesorka Filološkog fakulteta, Ema Petrović
U Turski nisu otišli samo Beograđani
U osmanskim popisima nema prezimena, već samo imena. Izvesno je da su vremenom na osnovu patronima, imena oca davali sebi prezimena, ali se ne može sa sigurnošću reći da su bili samo Jankovići i Karadžići, kako postoji popularno uverenje.
- Postoji jedna velika studija akademika Pavla Ivića, ali se ona ne odnosi na istanbulske Srbe. To je studija Govor galipoljskih Srba, ali su oni očigledno stigli u nekom drugom talasu proterivanja i po njegovim zaključcima, to stanovništvo je poticalo iz okoline Jagodine. Mada se u nekim osmanskim popisima i u okolini Istanbula pominju neka srpska imena - dodaje prof. Petrović.
Danas ih ima veoma malo i većinom su asimilovani. Pored toga, u celoj Turskoj ima veliki broj iseljenika sa naših prostora – iz Stare Raške, severne Crne Gore, iz Bosne, iz Makedonije, mada je to uglavnom muslimansko bošnjačko stanovništvo, ali svi oni pamte svoje poreklo, čuvaju običaje i rado govore o svojoj zemlji iz koje su potekli.
Foto: printscreen
Do danas nekoliko stotina hiljada žitelja Istanbula tvrdi da su potomci Beograđana
- Generalno gledano doprinos Srba Osmanskom carstvu je veliki. Srbi su im dali dve princeze, Oliveru Lazarević i Maru Branković. Dali su velike vezire. A kulturološki uticaji nikada nisu jednosmerni. Koliko je išla orijentalizacija, toliko je išao i kulturološki uticaj srpske srednjovekovne kulture da bi se napravila ta sinkretička kultura koju danas nazivamo orijentalnom na Balkanu i koja svakako predstavlja bogatstvo ovih prostora - napominje prof. Ema Petrović na kraju gostovanja u Jutarnjem programu.
Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić izjavio je danas da je predlog predsednika Srbije Aleksandra Vučića da udžbenici za srpski jezik i književnost, istoriju i geografiju budu pisani i štampani u Srbiji patriotski čin usmeren na to da se sačuva istorijsko sećanje i budućnost srpskog naroda
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić izjavio je danas da je predlog predsednika Srbije Aleksandra Vučića da udžbenici za srpski jezik i književnost, istoriju i geografiju budu pisani i štampani u Srbiji patriotski čin usmeren na to da se sačuva istorijsko sećanje i budućnost srpskog naroda
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je uživo u programu Informer televizije da je Katarina Šćepanović sa Studentske liste nezadovoljna jer nije dobila nijednu funkciju.
Dijana Hrka uputila je u svom javnom obraćanju oštre kritike i direktna upozorenja novoj studentskoj vlasti, poručivši da raspolaže brojnim informacijama i da će, ukoliko se problemi hitno ne reše "progovoriti o svemu".
Mirovi sporazum kojim je okončan tropiogodišnji rat u Bosni i Hercegovini, započet aprila 1992. pošto je razbijena Jugoslavija, usaglašen je i parafiran 21. novembra 1995. u Dejtonu.
Predrag Voštinić iz Lokalnog fronta, jedan od najglasnijih pristalica Studentske liste, verovali ili ne, poručio je da se stanje u saobraćaju u Srbiji normalizovalo od vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji 25. oktobra.
Aleksandar Vučić poručio je da je Narodna skupština mesto na kojem mora da se čuje glas naroda, ističući da se prethodnih dana borio da građani budu predstavljeni, dok su neki drugi vodili borbu za svoje funkcije, limuzine i veće plate.
Beograđanka S. M. je kupila "Bradić" kore za slanu tortu za slavu, a kada je otvorila pakovanje, osetila je nesnosan smrad, iako rok trajanja ističe tek 19. februara 2028. godine.
Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), Srbiju tokom vikenda očekuje promenljivo i pretežno oblačno vreme, uz čestu pojavu kiše, lokalnih pljuskova, ali i snega.
Zbog održavanja manifestacije "Beogradski polumaraton 2026" saobraćaj će danas od 15.30 časova do ponoći biti potpuno obustavljen u Bulevaru Zorana Đinđića, na delu od Ulice antifašističke borbe do Ulice španskih boraca.
Tužiteljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Slađana Španjević Volkov saopštila je da je tokom uviđaja u mestu Bajice izuzeto mnoštvo tragova koji će biti predmet daljih veštačenja, kako bi se rasvetlile okolnosti pod kojima je ubijen Miloš Đuričković (56).
Miloš Đuričković iz Škaljara (56), koji je danas ubijen na Cetinju, imao je burnu kriminalnu prošlost, a pre devet godina bio je ranjen u Beogradu, ali je preživeo.
U mestu Bajice, na Cetinju, jutros je ubijen Miloš Đuričković (56), navodni član škaljarske organizovane kriminalne grupe. Policija je blokirala uže i šire područje, kao i putne pravce, a u toku je potraga za počiniocem.
U mestu Bajice, na Cetinju, jutros je ubijen Miloš Đuričković (56), navodni član "škaljarske" organizovane kriminalne grupe. Policija je blokirala uže i šire područje, kao i putne pravce, a u toku je potraga za počiniocem.
Zamenik predsednika Alternative za Nemačku (AfD) Markus Fromajer oštro je kritikovao nemačkog kancelara Fridriha Merca zbog poziva kompanijama iz Nemačke da investiraju u ukrajinsku privredu.
U Francuskoj se danas održavaju novi protesti zbog visokih troškova života, a u Parizu se očekuje između 15.000 i 30.000 demonstranata, koji zahtevaju povećanje zarada i konkretne socijalne i ekonomske mere vlade.
Skoro polovina stanovnika Nemačke želi da Berlin smanji ili potpuno ukine vojnu i finansijsku pomoć Ukrajini, pokazalo je danas objavljeno istraživanje čije rezultate prenosi Dojče vele.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Meta razvija posebnu aplikaciju Direct, namenjenu razmeni poruka na Instagramu, čime bi mogla da dodatno proširi domet direktnih poruka (DM) na ovoj platformi.
Nekada su bile nezaobilazne na prazničnim trpezama, slavama i porodičnim okupljanjima, a pravile su se od jednostavnih i jeftinih sastojaka koje je gotovo svaka kuća imala.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.