Jedni su nadimke sami osmislili, druge su tako prozvali mediji, ali zajedničko im je ovo - njihova prava imena gotovo su pala u zaborav, dok su nazivi poput Malčanskog berberina, "Ubice studentkinja" i "Ubice sa šahovskom tablom" postali sinonim za neke od najjezivijih slučajeva koji su potresli svet.
Retko ko će na prvi pomen prepoznati njihova prava imena, ali nadimke po kojima su postali poznati pamte milioni ljudi.
Nastajali su na različite načine, po mestu odakle su dolazili, zanimanju, profilu žrtava ili jezivim opsesijama koje su otkrivene tokom istrage. Upravo ti nadimci vremenom su postali deo istorije kriminalistike, često poznatiji od identiteta ljudi koji su ih nosili.
"Malčanski berberin" - Ninoslav Jovanović
Krajem decembra 2019. godine Srbija je danima pratila jednu od najvećih policijskih potraga u novijoj istoriji, nakon što je iz okoline Niša nestala devojčica (12).
Ubrzo je u centru istrage završio Ninoslav Jovanović, čovek kojeg je javnost gotovo preko noći prestala da oslovljava pravim imenom. Umesto toga, postao je poznat kao "Malčanski berberin", nadimak koji je i danas mnogo prepoznatljiviji od njegovog identiteta.
Foto: Zoran Sinko
Za razliku od mnogih drugih kriminalaca čiji nadimci potiču od zanimanja ili mesta porekla, u ovom slučaju priča je bila drugačija. Deo "Malčanski" odnosi se na selo Malča kod Niša, odakle Jovanović potiče, dok je naziv "berberin" nastao zbog njegove opsesije šišanjem devojčica.
Nakon nestanka devojčice usledila je višenedeljna potraga u kojoj su učestvovali stotine policajaca, pripadnici Žandarmerije, lovci, meštani i pripadnici Gorske službe spasavanja.
U akciji su korišćeni dronovi, psi tragači i termovizijske kamere, dok je čitava Srbija iz dana u dan pratila razvoj događaja.
Posle gotovo tri nedelje devojčica je pronađena živa u okolini Knjaževca, iscrpljena, ali van životne opasnosti, dok je Jovanović nekoliko dana kasnije uhapšen u ataru svog rodnog sela, gde se skrivao po napuštenim objektima i nepristupačnom terenu.
Viši sud u Nišu ga je kasnije osudio na doživotni zatvor zbog otmice i silovanja devojčice, a slučaj je ostavio dubok trag u javnosti i ponovo otvorio pitanja zaštite dece i postupanja prema višestrukim povratnicima u izvršenju najtežih krivičnih dela.
Ninoslav Jovanović nije dugo izdržavao kaznu. U julu 2022. godine pozlilo mu je u Kazneno-popravnom zavodu u Požarevcu, nakon čega je hitno prebačen u Opštu bolnicu, gde je preminuo nekoliko sati kasnije. Obdukcijom je utvrđeno da je smrt nastupila prirodnim putem, usled prestanka rada srca.
"Ubica sa šahovskom tablom" - Aleksandar Pičuškin
Malo je nadimaka u istoriji kriminala koji tako jasno objašnjavaju opsesiju svog vlasnika kao što je slučaj sa "Ubicom sa šahovskom tablom".
Foto: Foto: Printscreen/YouTube
Tabla sa obeleženim brojevima žrtava
Iza tog naziva krio se Rus Aleksandar Pičuškin, serijski ubica koji je istražiteljima rekao da mu je cilj bio da broj žrtava izjednači sa brojem polja na šahovskoj tabli, odnosno da ubije 64 osobe.
Foto: Foto: Printscreen/YouTube
Aleksandar Pičuškin
Pičuškin je prve zločine počinio početkom devedesetih, ali je najveći broj ubistava izvršio između 2001. i 2006. godine u moskovskom Bitsevskom parku, zbog čega je bio poznat i kao "Bitsevski manijak".
Žrtve su mu uglavnom bili stariji ljudi, beskućnici i alkoholičari, kojima je prilazio prijateljski, nudeći im piće ili razgovor, da bi ih potom odvlačio na skrovita mesta u parku.
Prema navodima istrage, najčešće ih je napadao s leđa udarcima čekićem ili drugim tupim predmetom, a tela je pokušavao da sakrije u kanalima i šahtovima unutar parka.
Foto: Foto: Printscreen/YouTube
Žrtve Aleksandra Pičuškina
Godinama je uspevao da izbegne hapšenje, a policija je dugo teško povezivala nestanke sa jednim počiniocem, jer su mnoge žrtve bile usamljeni ljudi čiji nestanci nisu odmah prijavljivani.
Njegov krvavi niz prekinut je tek u junu 2006. godine, kada je na sastanak u park poveo koleginicu Marinu Moskaljovu.
Foto: Foto: Printscreen/YouTube
Marina Moskaljova
Pre odlaska ona je sinu ostavila cedulju sa njegovim imenom i brojem telefona, što se pokazalo kao ključni trag koji je istražitelje doveo do osumnjičenog.
Pregledom snimaka sa kamera moskovskog metroa policija je potvrdila da su njih dvoje zajedno otišli ka parku neposredno pre njenog nestanka.
Foto: Foto: Printscreen/YouTube
Marina Moskaljova i Pičuškin
Posle hapšenja Pičuškin je istražitelje vodio kroz Bitsevski park i pokazivao mesta na kojima je izvršio zločine.
Tokom suđenja osuđen je za 48 ubistava i tri pokušaja ubistva, ali je tvrdio da je stvarni broj njegovih žrtava bio veći, tražeći čak da mu se pripiše još 11 ubistava kako, prema njegovim rečima, "nijedna žrtva ne bi bila zaboravljena".
Foto: Foto: Printscreen/YouTube
Pičuškin na rekonstrukciji ubistva
Ruske vlasti su i 2025. godine saopštile da je izrazio spremnost da prizna dodatna ubistva, zbog čega se i danas veruje da broj njegovih žrtava možda nikada neće biti sa sigurnošću utvrđen.
Aleksandar Pičuškin je i dalje živ i služi doživotnu kaznu zatvora u ozloglašenoj kaznenoj koloniji "Polarna sova" na krajnjem severu Rusije.
"Ubica studentkinja" - Ed Kemper
Malo je serijskih ubica čiji nadimak toliko jasno govori o izboru žrtava kao u slučaju Eda Kempera. U javnosti je ostao upamćen kao "The Co-Ed Killer", odnosno "Ubica studentkinja", jer su većina njegovih žrtava bile mlade studentkinje koledža koje su stopirale u okolini Santa Kruza u Kaliforniji početkom sedamdesetih godina.
Foto: Foto: Printscreen/YouTube
Ed Kemper
Kemper je od detinjstva pokazivao ozbiljne poremećaje u ponašanju. Kao dečak ubijao je životinje, a članovima porodice govorio je o nasilnim fantazijama.
Sa samo 15 godina ubio je baku i dedu, zbog čega je smešten u psihijatrijsku ustanovu za maloletnike. Stručnjaci su tada procenili da više ne predstavlja opasnost po društvo, pa je nekoliko godina kasnije pušten na slobodu.
Foto: Foto: Printscreen/YouTube
Članak o Kemperu nakon ubistva babe i dede
Po izlasku iz ustanove pokušavao je da započne novi život. Radio je različite poslove, često posećivao barove u kojima su se okupljali policajci i uspeo da sa mnogima od njih razvije prijateljske odnose.
Zbog svoje visine od čak 206 centimetara, smirenog ponašanja i izražene inteligencije retko je izazivao sumnju, pa su ga mnogi opisivali kao prijatnog i komunikativnog čoveka.
Foto: Foto: Printscreen/YouTube
Poznat po visini i konstituciji
Između 1972. i 1973. godine ubio je više mladih studentkinja koje su stopirale, zbog čega su mu američki mediji dali nadimak "The Co-Ed Killer".
Izraz co-ed u Sjedinjenim Američkim Državama označava studentkinju ili učenicu mešovite obrazovne ustanove, pa je upravo profil njegovih žrtava postao osnova za nadimak koji će ga pratiti do kraja života.
Njegov zločinački niz završio se 1973. godine nakon što je ubio majku Klarnel Strandberg i njenu prijateljicu. Nekoliko dana kasnije sam je pozvao policiju iz Kolorada i priznao sve zločine.
Foto: Foto: Printscreen/YouTube
Majka Eda Kempera
Istražitelji mu u početku nisu poverovali, smatrajući da se radi o neslanoj šali, ali je Kemper tokom razgovora izneo toliko detalja koje je mogao da zna samo počinilac da je ubrzo uhapšen.
Tokom ispitivanja pokazao je neverovatnu pribranost i spremnost da govori o svojim zločinima. Upravo zbog toga kasnije je satima razgovarao sa agentima FBI-ja i psihijatrima, pomažući im da bolje razumeju način razmišljanja serijskih ubica.
Njegovi intervjui postali su jedna od osnova za razvoj programa kriminalističkog profilisanja u SAD, a na osnovu tih razgovora nastali su brojni dokumentarci, knjige i likovi u filmovima i serijama, među kojima je i Netfliksova serija "Mindhunter".
Kemper je 1973. godine osuđen na osam doživotnih kazni zatvora. Tokom decenija više puta je imao pravo da traži uslovni otpust, ali je svaki zahtev odbijen. Danas se i dalje nalazi u zatvoru u Kaliforniji.
Foto: Foto: Printscreen/YouTube
Ed Kemper 2024.godine
Malčanski berberin, Ubica sa šahovskom tablom i Ubica studentkinja odavno nisu samo medijske etikete, već nazivi koji su ostali trajno upisani u istoriju kriminalistike.
Iza svakog od njih krije se priča koja je šokirala javnost, promenila tok istraga i pokazala da ponekad nekoliko reči može zauvek obeležiti ime jednog čoveka.
Njihova imena decenijama izazivaju jezu, a slučajevi koje su ostavili iza sebe i danas predstavljaju predmet analiza kriminalista širom sveta. Dok je jedan godinama vodio dvostruki život predstavljajući se kao uzoran porodični čovek, drugi je iza zatvorenih vrata skrivao najmračnije tajne, dok se trećima pred Specijalnim sudom u Beogradu sudi za najteža krivična dela.
Dom bi za svako dete trebalo da predstavlja mesto sigurnosti, zaštite i bezbrižnog odrastanja. Ipak, istorija kriminalistike beleži slučajeve u kojima je upravo porodično okruženje postalo poprište najstrašnijih zločina. Smrt Katarine Janković u Srbiji, Gabriela Fernandeza u Sjedinjenim Američkim Državama i Artura Labinjo-Hjuza u Velikoj Britaniji zauvek su promenile živote njihovih porodica, ali i otvorile pitanja odgovornosti roditelja, partnera i institucija koje su mogle da spreče tragediju.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
U teoriji kriminalistike, prvih 48 sati nakon zločina nazivaju se "zlatnim prozorom", periodom u kojem forenzički tragovi govore najglasnije, a biološki materijal sa mesta zločina nepogrešivo ispisuje ime ubice.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Njihova imena decenijama izazivaju jezu, a slučajevi koje su ostavili iza sebe i danas predstavljaju predmet analiza kriminalista širom sveta. Dok je jedan godinama vodio dvostruki život predstavljajući se kao uzoran porodični čovek, drugi je iza zatvorenih vrata skrivao najmračnije tajne, dok se trećima pred Specijalnim sudom u Beogradu sudi za najteža krivična dela.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pokazao je u Kolegijumu naše televizije fotografiju koju su napravili pripadnici GOSI službe, a na kojoj se se vidi šta je u centru Beograda danas radio tajkun Dragan Đilas, dok je predsednik Aleksandar Vučić obilazio Srbiju i razgovarao sa narodom.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov u nekoliko rečenica rasturio je nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, koji se na društvenoj mreži Iks ostrvio na šefa naše države Aleksandra Vučića i politiku vladajuće partije.
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović izjavio je danas da je cilj da do kraja 2027. godine Srbija bude spremna za pristupanje šengenskom prostoru i naveo da je za otvaranje Klastera 3, najvažnije priznanje to što je Evropska komisija početkom jula dala šestu uzastopnu preporuku, naglasivši da ta institucija ima adekvatne mehanizme da na meritoran način proceni ispunjenost obaveza.
Načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić izjavio je danas da je situacija sa požarima u Deliblatskoj peščari trenutno mirnija i da su naselja za sada bezbedna, naročito naselje Šumarak koje je veoma bilo izloženo riziku od požara.
Manastir Palja važi za najstariju svetinju u ovom kraju, gde je poslednju noć u Srbiji proveo Sveti Sava, a poznat je i po izvorima koji leče bolest i sterilitet.
Nakon što se pojavila informacija da je kamion ušao u suprotnu traku na auto-putu Šabac-Loznica, lokalni mediji prenose da je došlo do kvara na vozilu, zbog čega je kamion ostao zaustavljen na kolovozu.
Aleksandra Stefanović i Miloš Gvozdenović odlučili su da svoje sudbonosno "da" izgovore u Guči, prestonici trube, i to u Crkvi Svetog arhangela Gavrila, mestu koje je snažno povezano sa tradicijom i istorijom Dragačevskog sabora trubača.
Svrab, peckanje i neprijatan vaginalni sekret mogu da se povuku nakon terapije, ali kod mnogih žena kandida se ubrzo ponovo javlja. Razlog pritom nije uvek samo sama gljivica - određene navike i okolnosti pogoduju njenom ponovnom razvoju
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Popularna voditeljka Jovana Jeremić oglasila se na svom Instagram profilu veoma emotivnom objavom posvećenom svom pokojnom ocu, koja je privukla veliku pažnju javnosti i mnoge ostavila bez teksta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.