Dom bi za svako dete trebalo da predstavlja mesto sigurnosti, zaštite i bezbrižnog odrastanja. Ipak, istorija kriminalistike beleži slučajeve u kojima je upravo porodično okruženje postalo poprište najstrašnijih zločina. Smrt Katarine Janković u Srbiji, Gabriela Fernandeza u Sjedinjenim Američkim Državama i Artura Labinjo-Hjuza u Velikoj Britaniji zauvek su promenile živote njihovih porodica, ali i otvorile pitanja odgovornosti roditelja, partnera i institucija koje su mogle da spreče tragediju.
Iako su se dogodili u različitim državama i u različitim okolnostima, ove slučajeve povezuje jedna zastrašujuća činjenica – deca nisu stradala od nepoznatih napadača, već od ljudi koji su bili deo njihovog najbližeg okruženja ili su imali obavezu da ih čuvaju.
Upravo zbog toga ova ubistva i danas važe za neka od najpotresnijih u savremenoj kriminalistici, dok se o propustima odraslih i institucija i dalje govori godinama nakon izricanja presuda.
Katarina Janković: Tragedija koja je potresla Srbiju
Jedan od najmonstruoznijih zločina nad detetom u Srbiji dogodio se u julu 2005. godine. Katarina Janković (3), poznata kao Kaja, zadobila je teške telesne povrede nakon brutalnog fizičkog i seksualnog zlostavljanja.
Nakon zločina, devojčica je vraćena kući, a narednog dana odvedena u bolnicu, gde su odrasli tvrdili da je pala sa kreveta. Lekari su odmah posumnjali da povrede ne odgovaraju toj verziji događaja i obavestili policiju.
Obdukcijom je utvrđeno da je Katarina imala veliki broj teških povreda po celom telu, nastalih usled snažnog fizičkog nasilja, kao i povrede koje su ukazivale na seksualno zlostavljanje. Lekari su zaključili da je dete pre smrti pretrpelo izuzetno težak oblik nasilja.
Foto: youtube printscreen/Tanjug
Izjava sudije na suđenju za ubistvo Katarine Janković
Posle višegodišnjeg sudskog postupka, Mališa Jevtović pravosnažno je osuđen na 40 godina zatvora, dok je Ana Filipović osuđena na 37 godina zatvora zbog saučesništva i nepružanja zaštite detetu.
Foto: informer.rs
Katarina Janković/Ana Filipović/Mališa Jevtović
Gabrijel Fernandez: Dečak čija je smrt razotkrila propuste sistema
Slučaj Gabriela Fernandeza (8) jedan je od najpotresnijih primera zlostavljanja deteta u novijoj istoriji Sjedinjenih Američkih Država.
Foto: youtube printscreen
Gabriel Hernandez
Prema dokazima izvedenim na sudu, Gabrijel je mesecima bio izložen kontinuiranom fizičkom i psihičkom nasilju koje su nad njim sprovodili njegova majka Perl Fernandez i njen partner Isauro Agire.
Foto: youtube printscreen
Perl i Isauro
Obdukcija je pokazala razmere nasilja koje je trpeo. Neposredni uzrok smrti bila je katastrofalna povreda glave izazvana snažnim udarcima tupim predmetom, usled koje je došlo do teškog preloma lobanje i obilnog unutrašnjeg krvarenja. Po prijemu u bolnicu lekari su utvrdili da je pretrpeo nepovratno oštećenje mozga.
Forenzičari su dokumentovali i brojne druge povrede koje su ukazivale na dugotrajno zlostavljanje. Gabriel je imao više preloma rebara u različitim fazama zarastanja, što je pokazivalo da je mesecima bio izložen ponavljanim batinama, kao i težak prelom vilice.
Rendgenski snimci otkrili su više kuglica iz vazdušne puške koje su bile zabijene duboko u tkivu njegovog tela, uključujući predeo pluća i prepona.
Na njegovom telu pronađene su brojne modrice, posekotine i tragovi vezivanja, kao i opekotine na pojedinim delovima kože. Veštačenjem je utvrđeno i da je bio ozbiljno neuhranjen, što je potvrđivalo dugotrajno uskraćivanje hrane.
Foto: youtube printscreen
Orman u kom je Gabrijel bio zatvoren danima
Tokom suđenja izvedeni su i dokazi i svedočenja prema kojima je dečak bio primoravan da konzumira mačji pesak, izmet i povraćeni sadržaj, što je predstavljalo dodatni oblik teškog zlostavljanja.
Uprkos tome što su nastavnici, medicinski radnici i socijalne službe u više navrata prijavljivali sumnju da je dečak žrtva zlostavljanja, nije na vreme izmešten iz porodice.
Gabriel je preminuo u maju 2013. godine od posledica višestrukih teških telesnih povreda. Obdukcija je pokazala da je imao brojne povrede nastale različitim oblicima zlostavljanja.
Isauro Agire osuđen je na smrtnu kaznu, dok je Perl Fernandez osuđena na doživotni zatvor bez mogućnosti uslovnog otpusta.
Foto: youtube printscreen
Perl i Isauro na izricanju presuda
Artur Labinjo-Hjuz: Dečak koji je danima molio za hranu
Smrt Artura Labinjo-Hjuza (6) potresla je Veliku Britaniju 2020. godine i otvorila ozbiljna pitanja o radu institucija koje su pratile njegovu porodicu.
Foto: Youtube prtscreen
Artur Labinju Hjuz
Sud je utvrdio da je Artur mesecima bio izložen fizičkom i psihičkom zlostavljanju od strane oca Tomasa Hjuza i njegove partnerke Eme Tustin.
Foto: Youtube prtscreen
Ema Tustin i Tomas Hjuz par momenata nakon prijave Arturove smrti
Dečaku su uskraćivani hrana i voda, bio je primoravan da satima stoji sam u hodniku, izolovan od ostatka porodice i svakodnevno izložen ponižavanju i zastrašivanju.
Video-snimci prikazani tokom suđenja zabeležili su potresne trenutke u kojima iscrpljeni dečak moli za nešto da pojede i popije.
Foto: Youtube prtscreen
Snimak Artura prikazan na suđenju
Obdukcija je pokazala razmere zlostavljanja koje je trpeo. Na njegovom telu pronađeno je više od 130 modrica, ogrebotina i posekotina, raspoređenih na 93 različita mesta, što je ukazivalo na dugotrajno i kontinuirano nasilje.
Veštaci su utvrdili da je neposredni uzrok smrti bila katastrofalna povreda glave, nastala usled snažnog udarca ili višestrukog udaranja glavom o tvrdu površinu.
Sudski postupak otkrio je i druge jezive detalje. Artur je bio izgladnjivan i namerno uskraćivan za vodu, zbog čega je bio ozbiljno neuhranjen i dehidriran, toliko iscrpljen da je u poslednjim danima života jedva mogao da stoji.
Foto: Youtube prtscreen
Zbog iscrpljenosti jedva stajao na nogama
Veštaci su takođe utvrdili da je neposredno pre smrti bio primoran da unese ogromnu količinu soli, što je izazvalo teško trovanje natrijumom i dodatno pogoršalo njegovo već kritično zdravstveno stanje.
Ema Tustin osuđena je na doživotni zatvor, uz minimalni rok od 29 godina pre mogućnosti razmatranja uslovnog otpusta. Tomas Hjuz osuđen je na 21 godinu zatvora zbog ubistva iz nehata i okrutnosti prema detetu.
Foto: Youtube prtscreen
Arturove komšije i fudbaleri lokalnog kluba
Za počinioce su usledile najstrože kazne predviđene zakonima država u kojima su zločini počinjeni, od 40 godina zatvora, preko doživotnog zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta, pa do smrtne kazne.
Iako su presude donele određenu satisfakciju porodicama žrtava, nijedna nije mogla da ublaži tragediju niti da vrati izgubljene dečje živote.
Od zazidanih zidova i kartonskih kutija do kanalizacionih cevi i betonskih buradi, istorija kriminalistike beleži slučajeve u kojima su počinioci verovali da su pronašli savršeno mesto da sakriju telo svoje žrtve.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
U teoriji kriminalistike, prvih 48 sati nakon zločina nazivaju se "zlatnim prozorom", periodom u kojem forenzički tragovi govore najglasnije, a biološki materijal sa mesta zločina nepogrešivo ispisuje ime ubice.
Nema veće noćne more za istražitelje i porodice žrtava od trenutka kada forenzika do detalja rekonstruiše nezamisliv zločin, identifikuje ubicu, a dželat potom iskoristi svoje specifične veštine i prosto ispari sa lica zemlje. Bekstvo od pravde postaje psihološka igra u kojoj monstrumi koriste divljinu i savršeno planirane rute kako bi postali nevidljivi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Od zazidanih zidova i kartonskih kutija do kanalizacionih cevi i betonskih buradi, istorija kriminalistike beleži slučajeve u kojima su počinioci verovali da su pronašli savršeno mesto da sakriju telo svoje žrtve.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski i evropske vlasti pokušavaju da nateraju Rusiju da proglasi sveopštu mobilizaciju, jer bi takva odluka istovremeno pogodila rusku privredu, izazvala bekstvo stanovništva i srušila prećutni dogovor Kremlja sa društvom, ocenila je ruska novinarka Julija Latinjina.
Dok blokaderi danima vode najprljaviju kampanju protiv sopstvene države, crtajući metu na čelu celom narodu i bestidno poručujući da su Srbi genocidni, jeziva antisrpska histerija prelila se i na ulice Novog Pazara, pa su tako osvanuli jezivi grafiti mržnje.
Bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, koji se trenutno nalazi u Hagu gde se bori sa ozbiljnim zdravstvenim problemima, tokom godina provedenih pred Haškim tribunalom više puta je otvoreno odbijao da prizna legitimitet tog suda i slao veoma oštre poruke iz sudnice.
Crnogorski političar Miroslav Miki Brajović uputio je javnu zahvalnost predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i državnom rukovodstvu zbog, kako je naveo, brze pomoći nakon kvara u Elektrovučnoj podstanici Mojkovac, čime je omogućeno nesmetano funkcionisanje železničkog koridora Beograd–Bar.
Korisnici društvene mreže Iks na brutalan način su počeli da čereče potrčka tajkuna Dragana Đilasa, Borislava Borka Stefanovića, nakon njegovog nastupa na tajkunskoj televiziji Nova S.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, nastavlja sa raskrinkavanjem blokaderskih hijena, a ovoga puta na meti se našao blokaderski advokat Ivan Ninić, miljenik Zagorke Dolovac.
U Srbiji će u nedelju, 12. jula, biti promenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, na severu uglavnom suvo, a u ostalim krajevima povremeno sa kratkotrajnom kišom i pljuskovima sa grmljavinom.
Uoči Petrovdana, jednog od najvećih letnjih pravoslavnih praznika, širom Srbije ponovo su zasijale petrovdanske lile, čuvajući običaj koji se vekovima prenosi s kolena na koleno.
Američki republikanski senator Lindzi Grejem preminuo je u 71. godini nakon posete Ukrajini, posle kratke i iznenadne bolesti, navedeno je u saopštenju objavljenom u ime njegovog kabineta.
Američki državni sekretar Marko Rubio zatražio je od kubanskih vlasti da oslobode političke zatvorenike, sprovedu ekonomske i političke reforme i prestanu da omogućavaju delovanje stranih vojnih, obaveštajnih, terorističkih i subverzivnih mreža na svega 145 kilometara od obale Sjedinjenih Američkih Država.
Italijanske vlasti razotkrile su mrežu osumnjičenu da je ruskoj vojnoj obaveštajnoj službi dostavljala poverljive podatke o protivvazdušnoj odbrani Ukrajine, naoružanju NATO-a i planovima evropskog preoružavanja.
Iran je potpuno zatvorio Ormuski moreuz do daljeg i poručio da nijednom brodu neće biti dozvoljen prolaz dok Sjedinjene Američke Države ne obustave vojno mešanje u regionu.
Glumica Zendaja razbesnela je svoje fanove nakon što se saznalo da joj je haljina za premijeru filma "Odiseja" u Londonu dostavljena privatnim avionom.
Jul je najbolji mesec za sadnju pojedinih vrsta začinskog bilja koje će uživati u visokim temperaturama i obilju sunca i širiti zanosne mirise vrtom ili terasom sve do početka jeseni.
Na mrežama korisnici su počeli da ismevaju objavu Maneta Ćuruvije Kaspera, dečka Mine Kostić, tvrdeći da ne veruju da je ona izgovorila reči koje je on preneo.
Reperka Dia Kostić nedavno je podelila šokantnu priču iz salona lepote, gde je nezadovoljna uslugom presekla sve kablove na aparatima i odbila da plati račun.
U emisiji "Demanti" Ana Ćurčić dotakla se odsustva svog oca, koje je veoma uticalo na njene izbore u kasnijem životu i prisetila se kako se mama tada osećala.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.