Dom bi za svako dete trebalo da predstavlja mesto sigurnosti, zaštite i bezbrižnog odrastanja. Ipak, istorija kriminalistike beleži slučajeve u kojima je upravo porodično okruženje postalo poprište najstrašnijih zločina. Smrt Katarine Janković u Srbiji, Gabriela Fernandeza u Sjedinjenim Američkim Državama i Artura Labinjo-Hjuza u Velikoj Britaniji zauvek su promenile živote njihovih porodica, ali i otvorile pitanja odgovornosti roditelja, partnera i institucija koje su mogle da spreče tragediju.
Iako su se dogodili u različitim državama i u različitim okolnostima, ove slučajeve povezuje jedna zastrašujuća činjenica – deca nisu stradala od nepoznatih napadača, već od ljudi koji su bili deo njihovog najbližeg okruženja ili su imali obavezu da ih čuvaju.
Upravo zbog toga ova ubistva i danas važe za neka od najpotresnijih u savremenoj kriminalistici, dok se o propustima odraslih i institucija i dalje govori godinama nakon izricanja presuda.
Katarina Janković: Tragedija koja je potresla Srbiju
Jedan od najmonstruoznijih zločina nad detetom u Srbiji dogodio se u julu 2005. godine. Katarina Janković (3), poznata kao Kaja, zadobila je teške telesne povrede nakon brutalnog fizičkog i seksualnog zlostavljanja.
Nakon zločina, devojčica je vraćena kući, a narednog dana odvedena u bolnicu, gde su odrasli tvrdili da je pala sa kreveta. Lekari su odmah posumnjali da povrede ne odgovaraju toj verziji događaja i obavestili policiju.
Obdukcijom je utvrđeno da je Katarina imala veliki broj teških povreda po celom telu, nastalih usled snažnog fizičkog nasilja, kao i povrede koje su ukazivale na seksualno zlostavljanje. Lekari su zaključili da je dete pre smrti pretrpelo izuzetno težak oblik nasilja.
Foto: youtube printscreen/Tanjug
Izjava sudije na suđenju za ubistvo Katarine Janković
Posle višegodišnjeg sudskog postupka, Mališa Jevtović pravosnažno je osuđen na 40 godina zatvora, dok je Ana Filipović osuđena na 37 godina zatvora zbog saučesništva i nepružanja zaštite detetu.
Foto: informer.rs
Katarina Janković/Ana Filipović/Mališa Jevtović
Gabrijel Fernandez: Dečak čija je smrt razotkrila propuste sistema
Slučaj Gabriela Fernandeza (8) jedan je od najpotresnijih primera zlostavljanja deteta u novijoj istoriji Sjedinjenih Američkih Država.
Foto: youtube printscreen
Gabriel Hernandez
Prema dokazima izvedenim na sudu, Gabrijel je mesecima bio izložen kontinuiranom fizičkom i psihičkom nasilju koje su nad njim sprovodili njegova majka Perl Fernandez i njen partner Isauro Agire.
Foto: youtube printscreen
Perl i Isauro
Obdukcija je pokazala razmere nasilja koje je trpeo. Neposredni uzrok smrti bila je katastrofalna povreda glave izazvana snažnim udarcima tupim predmetom, usled koje je došlo do teškog preloma lobanje i obilnog unutrašnjeg krvarenja. Po prijemu u bolnicu lekari su utvrdili da je pretrpeo nepovratno oštećenje mozga.
Forenzičari su dokumentovali i brojne druge povrede koje su ukazivale na dugotrajno zlostavljanje. Gabriel je imao više preloma rebara u različitim fazama zarastanja, što je pokazivalo da je mesecima bio izložen ponavljanim batinama, kao i težak prelom vilice.
Rendgenski snimci otkrili su više kuglica iz vazdušne puške koje su bile zabijene duboko u tkivu njegovog tela, uključujući predeo pluća i prepona.
Na njegovom telu pronađene su brojne modrice, posekotine i tragovi vezivanja, kao i opekotine na pojedinim delovima kože. Veštačenjem je utvrđeno i da je bio ozbiljno neuhranjen, što je potvrđivalo dugotrajno uskraćivanje hrane.
Foto: youtube printscreen
Orman u kom je Gabrijel bio zatvoren danima
Tokom suđenja izvedeni su i dokazi i svedočenja prema kojima je dečak bio primoravan da konzumira mačji pesak, izmet i povraćeni sadržaj, što je predstavljalo dodatni oblik teškog zlostavljanja.
Uprkos tome što su nastavnici, medicinski radnici i socijalne službe u više navrata prijavljivali sumnju da je dečak žrtva zlostavljanja, nije na vreme izmešten iz porodice.
Gabriel je preminuo u maju 2013. godine od posledica višestrukih teških telesnih povreda. Obdukcija je pokazala da je imao brojne povrede nastale različitim oblicima zlostavljanja.
Isauro Agire osuđen je na smrtnu kaznu, dok je Perl Fernandez osuđena na doživotni zatvor bez mogućnosti uslovnog otpusta.
Foto: youtube printscreen
Perl i Isauro na izricanju presuda
Artur Labinjo-Hjuz: Dečak koji je danima molio za hranu
Smrt Artura Labinjo-Hjuza (6) potresla je Veliku Britaniju 2020. godine i otvorila ozbiljna pitanja o radu institucija koje su pratile njegovu porodicu.
Foto: Youtube prtscreen
Artur Labinju Hjuz
Sud je utvrdio da je Artur mesecima bio izložen fizičkom i psihičkom zlostavljanju od strane oca Tomasa Hjuza i njegove partnerke Eme Tustin.
Foto: Youtube prtscreen
Ema Tustin i Tomas Hjuz par momenata nakon prijave Arturove smrti
Dečaku su uskraćivani hrana i voda, bio je primoravan da satima stoji sam u hodniku, izolovan od ostatka porodice i svakodnevno izložen ponižavanju i zastrašivanju.
Video-snimci prikazani tokom suđenja zabeležili su potresne trenutke u kojima iscrpljeni dečak moli za nešto da pojede i popije.
Foto: Youtube prtscreen
Snimak Artura prikazan na suđenju
Obdukcija je pokazala razmere zlostavljanja koje je trpeo. Na njegovom telu pronađeno je više od 130 modrica, ogrebotina i posekotina, raspoređenih na 93 različita mesta, što je ukazivalo na dugotrajno i kontinuirano nasilje.
Veštaci su utvrdili da je neposredni uzrok smrti bila katastrofalna povreda glave, nastala usled snažnog udarca ili višestrukog udaranja glavom o tvrdu površinu.
Sudski postupak otkrio je i druge jezive detalje. Artur je bio izgladnjivan i namerno uskraćivan za vodu, zbog čega je bio ozbiljno neuhranjen i dehidriran, toliko iscrpljen da je u poslednjim danima života jedva mogao da stoji.
Foto: Youtube prtscreen
Zbog iscrpljenosti jedva stajao na nogama
Veštaci su takođe utvrdili da je neposredno pre smrti bio primoran da unese ogromnu količinu soli, što je izazvalo teško trovanje natrijumom i dodatno pogoršalo njegovo već kritično zdravstveno stanje.
Ema Tustin osuđena je na doživotni zatvor, uz minimalni rok od 29 godina pre mogućnosti razmatranja uslovnog otpusta. Tomas Hjuz osuđen je na 21 godinu zatvora zbog ubistva iz nehata i okrutnosti prema detetu.
Foto: Youtube prtscreen
Arturove komšije i fudbaleri lokalnog kluba
Za počinioce su usledile najstrože kazne predviđene zakonima država u kojima su zločini počinjeni, od 40 godina zatvora, preko doživotnog zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta, pa do smrtne kazne.
Iako su presude donele određenu satisfakciju porodicama žrtava, nijedna nije mogla da ublaži tragediju niti da vrati izgubljene dečje živote.
Od zazidanih zidova i kartonskih kutija do kanalizacionih cevi i betonskih buradi, istorija kriminalistike beleži slučajeve u kojima su počinioci verovali da su pronašli savršeno mesto da sakriju telo svoje žrtve.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
U teoriji kriminalistike, prvih 48 sati nakon zločina nazivaju se "zlatnim prozorom", periodom u kojem forenzički tragovi govore najglasnije, a biološki materijal sa mesta zločina nepogrešivo ispisuje ime ubice.
Nema veće noćne more za istražitelje i porodice žrtava od trenutka kada forenzika do detalja rekonstruiše nezamisliv zločin, identifikuje ubicu, a dželat potom iskoristi svoje specifične veštine i prosto ispari sa lica zemlje. Bekstvo od pravde postaje psihološka igra u kojoj monstrumi koriste divljinu i savršeno planirane rute kako bi postali nevidljivi.
Od zazidanih zidova i kartonskih kutija do kanalizacionih cevi i betonskih buradi, istorija kriminalistike beleži slučajeve u kojima su počinioci verovali da su pronašli savršeno mesto da sakriju telo svoje žrtve.
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Tokom glasanja za parlamentarne izbore blokaderi su krenuli da sprovode nasilje u Lazarevcu. Oni su zapalili jedan transparent, ali tu se nasilje nije zaustavilo, već je usledio napad na policiju.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Nakon što su tajkunski mediji i blokaderi tokom celog dana pokušavali da izmisle afere i stvore paniku, jedan od najžešćih kritičara vlasti i Aleksandra Vučića, Slobodan Georgiev, javno je potvrdio istinu i pokopao sve opozicione spinere.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Izraelski ministar za nacionalnu bezbednost Itamar Ben-Gvir izjavio je da će palestinskim zatvorenicima “život pretvoriti u pakao”, dodajući da se moli da “teroristi” budu pogubljeni.
Britanski premijer Endi Bernam izjavio je da bi Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo da preispita odnose sa Evropskom unijom nakon Bregzita, uključujući mogućnost povratka slobode kretanja ljudi, pristupanja jedinstvenom tržištu EU i promene migracione politike.
Severnokorejski samohodni artiljerijski sistemi, naizgled naoružani topovima kalibra 122 milimetra, primećeni su u blizini granice sa Južnom Korejom, u njenom zapadnom sektoru.
Premijer Albanije Edi Rama predstavio je danas paket mera kojima bi trebalo da se nadoknadi šteta preduzećima i trgovinama, oštećenim u nasilnim protestima koji su potresli tu zemlju.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Muzička zvezda Jelena Karleuša pojavila se na Dedinju kako bi glasala na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Srbiji, a modnim izdanjem odmah je privukla pažnju prisutnih.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Voditeljka Sanja Kužet otkrila je da ju je pokojni kreativni direktor Granda Saša Popović godinama štitio, pružao joj podršku i omogućio joj da bezbrižno gradi karijeru i podiže svoja tri sina.
Pevačica Mina Kostić otkrila je da je pre odlaska u Kliniku za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" imala nesnosne glavobolje, probleme sa spavanjem i da se u jednom trenutku samo srušila, nakon čega je potražila pomoć najbližih.
Pevačica Mia Borisavljević pored uspešne pevačke karijere gradi i privatni biznis, uživa u luksuzu sa porodicom, a o njenom životu svojevremeno se pričalo i zbog sukoba sa komšinicom.
Komentari