Više javno tužilaštvo u Beogradu uložilo je žalbu na prvostepenu presudu Višeg suda u Beogradu od 22. jula 2022. godine kojom su Katarina Nikol Rebrača, Slađana Mironija i Mirjana Hristić oslobođene od optužbi da su izvršile krivično delo zuloupotreba položaja odgovornog lica
Tužilaštvo žalbom traži da Apelacioni sud u Beogradu sam presudi u ovom predmetu u skladu sa članom 455. stav 2 Zakonika o krivičnom postupku, pošto je prvostepena presuda već jedanput ukidana
Prvom prvostepenom presudom, podsećamo, sve tri okrivljene bile su proglašene krivim i osuđene na zatvorske kazne.
Žalba je uložena zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s obzirom da postoji potpuna nejasnost o činjenicama koje su predmet dokazivanja, kao i znatna protivrečnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržini iskaza datih u postupku i zapisnika o njima, a što je dovelo do pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.
Tužilaštvo smatra da iz dokaza proizlazi da je Rebrača kao odgovorno lice Dobrotvornog fonda "Katarina Rebrača" za prevenciju raka dojke, iskoristila svoj položaj i ovlašćenja od 2006. do 2010. godine i pribavila protivpravnu imovinsku korist od 22.584.619,80 dinara, čime je izvršila krivično delo zloupotreba položaja odgovornog lica. Njoj su u tome pomogle Mironija i Hristić.
Foto: Tanjug/Rade Prelić
Više tužilaštvo traži da Apelacioni sud donese konačnu odluku
U detaljnoj žalbi na presudu tužilaštvo pored ostalog navodi da su okrivljene Mironija i Hristić postupale sa direktnim umišljajem, svesne protipravnosti svog dela kada su, Mironija, kao osnivač agencije "Top image" i Hristić kao osnivač agencije "Mima art" na ime navodno izvršenih usluga na osnovu faktura koje su ispostavile Fondu bez prateće dokumentacije, svesne da preko svojih agencija nisu pružile usluge Fondu - podizale novac, a potom ga predavale Rebrači.
Nasuprot stavu suda, tužilaštvo smatra da je Rebrača sredstva sa računa Fonda koristila za svoje potrebe suprotno aktu o osnivanju Fonda, kojim je predviđeno korišćenje sredstava isključivo za ciljeve Fonda. Ona je sa računa Fonda vršila plaćanje avionskih karata i aerodromskih taksi za sebe, porodicu, prijatelje, kao i modne kreatore, podizala je novac za lične potrebe koje nemaju nikakve veze sa dobrotvornim fondom i plaćala niz drugih usluga, a što proizlazi iz materijalnih dokaza i ekonomsko-finansijskog veštačenja.
Podsećamo da je tužilaštvo u završnoj reči sudu predložilo da Rebraču osudi na kaznu zatvora od najmanje 3 godine i 10 meseci, a Slađanu Mironju i Mirjanu Hristić na kazne zatvora od po godinu dana.
Prvom prvostepenom presudom, koja je ukinuta odlukom Apelacionog suda u Beogradu, sve tri okrivljene bile su proglašene krivim i osuđene na zatvorske kazne.
Više javno tužilaštvo u Beogradu uložiće žalbu na prvostepenu presudu kojom su danas Katarina Rebrača, Sladjana Mironja i Mirjana Hristić oslobodjene od optužbi da su izvršile krivično delo zloupotreba položaja odgovornog lica
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Više javno tužilaštvo u Beogradu uložiće žalbu na prvostepenu presudu kojom su danas Katarina Rebrača, Sladjana Mironja i Mirjana Hristić oslobodjene od optužbi da su izvršile krivično delo zloupotreba položaja odgovornog lica
Evropsko naoružavanje ušlo je u fazu u kojoj više nije problem samo politička odluka da se kupuje više oružja, već pitanje da li države uopšte mogu da plate ono što im je potrebno.
Evropa više ne govori o 2029. godini kao o dalekom roku za pripremu, već kao o poslednjoj liniji do koje NATO mora da bude spreman za najgori scenario — mogući direktan sukob sa Rusijom.
Osvanuo je novi snimak koji pokazuje pravo lice blokadera. Naime, ovo je još jedan dokaz totalnog sunovrata blokadera u provaliju iz koje nemaju spasonosno uže.
Bivša potpredsednica Vlade Srbije i ministarka saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović raskrinkala je omiljenu blokadersku mantru - da je novosadska nadstrešnica pala zbog korupcije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić učestvovaće danas u Bakuu na 13. Svetskom urbanom forumu (WUF13) koji će, prema očekivanjima organizatora, okupiti više od 41.000 učesnika iz oko 180 zemalja.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Zvanični srednji kurs dinara za evro u ponedeljak će biti 117,3945 dinara, što je neznatna promena u odnosu na juče, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
U Srbiji će ujutru iznad većeg dela zemlje biti pretežno vedro, samo na istoku i jugu očekuje se mestimično niska oblačnost, navodi se u današnjoj prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Donald Tramp ponovo je poslao poruku Teheranu u svom stilu - ako Iran ne prihvati dogovor koji Vašington traži, američki udari mogli bi da se vrate još većom snagom.
Građani Ukrajine najčešće su od početka 2026. godine tražili azil u Rusiji, pokazuju podaci iz istraživanja agencije TASS, prema kojima je upravo na Ukrajince otpala polovina svih zahteva podnetih u prva tri meseca godine.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar