• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: D.K.

16.10.2024

17:11

Potvrđena optužnica za smrt mladog Alekse (25)! Ovo su svi detalji

informer.rs

Vesti

Potvrđena optužnica za smrt mladog Alekse (25)! Ovo su svi detalji

Podeli vest

Apelacioni sud u Nišu odbio je prigovor na optužnicu protiv Aleksinčana Ognjena P. (21) za tešku telesnu povredu sa smrtnim ishodom i Z.T. i M.S. koji se terete za učestvovanje u tuči u kojoj je pre tri godine smrtno stradao njihov sugrađanin Aleksa Stojmenović (25).

Ovu optužnicu po treći put Više javno tužilaštvo podnelo je početkom maja Viši sud je potvrdio 4. septembra ali je branilac okrivljenog M.S. advokat Miroslav Ristić iskoristio pravo na prigovor Apelacionom sudu zbog čega nije stupila na pravnu snagu.

Kako nam je potvrdio advokat, njegov prigovor je odbijen pa je optužnica postala pravnosnažna čime su stvoreni uslovi da suđenje počne.

- Koliko znam, jedino sam ja od branilaca podneo prigovor na optužnicu koji je odbijen. Iz tog razloga sam juče podneo Višem javnom tužilaštvu u Nišu predlog za sklapanje sporazuma o priznanju krivičnog dela za mog klijenta. Očekujem da će ga tužilaštvo prihvatiti jer je činjenično stanje jasno, moj klijent nije ni dotakao Aleksu Stojmenovića, oni su bili dobri drugovi već je samo učestvovao u tuči u kojoj je on stradao. Posledice tog događaja njega jako pogađaju pa se nadam da će tužilaštvo to uzeti u obzir prilikom odlučivanja o mom predlogu - kazao je Ristić i dodao da suđenje još nije zakazano.

Optužnica protiv trojice mladića prvi put je podignuta je  15. aprila 2022. godine ali je 9. decembra iste godine vraćena na dopunu istrage.

 

Foto: Instagram

Aleksa Stojmenović

 

Tužilaštvo je nakon što je postupilo po nalogu suda ponovo optužilo Ognjena 14. marta 2023. godine ali je jula iste godine nakon preispitivanja optužnog akta  Viši sud odlučio da je ponovo vrati tužilaštvu i naloži da se istraga ponovo otvori. 

Tužilaštvo je postupilo i po ovom nalogu i nakon sprovedenih radnji tokom dopune istrage po treći put podiglo optužnicu.

Stojmenović je 16. maja 2021. godine  preminuo na rođendanskom slavlju u Aleksincu  a za njegovu smrt osumnjičen je Ognjen P. koji je takođe bio gost na tom rođendanu.

Ključni dokazi koji bi trebali da rasvetle smrt dvadesetpetogodišnjaka su kontradiktorni pa je to razlog što ni tri godine posle njegove smrti nije počelo suđenje.

Veštačenja, koja su trebala da rasvetle događaje te kobne noći, po nalogu Višeg javnog tužilaštva obavili su niški Zavod za sudsku medicinu i Nacionalno kriminalističko tehnički centar u Beogradu koji su izneli potpuno suprotna mišljenja o radnjama  Petkovića a odnose se na to da li je on rukom udario Aleksu i naneo mu povredu koja je razultirala smrću. 

Obe ove eminentne instituticije veštačile su snimke iz restorana gde se održavala kobna proslava ali su iznele različita viđenja Ognjenove uloge u Aleksinoj smrti.

U nalazu Zavoda za sudsku medicinu navedeno je da je Aleksina smrt nasilna te da je nastupila usled prestanka disanja i srčanog rada zbog krvarenja u i ispod mekih moždanica a usled povrednog rascepa zida leve vertebralne arterije nastalog delovanjem tupine mehaničkog oruđa.

 

Foto: printscreen

Mesto zločina

 

U svom nalazu, Zavod analizira i snimke nadzorne kamere prateći kretanje oštećenog i okrivljenog.

"Muška osoba u crnoj košulji (Ognjen), nižeg rasta od osobe u beloj košulji (Aleksa) , zamahuje desnom rukom, što nalikuje udarcu pesnicom prema levoj bočnoj strani vrata i glave muške osobe u beloj košulji. U sklopu uvida u snimke, proizilazi da je do povrede u vidu naglog prekomernog pomeranja glave i vrata, što predstavlja mehanizam za nastanak rascepa pršljenske arterije, moglo doći delovanjem šake stisnute u pesnicu što odgovara snimku sa video nadzora" navodi se u saopštenju.

Na zahtev VJT,  Zavod je dao i dopunsko veštačenje u kojem je potpuno isključio mogućnost da je Aleksi pukla arterija tokom eskivaže udarca, i ponovio da je došlo do delovanja povrednog oruđa na predeo vrata. 

Usledilo je još jedno dopunsko veštačenje u kojem je objašnjeno da je lice odeveno u tamnu košulju i nižeg rasta (Ognjen), moglo da dohvati vrat osobe u beloj košulji (Aleksa) prilikom zamaha desnom rukom, jer se uočava trzajno pomeranje glave, vrata i gornjeg dela tela Alekse.  Objašnjava razlog što mladić  nije odmah posrnuo, je kraće vreme potrebno da dođe do izlivanja krvi iz  rascepljene arterije u moždano stablo.

 

Foto: Instagram

Aleksa Stojmenović

 

Takođe, Zavod navodi da se kod Ognjena vidi naginjanje tela na levu stranu što je karakteristično za osobu koja zadaje udarac drugom licu.

Međutim, NKTC navodi da je nakon analize snimaka ustanovio, da do kontakta Alekse i Ognjena nije došlo. Oni smatraju da je Aleksa pao nakon što ga je neko udario nekim predmetom, najverovatnije flašom. 

Oni takođe na zahtev VJT rade dopunsko veštačenje u  kojem navode da osoba u tamnoj košulji (Ognjen), nije mogla da dohvati vrat osobe u beloj košulji (Aleksa), da usled toga udara u prazno, van je balansa i naginje se na levu stranu.

Da je došlo do kontakta, kako navode,  telo bi ostalo uspravno, dok bi se udarena osoba zateturala.

Ono u čemu se jedino slažu ove eminentne ustanove, je da se na snimcima ne vidi trenutak kontakta  ruke ili predmeta sa Aleksinim telom  jer takav frejm ne postoji. Kako navode, memorija u VCR snimaču je takva da ne može da zapamti tako veliki broj frejmova, pa su podešeni da memorišu nekoliko sličica u sekundi a da se ne utiče na preglednost snimljenog

Za  tešku telesnu povredu sa smrtnim ishodom, za šta se tereti Ognjen P.  Krivični zakon predviđa kaznu od dve pa do 12 godina zatvora.


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Vesti

TV

Severnokorejski vojnici će ratovati za Putina! Kim Džong Un poseduje velike količine naoružanja Sovjetskog Saveza! (VIDEO)
Podkast

Severnokorejski vojnici će ratovati za Putina! Kim Džong Un poseduje velike količine naoružanja Sovjetskog Saveza! (VIDEO)

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je 13. oktobra da će planovi Rusije da podrži svoju invaziju na Ukrajinu ove jeseni uključivati "stvarno učešće Severne Koreje u ratu". Ovu informaciju komentarisali su Ivan Ivanović iz SNP "Naši", penzionisani general Luka Kastratović i pukovnik Mirčeta Jokanović tokom gostovanja u "Info jutru" Informer TV.

16.10.2024

13:15

Sport

Planeta

Zabava

Urnebesan provod u Filharmoniji - "Godišnja doba" Vivaldija sa glumcem Vladimirom Aleksićem (FOTO)
Kultura

Urnebesan provod u Filharmoniji - "Godišnja doba" Vivaldija sa glumcem Vladimirom Aleksićem (FOTO)

Jedan od najpopularnijih i najtraženijih projekata Beogradske filharmonije za decu, “Četiri godišnja doba” Antonija Vivaldija, orkestar ponovo izvodi za decu vrtićkog uzrasta od 15 – 18. oktobra u filharmonijskoj Sali (u dva termina od 10h i 12h). Narator je glumac Vladimir Aleksić koji na urnebesan način deci približava muziku zajedno sa violinistima Beogradske filharmonije u ulozi solista.

16.10.2024

15:07

Magazin

JOŠ Magazin VESTI

Džet set

Srbija

Sam u selu! Filmska priča penzionera Dragiše iz Mrkovice!
Srbija

Sam u selu! Filmska priča penzionera Dragiše iz Mrkovice!

Pune dve decenije Dragiša Savić (72) jedini je stanovnik Mrkovice, sela u podnožju Čemernika. Kao mladić u potrazi za poslom otišao je u Ivanjicu i tamo se zaposlio, ali kad je preduzeće u kome je radio otišlo u stečaj, vratio se u svoje rodno selo.

15.10.2024

16:36

Nauka

Uloga veštačke inteligencije u nauci i obrazovanju! U Novom Sadu održana panel diskusija "Budućnost nauke"
Nauka

Uloga veštačke inteligencije u nauci i obrazovanju! U Novom Sadu održana panel diskusija "Budućnost nauke"

Panel diskusija pod nazivom "Budućnost nauke", koju je organizovala Fondacija “Za srpski narod i državu”, a na kojoj se govorilo o ulozi veštačke inteligencije u nauci i obrazovanju u Srbiji održana je večeras u Naučno-tehnološkom parku u Novom Sadu pred velikim brojem studenata i drugih gostiju. Među govornicima su se našli stručnjaci iz oblasti nauke i tehnologije, kao što su prof dr Boris Dumnić, dekan Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu, prof dr Danimir Mandić, dekan Fakulteta za obrazovanje učitelja i vaspitača Univerziteta u Beogradu, kao i Goran Vesić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

15.10.2024

22:57

Srbija razume, vreme dolazi! Vesić: Samo uz nauku i inovacije možemo da napredujemo
Nauka

Srbija razume, vreme dolazi! Vesić: Samo uz nauku i inovacije možemo da napredujemo

Samo zemlje koje shvate da dolazi vreme tehnoloških inovacija i velikih promena moći će da budu konkurentne i da se ekonomski razvijaju, a Srbija je upravo jedna od takvih zemalja – koja se prilagođava novim tehnologijama i ulaganjem u nauku postaje konkurentnija i razvijenija, poručio je večeras ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić.

15.10.2024

20:55

Istraživači napravili "Al naučnika": Evo šta sve on može da radi
Nauka

Istraživači napravili "Al naučnika": Evo šta sve on može da radi

Da li nauka može biti potpuno automatizovana? Tim istraživača specijalizovanih za mašinsko učenje je pokušao da to otkrije. „AI naučnik“, koga je stvorio tim tokijske kompanije Sakana AI i laboratorija u Kanadi i Velikoj Britaniji, može da istražuje čitajući postojeću literaturu o nekom problemu, da formuliše hipotezu, isproba nove mogućnosti i napiše naučni rad. „AI naučnik“ može čak i da uradi recenziju sopstvenog rada, piše Nature.

15.10.2024

14:36