Nova pretnja na internetu: Veštačka inteligencija pomaže hakerima u velikim prevarama
Podeli vest
Prema najnovijim podacima koje je objavila kompanija Microsoft, sajber napadači širom sveta sve više koriste generativnu veštačku inteligenciju kako bi unapredili svoje digitalne napade.
Analize pokazuju da AI više nije samo hipotetička opasnost o kojoj se govori u teoriji. Ona je postala konkretno sredstvo koje hakeri primenjuju u gotovo svim fazama planiranja i sprovođenja sajber napada.
Gugl Maps dobio je veliku nadogradnju koja donosi novu funkciju nazvanu Immersive Navigation. Ona omogućava vozačima da tokom vožnje vide okruženje u 3D prikazu, umesto u klasičnoj 2D mapi.
Veštačka inteligencija sve više ulazi u svakodnevicu ljudi u Srbiji. Iako se procenjuje da je ChatGPT trenutno u upotrebi kod svega pet do deset odsto internet korisnika, broj onih koji ga koriste stalno raste, a ovaj alat postaje sve češći pratilac u svakodnevnim navikama.
14.03.2026
13:40
Veštačka inteligencija skuplja podatke
Jedan od prvih koraka u svakom sajber napadu jeste prikupljanje što više informacija o potencijalnoj meti. U toj fazi napadači nastoje da saznaju koje tehnologije i softver kompanija koristi, kako je organizovana njena mrežna infrastruktura i gde se nalaze moguće bezbednosne slabosti. Upravo u ovom procesu veštačka inteligencija postaje veoma korisna hakerima, jer im omogućava brže analiziranje velikih količina podataka i lakše pronalaženje ranjivih tačaka u sistemu.
Prema analizi kompanije Microsoft, sajber napadači sve češće koriste velike jezičke modele kako bi znatno ubrzali proces prikupljanja informacija i pripreme napada. Zahvaljujući mogućnostima veštačke inteligencije, moguće je brzo obraditi ogromne količine podataka, tehničke dokumentacije i javno dostupnih informacija. Na taj način napadači mogu efikasnije da analiziraju sisteme i lakše otkriju njihove potencijalne bezbednosne slabosti.
ChatGPT je postao nezamenljiv digitalni pomoćnik, ali ljudske greške često umanjuju njegovu moć i kvalitet odgovora.
13.03.2026
17:40
Foto: Shutterstock
veštačka inteligencija
Ovakva upotreba veštačke inteligencije omogućava hakerima da u kraćem vremenu dođu do ključnih informacija koje bi im ranije bile potrebne mnogo duže da pronađu i obrade. Zbog toga proces planiranja i izvođenja sajber napada postaje brži, organizovaniji i potencijalno opasniji.
Na taj način faza planiranja napada, koja je ranije zahtevala mnogo vremena, znanja i resursa, danas može biti znatno brža i jednostavnija. Zahvaljujući veštačkoj inteligenciji, napadači mogu da analiziraju podatke, pronađu slabe tačke u sistemu i pripreme strategiju napada u mnogo kraćem roku nego ranije. To im omogućava da efikasnije organizuju svoje aktivnosti i lakše sprovedu digitalne napade.
Fišing prevare postaju sve uverljivije
Jedan od najrasprostranjenijih oblika sajber kriminala danas su fišing prevare. U pitanju su poruke koje na prvi pogled deluju kao da dolaze od pouzdanih kompanija, banaka ili državnih institucija. Međutim, njihov pravi cilj je da prevare korisnike i navedu ih da otkriju osetljive informacije, poput lozinki, brojeva kartica ili drugih ličnih podataka.
Zahvaljujući savremenim alatima veštačke inteligencije, ovakve poruke postaju sve ubedljivije i teže za prepoznavanje. AI može da generiše tekst koji zvuči prirodno, profesionalno i prilagođeno određenoj osobi ili organizaciji, zbog čega korisnici često ni ne posumnjaju da je u pitanju prevara.
U prošlosti su se fišing poruke često lako prepoznavale jer su sadržale brojne gramatičke greške, neobične formulacije ili neprirodan stil pisanja. Danas je situacija drugačija. Generativna veštačka inteligencija omogućava napadačima da napišu poruke koje deluju profesionalno, jasno i bez pravopisnih grešaka, pa često izgledaju kao da ih je poslala prava kompanija ili institucija.
Zbog toga korisnicima postaje sve teže da razlikuju legitimne poruke od onih koje su deo prevare. Upravo ta uverljivost značajno povećava šanse da ljudi poveruju poruci i otkriju svoje lične podatke, što fišing kampanje čini uspešnijim nego ranije.
Hakeri koriste AI i za pisanje zlonamernog koda
Veštačka inteligencija se ne koristi samo za pisanje poruka ili analizu podataka. Sajber kriminalci je sve češće koriste i za automatizaciju izrade zlonamernog softvera. Uz pomoć AI alata mogu brže da napišu skripte, prilagode postojeći zlonamerni kod i optimizuju programe koji služe za napad na digitalne sisteme.
Prema analizama kompanije Microsoft, ovakva primena veštačke inteligencije omogućava napadačima da ubrzaju razvoj alata za napad i lakše pronalaze načine da zaobiđu bezbednosne zaštite. Zbog toga sajber napadi postaju sofisticiraniji i potencijalno opasniji nego ranije.
Ovakvi alati omogućavaju napadačima da mnogo brže razviju programe koji pokušavaju da probiju zaštitu računarskih sistema ili da pronađu nove metode za zaobilaženje postojećih bezbednosnih mehanizama. Veštačka inteligencija može da pomogne u pronalaženju slabih tačaka u softveru, kao i u prilagođavanju zlonamernog koda kako bi bio efikasniji i teže uočljiv.
Foto: Shutterstock
hakeri
Zbog toga se danas čak i napadači sa manje iskustva mogu osloniti na naprednu tehnologiju i pokrenuti složenije sajber napade nego ranije. Alati zasnovani na veštačkoj inteligenciji pojednostavljuju mnoge tehničke procese, pa kriminalci ne moraju nužno da poseduju duboko znanje programiranja da bi pokušali da ugroze digitalne sisteme.
Prema analizama kompanije Microsoft, upravo ova dostupnost moćnih AI alata predstavlja jedan od najvećih izazova za savremenu sajber bezbednost, jer značajno povećava broj potencijalnih napadača i čini digitalne pretnje sve složenijim.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gugl Maps dobio je veliku nadogradnju koja donosi novu funkciju nazvanu Immersive Navigation. Ona omogućava vozačima da tokom vožnje vide okruženje u 3D prikazu, umesto u klasičnoj 2D mapi.
Ozbiljne nesuglasice između nemačkog kancelara Fridriha Merca i predsednika Francuske Emanuela Makrona ometaju EU da formuliše jedinstven stav po pitanju rata SAD protiv Irana, navodi Berliner cajtung.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je država poslala na lečenje u inostranstvu 5.873 ljudi u prethodnih 12 godina i istakao da se puno sredstava izdvaja za inovativne lekove za decu i da će država nastaviti to da radi.
Profesor dr Vojislav Šešelj, predsednik Srpske radikalne stranke (SRS), progovorio je o 29. martu, za kada su zakazani lokalni izbori u 10 opština i gradova u Srbiji, kao i o tome šta se sprema za taj dan.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.
Veliki povratak voditelja Petra Latinovića donosi emisiju "Politički okvir", koja će se emitovati svakog petka u 22 časa na Informer TV i kroz razgovore o ključnim temama oblikovati pogled na savremena politička dešavanja iz potpuno novog ugla.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Prepodobnog Gerasima Jordanskog, svetitelja koji je sve do danas ostao primer hrišćanima zbog posvećenosti veri. Veruje se da molitva ovom svetitelju čini čuda.
Sukobi zbog male sume novca, sitnog duga ili naizgled beznačajnog povoda sve češće dobijaju tragičan epilog, a predsednik sindikata policije i policijskih starešina Blažo Marković kaže da se iza svega kriju mnogo dublji i složeniji problemi.
D. S. (34), žena koja je u subotu brutalno pretučena na Kanarevom brdu u Rakovici, otkrila je potresne detalje nasilja koje je, kako tvrdi, godinama trpela od supruga A. S. (37).
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je vojna operacija protiv Irana bila neophodna kako bi se sprečilo izbijanje nuklearnog sukoba koji bi mogao da preraste u Treći svetski rat.
Američki avion za punjenje gorivom prinudno je sleteo u Tel Aviv nakon incidenta u vazdušnom prostoru Iraka, prenela je iranska agencija Tasnim, pozivajući se na iračke izvore.
Nova horor serija "Something Very Bad Is Going to Happen" (Nešto veoma loše će se desiti), autorke Hejli Z. Boston, premijerno stiže na Netflix 26. marta.
Poljski princ i kasniji kralj Stanislav II Avgust Ponjatovski ostao je u istoriji upamćen ne samo kao poslednji monarh Poljsko-litvanske države već i kao čovek čija je ljubavna veza sa ruskom vladarkom Katarinom Velikom imala duboke političke i lične posledice.
Čuveni američki voditelj Konan O'Brajen potkačio je vlast u SAD zbog Epstinovih dokumenata rekavši da Velika Britanija bar hapsi svoje pedofile, aludirajući na hapšenje princa Endrua.
U jeku borbe za svetsku dominaciju, Akademija je za najbolji dokumentarni film proglasila "Gospodin Niko protiv Putina" koji je izazvao lavinu komentara širom planete.
Klavijaturista Aleksandar Stanimirović, poznatiji kao Aca Amadeus, oglasio se tvrdnjama da je njegova bivša supruga privedena u Doljevcu zbog, kako navodi, veće količine narkotika.
Starleta Senada Nurkić, poznatija kao Maca Diskrecija, podigla je ogromnu prašinu izjavom da bi volela da uradi DNK test kako bi otkrila da li je pevač Mile Kitić njen biološki otac.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar