Nova pretnja na internetu: Veštačka inteligencija pomaže hakerima u velikim prevarama
Podeli vest
Prema najnovijim podacima koje je objavila kompanija Microsoft, sajber napadači širom sveta sve više koriste generativnu veštačku inteligenciju kako bi unapredili svoje digitalne napade.
Analize pokazuju da AI više nije samo hipotetička opasnost o kojoj se govori u teoriji. Ona je postala konkretno sredstvo koje hakeri primenjuju u gotovo svim fazama planiranja i sprovođenja sajber napada.
Gugl Maps dobio je veliku nadogradnju koja donosi novu funkciju nazvanu Immersive Navigation. Ona omogućava vozačima da tokom vožnje vide okruženje u 3D prikazu, umesto u klasičnoj 2D mapi.
Veštačka inteligencija sve više ulazi u svakodnevicu ljudi u Srbiji. Iako se procenjuje da je ChatGPT trenutno u upotrebi kod svega pet do deset odsto internet korisnika, broj onih koji ga koriste stalno raste, a ovaj alat postaje sve češći pratilac u svakodnevnim navikama.
14.03.2026
13:40
Veštačka inteligencija skuplja podatke
Jedan od prvih koraka u svakom sajber napadu jeste prikupljanje što više informacija o potencijalnoj meti. U toj fazi napadači nastoje da saznaju koje tehnologije i softver kompanija koristi, kako je organizovana njena mrežna infrastruktura i gde se nalaze moguće bezbednosne slabosti. Upravo u ovom procesu veštačka inteligencija postaje veoma korisna hakerima, jer im omogućava brže analiziranje velikih količina podataka i lakše pronalaženje ranjivih tačaka u sistemu.
Prema analizi kompanije Microsoft, sajber napadači sve češće koriste velike jezičke modele kako bi znatno ubrzali proces prikupljanja informacija i pripreme napada. Zahvaljujući mogućnostima veštačke inteligencije, moguće je brzo obraditi ogromne količine podataka, tehničke dokumentacije i javno dostupnih informacija. Na taj način napadači mogu efikasnije da analiziraju sisteme i lakše otkriju njihove potencijalne bezbednosne slabosti.
ChatGPT je postao nezamenljiv digitalni pomoćnik, ali ljudske greške često umanjuju njegovu moć i kvalitet odgovora.
13.03.2026
17:40
Foto: Shutterstock
veštačka inteligencija
Ovakva upotreba veštačke inteligencije omogućava hakerima da u kraćem vremenu dođu do ključnih informacija koje bi im ranije bile potrebne mnogo duže da pronađu i obrade. Zbog toga proces planiranja i izvođenja sajber napada postaje brži, organizovaniji i potencijalno opasniji.
Na taj način faza planiranja napada, koja je ranije zahtevala mnogo vremena, znanja i resursa, danas može biti znatno brža i jednostavnija. Zahvaljujući veštačkoj inteligenciji, napadači mogu da analiziraju podatke, pronađu slabe tačke u sistemu i pripreme strategiju napada u mnogo kraćem roku nego ranije. To im omogućava da efikasnije organizuju svoje aktivnosti i lakše sprovedu digitalne napade.
Fišing prevare postaju sve uverljivije
Jedan od najrasprostranjenijih oblika sajber kriminala danas su fišing prevare. U pitanju su poruke koje na prvi pogled deluju kao da dolaze od pouzdanih kompanija, banaka ili državnih institucija. Međutim, njihov pravi cilj je da prevare korisnike i navedu ih da otkriju osetljive informacije, poput lozinki, brojeva kartica ili drugih ličnih podataka.
Zahvaljujući savremenim alatima veštačke inteligencije, ovakve poruke postaju sve ubedljivije i teže za prepoznavanje. AI može da generiše tekst koji zvuči prirodno, profesionalno i prilagođeno određenoj osobi ili organizaciji, zbog čega korisnici često ni ne posumnjaju da je u pitanju prevara.
U prošlosti su se fišing poruke često lako prepoznavale jer su sadržale brojne gramatičke greške, neobične formulacije ili neprirodan stil pisanja. Danas je situacija drugačija. Generativna veštačka inteligencija omogućava napadačima da napišu poruke koje deluju profesionalno, jasno i bez pravopisnih grešaka, pa često izgledaju kao da ih je poslala prava kompanija ili institucija.
Zbog toga korisnicima postaje sve teže da razlikuju legitimne poruke od onih koje su deo prevare. Upravo ta uverljivost značajno povećava šanse da ljudi poveruju poruci i otkriju svoje lične podatke, što fišing kampanje čini uspešnijim nego ranije.
Hakeri koriste AI i za pisanje zlonamernog koda
Veštačka inteligencija se ne koristi samo za pisanje poruka ili analizu podataka. Sajber kriminalci je sve češće koriste i za automatizaciju izrade zlonamernog softvera. Uz pomoć AI alata mogu brže da napišu skripte, prilagode postojeći zlonamerni kod i optimizuju programe koji služe za napad na digitalne sisteme.
Prema analizama kompanije Microsoft, ovakva primena veštačke inteligencije omogućava napadačima da ubrzaju razvoj alata za napad i lakše pronalaze načine da zaobiđu bezbednosne zaštite. Zbog toga sajber napadi postaju sofisticiraniji i potencijalno opasniji nego ranije.
Ovakvi alati omogućavaju napadačima da mnogo brže razviju programe koji pokušavaju da probiju zaštitu računarskih sistema ili da pronađu nove metode za zaobilaženje postojećih bezbednosnih mehanizama. Veštačka inteligencija može da pomogne u pronalaženju slabih tačaka u softveru, kao i u prilagođavanju zlonamernog koda kako bi bio efikasniji i teže uočljiv.
Foto: Shutterstock
hakeri
Zbog toga se danas čak i napadači sa manje iskustva mogu osloniti na naprednu tehnologiju i pokrenuti složenije sajber napade nego ranije. Alati zasnovani na veštačkoj inteligenciji pojednostavljuju mnoge tehničke procese, pa kriminalci ne moraju nužno da poseduju duboko znanje programiranja da bi pokušali da ugroze digitalne sisteme.
Prema analizama kompanije Microsoft, upravo ova dostupnost moćnih AI alata predstavlja jedan od najvećih izazova za savremenu sajber bezbednost, jer značajno povećava broj potencijalnih napadača i čini digitalne pretnje sve složenijim.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gugl Maps dobio je veliku nadogradnju koja donosi novu funkciju nazvanu Immersive Navigation. Ona omogućava vozačima da tokom vožnje vide okruženje u 3D prikazu, umesto u klasičnoj 2D mapi.
Sukob na Bliskom istoku i zatvaranje Ormuskog moreuza izazvali su nagli rast plaćanja nafte u juanima, zbog čega se petrojuan sve češće pominje kao moguća alternativa petrodolaru, navode mediji.
Evropske zemlje su u prvim mesecima 2026. godine povećale kupovinu ruskog tečnog prirodnog gasa, uprkos stalnim porukama iz Brisela o smanjenju energetske zavisnosti od Moskve.
Mala grupa građana koja se okupila ispred televizije N1, u ponedeljak uveče, na skupu podrške toj medijskoj kući, zaboravila je da se upravo na tim frekvencijama mogu čuti navodi da je srpski narod genocidan.
Medijski radnici, zborovi građana, studenti i pojedini politički akteri okupili su se, u malom broju, na drugom skupu podrške zaposlenima na N1, a koji su organizovala novinarska udruženja.
Blokaderi u Srbiji bi trebalo da se ugledaju na Italijane koji čak i kada su politički protivnici podržavaju jedni druge, što pokazuje slučaj kada je italijansku premijerku Đorđu Meloni tokom sednice odbranila njena opoziciona rivalka Eli Šlejn.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam šta je ovog puta radio poslanik blokader Dobrica Veselinović, zašto je najnoviji nadimak tajkuna političara Dragana Đilasa "Gagi Benč", kuda se kreće košarkaški trener Željko Obradović, o čemu priča političarka blokaderka Biljana Stojković, poznatija kao "Dabrica"...
Od danas do 10. februara 2027. godine biti izmenjen režim saobraćaja u Bulevaru despota Stefana, na deonici od Pančevačkog mosta do Cvijićeve ulice zbog pripremnih radova na izgradnji linijskog infrastrukturnog objekta - dela tunelske veze od Karađorđeve ulice do Dunavske padine, kao i radova na zaštiti i izmeštanju instalacija.
Goran Džonić (60) iz aleksinačkog sela Moravac koji je pravnosnažno osuđen na doživotnu robiju zbog ubistva brata od tetke Gorana Đokića, njegove supruge Gordane i dvadesetpetogodišnje ćerke Lidije, moraće ponovo da se pojavi pred Višim sudom u NIšu radi nadoknade štete nastale svirepim zločinom.
Srbin za kojeg crnogorski mediji pišu da je navodni škaljarac Krsto Vujić, izrešetan je juče u Barseloni dok je bio sa suprugom i detetom. Najmanje dva napadača ispalila su više od pet hitaca u njega iz neposredne blizine.
Maskiran muškarac ušao je u noći između ponedeljka i utorka na parking Uprave za imovinu u Maslinama u Podgorici, a potom benzinom polio automobil Rožajca Muja Mujevića, a potom i “audi Q8”, koji je policija uduzela od Tamare Zvicer.
U pucnjavi koja se juče dogodila u Barseloni u distriktu Sant Marti, teško je ranjen Srbin Krsto Vujić, koji je, kako prenose crnogorski medii, navodni pripadnik škaljarskog klana.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da nije zabrinut zbog poraza trenutnog mađarskog premijera Viktora Orbana na izborima u toj zemlji.
Iran je koristio kineske satelitske podatke kako bi preciznije ciljao američke vojne baze na Bliskom istoku tokom aktuelnog sukoba, objavio je Fajnenšel tajms (FT), pozivajući se na obaveštajne izvore.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar