Prema najnovijim podacima koje je objavila kompanija Microsoft, sajber napadači širom sveta sve više koriste generativnu veštačku inteligenciju kako bi unapredili svoje digitalne napade.
Analize pokazuju da AI više nije samo hipotetička opasnost o kojoj se govori u teoriji. Ona je postala konkretno sredstvo koje hakeri primenjuju u gotovo svim fazama planiranja i sprovođenja sajber napada.
Veštačka inteligencija skuplja podatke
Jedan od prvih koraka u svakom sajber napadu jeste prikupljanje što više informacija o potencijalnoj meti. U toj fazi napadači nastoje da saznaju koje tehnologije i softver kompanija koristi, kako je organizovana njena mrežna infrastruktura i gde se nalaze moguće bezbednosne slabosti. Upravo u ovom procesu veštačka inteligencija postaje veoma korisna hakerima, jer im omogućava brže analiziranje velikih količina podataka i lakše pronalaženje ranjivih tačaka u sistemu.
Prema analizi kompanije Microsoft, sajber napadači sve češće koriste velike jezičke modele kako bi znatno ubrzali proces prikupljanja informacija i pripreme napada. Zahvaljujući mogućnostima veštačke inteligencije, moguće je brzo obraditi ogromne količine podataka, tehničke dokumentacije i javno dostupnih informacija. Na taj način napadači mogu efikasnije da analiziraju sisteme i lakše otkriju njihove potencijalne bezbednosne slabosti.
Foto: Shutterstock
veštačka inteligencija
Ovakva upotreba veštačke inteligencije omogućava hakerima da u kraćem vremenu dođu do ključnih informacija koje bi im ranije bile potrebne mnogo duže da pronađu i obrade. Zbog toga proces planiranja i izvođenja sajber napada postaje brži, organizovaniji i potencijalno opasniji.
Na taj način faza planiranja napada, koja je ranije zahtevala mnogo vremena, znanja i resursa, danas može biti znatno brža i jednostavnija. Zahvaljujući veštačkoj inteligenciji, napadači mogu da analiziraju podatke, pronađu slabe tačke u sistemu i pripreme strategiju napada u mnogo kraćem roku nego ranije. To im omogućava da efikasnije organizuju svoje aktivnosti i lakše sprovedu digitalne napade.
Fišing prevare postaju sve uverljivije
Jedan od najrasprostranjenijih oblika sajber kriminala danas su fišing prevare. U pitanju su poruke koje na prvi pogled deluju kao da dolaze od pouzdanih kompanija, banaka ili državnih institucija. Međutim, njihov pravi cilj je da prevare korisnike i navedu ih da otkriju osetljive informacije, poput lozinki, brojeva kartica ili drugih ličnih podataka.
Zahvaljujući savremenim alatima veštačke inteligencije, ovakve poruke postaju sve ubedljivije i teže za prepoznavanje. AI može da generiše tekst koji zvuči prirodno, profesionalno i prilagođeno određenoj osobi ili organizaciji, zbog čega korisnici često ni ne posumnjaju da je u pitanju prevara.
U prošlosti su se fišing poruke često lako prepoznavale jer su sadržale brojne gramatičke greške, neobične formulacije ili neprirodan stil pisanja. Danas je situacija drugačija. Generativna veštačka inteligencija omogućava napadačima da napišu poruke koje deluju profesionalno, jasno i bez pravopisnih grešaka, pa često izgledaju kao da ih je poslala prava kompanija ili institucija.
Zbog toga korisnicima postaje sve teže da razlikuju legitimne poruke od onih koje su deo prevare. Upravo ta uverljivost značajno povećava šanse da ljudi poveruju poruci i otkriju svoje lične podatke, što fišing kampanje čini uspešnijim nego ranije.
Hakeri koriste AI i za pisanje zlonamernog koda
Veštačka inteligencija se ne koristi samo za pisanje poruka ili analizu podataka. Sajber kriminalci je sve češće koriste i za automatizaciju izrade zlonamernog softvera. Uz pomoć AI alata mogu brže da napišu skripte, prilagode postojeći zlonamerni kod i optimizuju programe koji služe za napad na digitalne sisteme.
Prema analizama kompanije Microsoft, ovakva primena veštačke inteligencije omogućava napadačima da ubrzaju razvoj alata za napad i lakše pronalaze načine da zaobiđu bezbednosne zaštite. Zbog toga sajber napadi postaju sofisticiraniji i potencijalno opasniji nego ranije.
Ovakvi alati omogućavaju napadačima da mnogo brže razviju programe koji pokušavaju da probiju zaštitu računarskih sistema ili da pronađu nove metode za zaobilaženje postojećih bezbednosnih mehanizama. Veštačka inteligencija može da pomogne u pronalaženju slabih tačaka u softveru, kao i u prilagođavanju zlonamernog koda kako bi bio efikasniji i teže uočljiv.
Foto: Shutterstock
hakeri
Zbog toga se danas čak i napadači sa manje iskustva mogu osloniti na naprednu tehnologiju i pokrenuti složenije sajber napade nego ranije. Alati zasnovani na veštačkoj inteligenciji pojednostavljuju mnoge tehničke procese, pa kriminalci ne moraju nužno da poseduju duboko znanje programiranja da bi pokušali da ugroze digitalne sisteme.
Prema analizama kompanije Microsoft, upravo ova dostupnost moćnih AI alata predstavlja jedan od najvećih izazova za savremenu sajber bezbednost, jer značajno povećava broj potencijalnih napadača i čini digitalne pretnje sve složenijim.
Gugl Maps dobio je veliku nadogradnju koja donosi novu funkciju nazvanu Immersive Navigation. Ona omogućava vozačima da tokom vožnje vide okruženje u 3D prikazu, umesto u klasičnoj 2D mapi.
Veštačka inteligencija sve više ulazi u svakodnevicu ljudi u Srbiji. Iako se procenjuje da je ChatGPT trenutno u upotrebi kod svega pet do deset odsto internet korisnika, broj onih koji ga koriste stalno raste, a ovaj alat postaje sve češći pratilac u svakodnevnim navikama.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gugl Maps dobio je veliku nadogradnju koja donosi novu funkciju nazvanu Immersive Navigation. Ona omogućava vozačima da tokom vožnje vide okruženje u 3D prikazu, umesto u klasičnoj 2D mapi.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom trećeg dana zvanične posete NR Kini, gde boravi na poziv kineskog predsednika Si Đipinga, održao predavanje na univerzitetu Ćinghua, a takođe je obišao Muzej Komunističke partije Kine, kao i fabriku Šaomi.
Američka vojska uništila je dva iranska čamca koja su, prema navodima Foks njuza, pokušala da postave mine u Ormuskom moreuzu, dok je dodatni udar izveden na iranski protivvazdušni sistem nakon što je otvorio vatru na američku avijaciju.
Blokaderska mantra o "ubačenim elementima" koji su napali srpsku policiju posle propalog predizbornog skupa na Slaviji, pukla je kao mehur od sapunice.
Sukob između Sava Manojlovića, lidera "Kreni-promeni" i Dinka Gruhonjića prerasta u rat do istrebljenja i ima mnogo dublju dimenziju, saznaje Informer.
"Xiaomi yu7 gt" je sportski električni SUV model koji može da razvije brzinu i do 350 kilometara na sat, a da ga proba imao je čast i naš predsednik Aleksandar Vučić, koji je u istorijskoj poseti Kini.
Opština Grocka otvorila je novi centralni opštinski parking u naselju Grocka, čime je građanima obezbeđeno više od 100 besplatnih parking-mesta uređenog parking-prostora u samom centru mesta.
Tursko tužilaštvo podiglo je još jednu, drugu po redu, optužnicu u slučaju ubistva Jovana Vukotića, vođe "škaljarskog klana", koji je izrešetan 8. septembra 2022. na auto-putu u Istanbulu dok je bio u automobilu sa trudnom ženom, ćerkom i vozačem!
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, saslušan je Petar U. (20) zbog postojanja osnova sumnje da je zajedno sa drugim osumnjičenim licima, u postupku koji se vodi povodom izvršenja krivičnog dela Teško ubistvo 12. maja 2026. godine u restoranu "27", učestvovao u radnjama koje su usmerene na prikrivanje krivičnog dela Teško ubistvo i učinilaca.
Po nalogu dežurnog javnog tužioca Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 sati ruskom državljaninu D. K. (34) zbog sumnje da je izvršio krivična dela izazivanje opšte opasnosti i ugrožavanje sigurnosti.
Američki predsednik Donald Tramp danas bi trebalo da obavi rutinski lekarski pregled u Nacionalnom vojnom medicinskom centru Volter Rid, nedaleko od Vašingtona, saopštila je Bela kuća.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Kijev ulazi u novu fazu pritiska nakon najava Moskve da će odgovor na ukrajinske napade biti usmeren na vojne ciljeve, centre odlučivanja i objekte vojne industrije, piše italijanski portal L’Antidiplomatiko u analizi događaja posle napada na Starobeljsk.
Film "Lepota poroka" spada među najboljim u srpskoj kinematografiji, a jedna od scena po kojoj je ostao upamćen je ona u kojoj je prikazan seks između Eve Ras i Petra Božovića.
Glumica Natalija Nataša Lučanin je devedesetih godina važila za jednu od najvećih zavodnica u Srbiji, a mnogi su je smatrali najlepšom Beograđankom koja se bavila glumom.
Glumica Milica Milša pozirala je pored motora u kožnim pantalonama, jakni i crnim čizmama i kacigom u ruci, sve za potrebe serije "Dadilja sa sela" u kojoj glumi Zorku.
Pravi haos izbio je u "Eliti", kada je Jovana Cvijanović tokom svađe sa Aneli Ahmić iznela šokantne tvrdnje o navodnom nameštanju glasanja i pobedi Stanije Dobrojević.
Pevačica Dragana Mirković prisetila se svojih muzičkih početaka i trenutaka koji su obeležili njen put ka slavi, ali i otkrila detalje susreta sa Ljubišom Samardžićem.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar