Otkrivena jedna od najvećih tajni interneta! Zašto nam izlaze reklame za nešto što nismo pretraživali?
Podeli vest
Svima nam se bezbroj puta desilo da nam se nešto, o čemu smo upravo pričali, pojavi u vidu reklame na društvenim mrežama. Međutim, Robertu G. Rivu se dogodila još jezivija stvar...
Nakon što je proveo nekoliko dana u poseti mami, vratio se kući i počele su da mu iskaču reklame paste za zube koju ona koristi, a da nikada u razgovorima nije pomenuo taj brend, niti ga je pretraživao na internetu.
Na Međunarodni dan nestale dece Fondacija UNITAS, koja se bavi borbom protiv trgovine ljudima, podseća koliko je bitna edukacija dece i prevencija. Uzroci nestanka su različiti – beg od kuće, otmice od strane poznanika i trećih lica, kriminalne otmice – a jedan od njih je svakako i trgovina ljudima. Internet, kao potencijalna lokacija koja se koristi za vrbovanje dece, zahteva pažnju javnosti, s obzirom na to da se procenjuje da je čak 750 000 predatora prisutno na internetu u svakoj sekundi, a u Srbiji je najmlađa žrtva vrbovanja putem interneta imala samo devet godina
25.05.2021
17:03
"Robert, koji se bavi zaštitom privatnosti u tehnologiji, objasnio je na Tviteru zašto se to zapravo desilo", a piše Startit.
Na početku je odbacio verovanje da nas aplikacije prisluškuju i da je to teorija zavere. Ali, kako je rekao, one uopšte i ne moraju da nas prisluškuju, s obzirom na to da smo im već bez razmišljanja dali mnogo važnije informacije.
Kao što već znamo, aplikacije prikupljaju gomilu podataka sa naših telefona. Uz našu jedinstvenu aj pi adresu vezuju se naše lokacije, demografski podaci i slično. Agregatori tih podataka plaćaju da bi prikupljali podatke sa svih strana, kao na primer, kada koristite karticu s popustom u prodavnici. Tu su prilikom svake kupovine.
"Oni mogu da povežu naše kupovine u određenom supermarketu s našim Tviter nalogom, ukoliko smo obema kompanijama dali svoju mejl adresu, broj telefona i pristali na njihove uslove korišćenja, koje podrazumevaju takvu razmenu podataka."
Foto: Pixabay
Već smo pomenuli da aplikacije znaju našu lokaciju preko GPS-a. Ukoliko se različiti telefoni često nalaze na istoj lokaciji, algoritmi sami počinju da prepoznaju ko su ljudi s kojima smo u stalnom kontaktu, i zapravo prave mrežu naših kontakata. Tako mogu da ukrštaju naša interesovanja s interesovanjima naših prijatelja, kolega, porodice, te će nam iskakati i oglasi zasnovani na informacijama prikupljenim od ljudi koji nas okružuju, prenosi Nova.
"Tako može da se desi da nam izađu oglasi i o stvarima koje nas ne interesuju, ali mogu podsvesno da nas nateraju da započnemo razgovor o njima s ljudima koje interesuju ti proizvodi. Dakle, imamo jedan sistem, jednu bazu, u kojoj se nalazimo svi i koja stvara sliku o nama, ne samo na osnovu nas, nego i na osnovu ljudi koji nas okružuju."
Kako se navodi na portalu Startit, sve to neodoljivo podseća na priču koju je razotkrio Edvard Snouden, s jednom malom, ali ključnom razlikom — aplikacijama smo mi dozvolili da to čine. Svaki put kada prihvatimo uslove korišćenja, mi se odričemo dela svoje privatnosti. Svi ti delići se sklapaju i stvaraju kompletnu sliku o nama, u pokušaju da se sazna ko smo, odnosno šta nam treba i šta želimo.
Zato Robert predlaže da blokiramo oglase na aplikacijama i da im onemogućimo praćenje, jer se ne radi samo o nama — već naši podaci oblikuju internet. Kako on kaže, internet nikada neće biti otkačeno mesto kakvo ga pamti iz mlađih dana, jer su velike kompanije došle da isisaju dolare iz njega, ali bi valjalo da im otežamo posao. Međutim, ovde dolazimo do bolne istine – da bi većina ljudi birala internet koji plaća ustupanjem ličnih podataka, nego internet koji treba da plati novcem.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na Međunarodni dan nestale dece Fondacija UNITAS, koja se bavi borbom protiv trgovine ljudima, podseća koliko je bitna edukacija dece i prevencija. Uzroci nestanka su različiti – beg od kuće, otmice od strane poznanika i trećih lica, kriminalne otmice – a jedan od njih je svakako i trgovina ljudima. Internet, kao potencijalna lokacija koja se koristi za vrbovanje dece, zahteva pažnju javnosti, s obzirom na to da se procenjuje da je čak 750 000 predatora prisutno na internetu u svakoj sekundi, a u Srbiji je najmlađa žrtva vrbovanja putem interneta imala samo devet godina
Na Kosovu i Metohiji danas se održavaju vanredni izbori za skupštinu privremenih institucija samouprave, pošto nakon izbora održanih 9. februara vlada nije formirana.
U nedostatku ljudstva, simpatizera i aktivista koji bi im dali siguran glas blokaderi pronalaze višak vremena za izvođenje bizarnih performansa širom Srbije.
U mračnoj ulici Sančez u argentinskom gradiću Lomas del Palomar, nadomak Buenos Ajresa 10. aprila 1957. sreli su se Ante Pavelić i Blagoje Jovović. Dva metka završiće u telu Pavelića, a od posledica tog ranjavanja dve godine kasnije će umreti u Frankovoj Španiji. Kako je Blagoje Jovović, sa svojom grupom iz Argentine, uspeo da uradi nešto što nisu mogle ili htele ozbiljne bezbednosne službe i zašto je danas važan mit o Jovoviću?
Ni hemijski olovaka, ni jasne organizacije, ni ljudi. Tako izgleda današnja propala akcija prikupljanja potpisa za vanredne parlamentarne izbore koju su studenti blokaderi "organizovali". I tako su se "dobro" organizovali da ni hemijske za građane nisu obezbedili, ni obične niti brendirane, i taj sitni detalj simbol je potpune improvizacije i odsustva ozbiljnosti.
Jedan od najjednostavnijih, ali i najpraktičnijih polovnih automobila jeste "nisan mikra" starijih generacija, čija se cena u oglasima kreće oko 450 evra.
Mnogi od vas se sećaju čuvene Milke Babović, koja je decenijama TV gledaocima velike Jugoslavije, tumačila takmičenja u umetničkom klizanju. Milka bi imala mnogo toga da kaže o Korneliji iz Subotice.
Velika Novogodišnja žurka sa dodelom paketića najmlađim Voždovčanima održana je danas na platou ispred Opštine Voždovac, a predsednica Opštine Bojana Jakšić izjavila da je organizovan bogat praznični program, poput mađioničarskih predstava, vožnja kočijom i druženje sa Deda Mrazom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski našao se pod snažnim političkim udarom neposredno uoči susreta sa američkim predsednikom Donaldom Trampom, piše britanski Telegraf.
Saveznici svrgnutog sirijskog predsednika Bašara al Asada, koji se nalaze u egzilu, planiraju da potkopaju novu vlast u Siriji, objavio je Njujork tajms, pozivajući se na presretnutu komunikaciju do koje je došla američka redakcija.
Sudbina Donbasa i budućnost Zaporoške nuklearne elektrane danas su glavne teme razgovora između ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog i američkog predsednika Donalda Trampa, prenosi Rojters.
Ukrajina je privremeno paralizovala vazdušni saobraćaj u ruskoj prestonici napadima dronova na Moskvu, zbog čega su obustavljeni stotine letova neposredno uoči početka nacionalnih praznika, saopštile su ruske vlasti.
Rusija i Ukrajina postigle su dogovor o privremenom prekidu vatre u zoni Zaporoške nuklearne elektrane, sa ciljem da se omogući hitna sanacija oštećenih dalekovoda koji snabdevaju elektranom.
Posle godina teške borbe i medijskih spekulacija, ćerka glumca Aljoše Vučkovića uspela je da se izvuče iz pakla zavisnosti i započne potpuno novi život. Danas je majka i profesor.
Neke ljubavi traju koliko i kadar, a neke ostanu zauvek urezane u kolektivno sećanje. Domaće serije i filmovi doneli su parove čija je hemija bila jača od scenarija i veze koje su publiku naterale da navija, pati, veruje i pamti. Ovo su parovi koji su obeležili naše ekrane i postali više od fikcije.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar