DA LI STE ZNALI DA SNEG NIJE SAMO BELE BOJE? Evo šta utiče na OBLIK I STRUKTURU PAHULJA!
Podeli vest
Sneg je sačinjen od stotina minijaturnih kristala leda koji imaju različit oblik i strukturu.
Kada sneg padne, svet pobeli, dok su voda i led bezbojni. Kako bezbojna voda dobije belu boju i zašto je sneg beo, odgovara profesor fizike Kenet Libreht sa Kalifornijskog instituta za tehnologiju.
Mladi štenci su sami po sebi veoma slatki i uvek nas rastope. Ipak, postoje rase čiji se mladunci izdvajaju od ostalih svojom lepotom, umiljatošću ili temperamentom.
19.01.2021
19:50
- Ako uzmete parče stakla, koje je takođe providno, udarite ga čekićem i smrvite u male parčiće stakla, oni će takođe biti beli - kaže Libreht za „Lajvsajens“.
Objašnjava da je ključ u tome kakva je interakcija svetla sa površinom kakvo je staklo u odnosu na ono sa površinom sastavljenom od velikog broja komadića, a to se može primeniti i na sneg.
Kako je ustanovljeno istraživanjima optike, kada svetlo padne na neki objekat, ono kroz njega prolazi, on ga upija ili reflektuje. Kada svetlo padne na glatku površinu, kao što su staklo ili led, njegov vidljivi spektar prolazi kroz nju, a da mu put prostiranja nije izmenjen.
Pošto ljudsko oko može da vidi samo objekte tako što se se svetlosni talasi od njih odbijaju, ili ih oni upijaju, prema naučnom objašnjenju, staklo ili led izgledaju providno.
Međutim, u slučaju slomljenog stakla, postoji veliki broj nejednakih površina. Kada svetlo padne na njih, ono se reflektuje i rasipa u različitim smerovima.
Isto to se događa i kod snega, koji je sačinjen od stotina minijaturnih kristala leda koji imaju različit oblik i strukturu.
Budući da ti kristali jednako odbijaju svetlost, njegovi zraci uključuju sve talasne dužine vidljivog spektra (crvenu, narandžastu, žutu, zelenu, plavu, tamnoplavu i ljubičastu), koje zajedno, kada se „pomešaju“, izgledaju belo. Zbog toga naše oči vide sneg kao beo.
Sneg može da poprimi i druge boje.
Libreht objašnjava da smetovi snega, ledeni bregovi ili glečeri mogu ponekad da izgledaju plavo kada svetlost uđe kroz njihove pukotine. Dok ova svetlost putuje kroz sneg ili led, bezbrojni ledeni kristali je rasipaju. Što dalje putuje, to se više rasipa. Budući da voda i led apsorbuju više crvene nego plave svetlosti, sneg ili led izgledaju kao da su plavi.
Poznata je i pojava crvenog ili ružičastog snega, a ona nastaje od određene vrste algi koja živi u hladnoj vodi unutar snežnih nanosa. Takođe, i drugi organizmi ili materije u snegu mogu mu dati drugu boju osim bele. Libreht navodi da zbog toga sneg zapravo može imati bilo koju boju iz spektra duginih boja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mladi štenci su sami po sebi veoma slatki i uvek nas rastope. Ipak, postoje rase čiji se mladunci izdvajaju od ostalih svojom lepotom, umiljatošću ili temperamentom.
Na propalestinskim demonstracijama održanim proteklog vikenda u Berlinu došlo je do nasilja kada su demonstranti počeli da gađaju policajce kamenicama i flašama, a policija uzvratila suzavcem.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić učestvovaće sutra na Samitu lidera Brdo-Brioni procesa u Tivtu čiji domaćin je predsednik Crne Gore Jakov Milatović. Tokom Samita, koji se u Porto Montenegro održava danas i sutra, biće održana i plenarna sednica, na kojoj će se razgovarati o pitanjima unapređenja saradnje zemalja Zapadnog Balkana sa zemljama članicama EU, saopšteno je ranije iz Kabineta crnogorskog predsednika.
Popodnevni deo sednice o litijumu obeležila je polemika predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić, koja je nastupala kao ovlašćeni poslanik poslaničke grupe Alekandar Vučić - Srbija ne sme da stane, i poslanika Demokratske stranke Srđana Milivojevića oko toga ko je doveo Rio Tinto u Srbiju.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić pročitala je, tokom rasprave o opozicionom predlogu zakona o zabrani istraživanja i iskopavanja litijuma i bora, stenogram sa skupštinske sednice ood pre 18 godina.
U Skupštini Srbije, tokom prve sednice redovnog jesenjeg zasedanja, na kojoj postoji samo jedna tačka dnevnog reda i to Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima, koji je podnelo 86 narodnih poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Na današnji dan 7. oktobra pre tačno godinu dana Hamas je izvršio upad na teritoriju Izraela. 365 dana kasnije, rat između dve države i dalje divlja. Na ovu temu u "Info danu" govorili su istoričar Saša Adamović i inženjer telekomunikacija Avram Izrael.
O nebuloznom predlogu protiv eksploatisanja litijuma i pokušajima opstruiranja Srbije od strane opozicije, govorio je direktor Srpskog telegrafa, Saša Milovanović.
Urednik i novinar opozicione Jugpres informativne agencije, Ljiljana Stojanović, napala je ministarku Đurđević Stamenkovski na konferenciji za štampu u Leskovcu. O tim gnusnim ofanzivama opozicije, govorila je u Info jutru ministarka za brigu o porodici Milica Đurđević Stamenkovski.
U novom Info jutru o nezapamćenim poplavama u BiH u Jablanici i okolini, govorili su načelnik specijalnih vatrogasnih spasilačkih jedinica Milorad Spasojević i Davor Vidović, pomoćnik načelnika VS SVS.
O ratu na Bliskom istoku koji je počeo pre tačno godinu dana, govorili su gosti Info jutra prof. dr Miloš Laban politički analitičar i prof. Ilija Kajtez, pukovnik u penziji.
Jedna od tri devojčice koje su juče povređene u sobraćajnoj nesreći u Bačkom Petrovcu, biće danas otpuštena kući, dok dve njene sestre ostaju na lečenju u Dečijoj bolnici u Novom Sadu.
Američki košarkaš Džordan Lojd mogao bi uskoro da napusti redove Makabija iz Tel-Aviva i vrati se u Monako, klub u kojem je briljirao prethodne sezone.
Ruski brod za čišćenje mina u blizini oblasti Kalinjingrad oštećen je u ukrajinskoj sabotažnoj operaciji, zbog čega nije operativan, saopštila je danas ukrajinska obaveštajna agencija GUR.
Irska je teren za igru ruskih obaveštajnih službi, upozorio je bivši zamenik komandanta irske vojne jedinice Katal Beri, nakon tvrdnji u nekim medijima da je Kremlj regrutovao poslanika irskog parlamenta da tokom pregovora o Bregzitu minira englesko-irske odnose.
Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan razgovarao je danas telefonom sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o regionalnim pitanjima i bilateralnim odnosima, a posebno o razvoju situacije na Bliskom istoku, preneli su turski mediji.
Oleg Carjov, bivši poslanik ukrajinske Vrhovne rade, u intervjuu za novinsku agenciju RIA Novosti izneo je stav da Zapad polako priprema svoje javno mnjenje za prihvatanje činjenice da Ukrajina nije u stanju da vojno pobedi Rusiju.
Posebnim modnim defileom Beogradska filharmonija je predstavila novu koncertnu garderobu koju je kreirao Modni studio Zabunović, a izradila fabrika Luss tekstil. Uoči filharmonijskog koncerta u petak 4. oktobra, filharmoničari su priredili modnu reviju za svoju publiku koja je ogromnim aplauzom pozdravila novo izdanje muzičara.
Marko Nikolić (36) iz Vranja, humanitarac i profesor fizičkog vaspitanja i sporta, zajedno sa Balšom Zajićem iz Crne Gore završio je humanitarnu misiju "Za naše male heroje" posle 36 dana ultra maratona!
Na ovogodišnjem Sajmu automobila koji se održaava do 6. oktobra, u sporskoj Hali “Čair” kao i ispred nje, uveliko se prodaju automobili a prodat je jedan od najskupljih modela..
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.