Svakog proleća, a naročito ovog nam je najveći izazov da sačuvamo svoje zdravlje. Pored postepenog jačanja imuniteta iznova mučimo muku sa dosadnim, uglavnom sezonskim alergijama.
Alergije su, u stvari, rezultat odgovora našeg imunog sistema na određenu supstancu. Određenu materiju imuni sistem greškom detektuje kao pretnju ili opasnost po njega. Imunološki odgovor može biti blag, od kašlja i curenja iz nosa, do reakcije opasne po život, poznate kao anafilaksa.
Kod alergija uglavnom ne obraćamo pažnju na razloge njihovog nastanka, već nas muče alergijski simptomi, tj. reakcije na alergiju.
Alergijska reakcija počinje u našem imunološkom sistemu. Kada naiđe na inače bezopasnu supstancu, poput recimo prašine, buđi ili polena, imuni sistem osobe alergične na tu supstancu može prekomerno reagovati tako što proizvodi antitela koja "napadaju" određeni alergen, tj. materiju koja izaziva alergijsku reakciju.
Alergeni mogu poticati iz raznih izvora. Neki od njih su: trava, drveće, polen, korenje raznih biljaka, grinje, prehrambeni proizvodi, poput kikirikija ili jagoda. Zatim i hemijski, poput deterženata, sapuna, dezinfekcionih sredstava, parfema i slično.
Foto: Shutterstock
Simptomi alergija
Simptomi alergije se javljaju kada imuni sistem vašeg tela preterano deluje na spomenute alergene iz vašeg okruženja. Vaš imuni sistem se počinje boriti protiv njih kao da su bakterije ili virusi, ispuštanjem biohemijske supstance koja se zove histamin.
Kada imate alergijsku reakciju na neku supstancu, vaše telo misli da je ta supstanca patogen (tj. bakterija, virus, parazit, i sl.) i pokušava da je uništi.
Najčešće reakcije na alergiju, tj. simptomi alergije su teško disanje, svrab, kijavica, otečeno grlo, curenje iz nosa, vodene ili suzne oči i drugi.
Alergije se mogu pojaviti tokom bilo koje sezone, ali najčešće vreme javljanja su proleće i jesenje doba.
Mnogi lekovi za alergiju mogu izazvati neželjene efekte kao što su pospanost ili pojačano sušenje sluzokože disajnih puteva. Ljudi koji imaju alergiju sve češće, i po savetu lekara razmatraju upotrebu alternativnih prirodnih preparata. Posebnu ulogu u odbrani imuniteta i sprečavanju alergija imaju dva minerala, a to su cink i magnezijum!
Foto: Shutterstock
Cink i alergije
Porast prevalencije alergijskih bolesti širom sveta podstakao je mnoga istraživanja promena u svakodnevnim životnim trendovima i okolnostima. Promena ishrane ističe se kao jedan od najvažnijih faktora za nastanak alergija. Jedan od primarnih elemenata koji su prisutni u svim organima i tkivima jeste cink.
Cink je takođe poznat kao kofaktor ćelijskih proteina, nukleinskih kiselina, ugljenih hidrata i lipida. Cink je neophodan za ćelijske funkcije u organizmu, a nepravilna homeostaza cinka može izazvati različite zdravstvene probleme.
Budući da nedostatak cinka može da izazove niz oštećenja u organizmima, uključujući imuni sistem, ima snažnu vezu sa povećanom stopom alergijskih bolesti kod dece i odraslih (1). Cink ima antioksidantni(2) , anti-apoptotički (3) , antiinflamatorni (4) i antialergijski (5) efekat u sprečavanju alergija, kožnih oboljenja i zapušenja disajnih puteva u organizmu.
Nedostatak cinka igra ulogu u patogenezi i težini raznih alergija. Stoga održavanje normalne vrednosti cinka u organizmu može sniziti rizik od razvoja i napredovanja alergijskih stanja, posebno kod osoba koji već imaju nizak nivo cinka u organizmu. Veliki broj kliničkih studija objavilo je povezanost između povećanja učestalosti alergijskih bolesti i sniženog nivoa cinka.
Analizom povezane 62 studije iz 2011. zaključeno je da su nedostaci u velikom broju hranljivih materija, uključujući najviše cink, povezani sa većom pojavom astme i alergija. Studije su takođe dokazale da postoji veza između niskog nivoa cinka i pojave atopijskog dermatitisa.
Foto: Pixabay
Magnezijum i alergije
Možda ste već svesni da magnezijum kao mineral može ublažiti simptome poput gubitka apetita, umora ili slabosti. Ali, da li ste znali da takođe može pomoći kod sezonskih alergija? Lekari veruju da zdrava ishrana i odgovarajući suplementi mogu da podrže vaš imuni sistem, održavajući ga snažnim, ali ne preaktivnim.
Magnezijum je ključni mineral koji pomaže u oslobađanju suženih disajnih puteva u plućima.
Jedno istraživanje je otkrilo kod životinja u laboratoriji ozbiljan nedostatak magnezijuma pri višem nivou histamina u krvi kada su izložene alergenima, nego kod životinja koje su dobijale dovoljno magnezijuma. Histamine inače oslobađa organizam kao odgovor na alergene - oni su uzrok simptoma alergije.
Čak su i neke alergije na hranu najverovatnije rezultat nedostatka magnezijuma, kako se navodi. Magnezijum i aminokiselina histidin potrebni su i za razgradnju nekih pšeničnih produkata. Stoga, ako se u našem telu istroši bilo koja ili kombinacija hranljivih materija, imamo negativne reakcije na ove supstance ili proizvode (10). Takođe se mogu pojaviti problemi sa alergenima koji se nalaze u vazduhu, prašini, psećoj ili mačjoj dlaci, deterdžentima, vuni ili perju, kada imamo osetljivost na pšenične proizvode.
Pandemija koronavirusa nas je sve, više nego ikada, navela na razmišljanje o imunitetu, pogotovo kada je u pitanju populacija iznad 65 godina, kod koje ova bolest može da bude veoma opasna, pa čak i fatalna
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pandemija koronavirusa nas je sve, više nego ikada, navela na razmišljanje o imunitetu, pogotovo kada je u pitanju populacija iznad 65 godina, kod koje ova bolest može da bude veoma opasna, pa čak i fatalna
Nakon što je Informer obelodanilo kompletnu blokadersku listu od 250 imena za vanredne parlamentarne izbore postalo je jasno da na toj listi nema tajkunske novinarke Žakline Tatalović, iako je bilo planirano da se i ona na? e kao kandidat za poslanika u Skupštni Srbije.
Percepcija nezavisnosti pravosuđa u Crnoj Gori i dalje je veoma niska među građanima, percipiran nivo korupcije u javnom sektoru ostaje visok, a zabrinutost izaziva i uticaj medija u vlasništvu kompanija osnovanih u Srbiji, ukazala je Evropska komisija u novom godišnjem Izveštaju o vladavini prava.
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović reagovao je na društvenoj mreži Iks nakon objave lidera Srbija centra Zdravka Ponoša, koji je kritikovao početak strateškog dijaloga Srbije i Sjedinjenih Američkih Država.
Krivična prijava protiv Aleksandra Radića (54), optuženog za ugrožavanje ustavnog uređenja, ogolila je komunikaciju blokadera iza kulisa u kojoj je osumnjičeni, uprkos upozorenjima vojnih stručnjaka da nikakvog zvučnog topa nije bilo 15. marta 2025. godine u Beogradu, svesno menjao i prilagođavao narativ u hodu.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
U najnovijoj epizodi emisije "Na merama" videćete gde je ovog puta "uhvaćen" blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu to mudruje blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, kako izgleda "težak" život samozvanog revolucionara Predraga Voštinića.
Seme gorkog komorača se koristi u proizvodnji biljnih čajeva, eteričnih ulja, farmaceutskih preparata i različitih začina, a uzgajanje istog može vam doneti zaradu i do 5.000 evra po hektaru.
Pesma "Žig zveri" prethodnih dana našla se u centru pažnje javnosti, izazvavši oštre podele, brojne osude i raspravu na društvenim mrežama, zbog čega su se oglašavali i stručnjaci.
Pripadnici Policijske stanice Surdulica spasili su život osamdesetdevetogodišnjem muškarcu koji je nestao na području Vlasine, nakon što se u jutarnjim satima udaljio iz vikendice i nije se vratio do večeri.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova identifikovali su i procesuirali vozača koji je ugrozio bezbednost saobraćaja, a čiji je snimak objavljen na društvenim mrežama.
Nenad M. (52) uhapšen je danas u Mladenovcu po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u tom gradu, zbog sumnje da je brutalno pretukao svoju suprugu (31), i to pred njihovom maloletnom decom.
Pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice Užice večeras su imali nesvakidašnju intervenciju u samom centru grada, kada su sa krova zgrade stare robne kuće spasili trojicu mladića koji nisu mogli bezbedno da siđu.
Na mostu kod Beške danas oko 16.30 časova u pravcu Novi Sad - Beograd zapalio se zadnji deo putničkog autobusa zrenjaninske registracije, a saobraćaj se odvija otežano.
Prema pisanju Blumberga, glavni cilj samita NATO u Ankari nije bila rasprava o pitanjima kolektivne odbrane, već nastojanje saveznika da obezbede da američki predsednik Donald Tramp ostane privržen Alijansi.
Nedavni američki vazdušni udar u blizini iranske nuklearne elektrane Bušer mogao bi da poveća rizik od ozbiljne regionalne eskalacije, ocenio je Ćijan Jasu, doktor nauka iz Centra za regionalne i nacionalne studije Univerziteta Sautvest Điaotung u Kini.
Rusija je pojačala upotrebu novih mlaznih verzija udarnih dronova „Geranj“, koje lete znatno brže, na većim visinama i mogu da menjaju putanju tokom napada.
U oblasti Helsinkija u Finskoj izgrađeno je oko 5.500 podzemnih nuklearnih skloništa koja mogu da prime približno 955.000 ljudi, što premašuje broj stanovnika glavnog grada.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
U popularnoj srpskoj seriji "Selo gori, a baba se češlja", koja je osvojila srca gledalaca širom Balkana, mnogi nisu ni primetili da su originalne uloge bile napisane za potpuno drugačije glumce.
Kontroverzni američki pevač R. Keli formalno je zatražio od predsednika Donalda Trampa da preinači njegovu kaznu od 30 godina zatvora, pokazuju najnoviji sudski spisi koje je ove nedelje objavila Kancelarija advokata za pomilovanje.
Pevačica Dara Bubamara oglasila se sve zakazane nastupe tokom leta u jednom lokalu u Budvi, a sada se tim povodom oglasio njen menadžer Nenad Šipka i otkrio detalje.
Voditelj Milan Milošević u emisiji "Demanti" prisetio se anegdote kada je kao novinar u štampi pisao o intimnim odnosima poznatog pevača i jedne starlete.
Ako je neko mislio da će se Elektra Elit od estrade oprostiti mirno, prevario se! U svom poslednjem spotu pevačica je uspela da spoji ono što je do juče delovalo nemoguće - pred kamerama su se zajedno pojavili njen bivši dečko Marko Marković i njen sadašnji muž.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.