Svakog proleća, a naročito ovog nam je najveći izazov da sačuvamo svoje zdravlje. Pored postepenog jačanja imuniteta iznova mučimo muku sa dosadnim, uglavnom sezonskim alergijama.
Alergije su, u stvari, rezultat odgovora našeg imunog sistema na određenu supstancu. Određenu materiju imuni sistem greškom detektuje kao pretnju ili opasnost po njega. Imunološki odgovor može biti blag, od kašlja i curenja iz nosa, do reakcije opasne po život, poznate kao anafilaksa.
Kod alergija uglavnom ne obraćamo pažnju na razloge njihovog nastanka, već nas muče alergijski simptomi, tj. reakcije na alergiju.
Alergijska reakcija počinje u našem imunološkom sistemu. Kada naiđe na inače bezopasnu supstancu, poput recimo prašine, buđi ili polena, imuni sistem osobe alergične na tu supstancu može prekomerno reagovati tako što proizvodi antitela koja "napadaju" određeni alergen, tj. materiju koja izaziva alergijsku reakciju.
Alergeni mogu poticati iz raznih izvora. Neki od njih su: trava, drveće, polen, korenje raznih biljaka, grinje, prehrambeni proizvodi, poput kikirikija ili jagoda. Zatim i hemijski, poput deterženata, sapuna, dezinfekcionih sredstava, parfema i slično.
Foto: Shutterstock
Simptomi alergija
Simptomi alergije se javljaju kada imuni sistem vašeg tela preterano deluje na spomenute alergene iz vašeg okruženja. Vaš imuni sistem se počinje boriti protiv njih kao da su bakterije ili virusi, ispuštanjem biohemijske supstance koja se zove histamin.
Kada imate alergijsku reakciju na neku supstancu, vaše telo misli da je ta supstanca patogen (tj. bakterija, virus, parazit, i sl.) i pokušava da je uništi.
Najčešće reakcije na alergiju, tj. simptomi alergije su teško disanje, svrab, kijavica, otečeno grlo, curenje iz nosa, vodene ili suzne oči i drugi.
Alergije se mogu pojaviti tokom bilo koje sezone, ali najčešće vreme javljanja su proleće i jesenje doba.
Mnogi lekovi za alergiju mogu izazvati neželjene efekte kao što su pospanost ili pojačano sušenje sluzokože disajnih puteva. Ljudi koji imaju alergiju sve češće, i po savetu lekara razmatraju upotrebu alternativnih prirodnih preparata. Posebnu ulogu u odbrani imuniteta i sprečavanju alergija imaju dva minerala, a to su cink i magnezijum!
Foto: Shutterstock
Cink i alergije
Porast prevalencije alergijskih bolesti širom sveta podstakao je mnoga istraživanja promena u svakodnevnim životnim trendovima i okolnostima. Promena ishrane ističe se kao jedan od najvažnijih faktora za nastanak alergija. Jedan od primarnih elemenata koji su prisutni u svim organima i tkivima jeste cink.
Cink je takođe poznat kao kofaktor ćelijskih proteina, nukleinskih kiselina, ugljenih hidrata i lipida. Cink je neophodan za ćelijske funkcije u organizmu, a nepravilna homeostaza cinka može izazvati različite zdravstvene probleme.
Budući da nedostatak cinka može da izazove niz oštećenja u organizmima, uključujući imuni sistem, ima snažnu vezu sa povećanom stopom alergijskih bolesti kod dece i odraslih (1). Cink ima antioksidantni(2) , anti-apoptotički (3) , antiinflamatorni (4) i antialergijski (5) efekat u sprečavanju alergija, kožnih oboljenja i zapušenja disajnih puteva u organizmu.
Nedostatak cinka igra ulogu u patogenezi i težini raznih alergija. Stoga održavanje normalne vrednosti cinka u organizmu može sniziti rizik od razvoja i napredovanja alergijskih stanja, posebno kod osoba koji već imaju nizak nivo cinka u organizmu. Veliki broj kliničkih studija objavilo je povezanost između povećanja učestalosti alergijskih bolesti i sniženog nivoa cinka.
Analizom povezane 62 studije iz 2011. zaključeno je da su nedostaci u velikom broju hranljivih materija, uključujući najviše cink, povezani sa većom pojavom astme i alergija. Studije su takođe dokazale da postoji veza između niskog nivoa cinka i pojave atopijskog dermatitisa.
Foto: Pixabay
Magnezijum i alergije
Možda ste već svesni da magnezijum kao mineral može ublažiti simptome poput gubitka apetita, umora ili slabosti. Ali, da li ste znali da takođe može pomoći kod sezonskih alergija? Lekari veruju da zdrava ishrana i odgovarajući suplementi mogu da podrže vaš imuni sistem, održavajući ga snažnim, ali ne preaktivnim.
Magnezijum je ključni mineral koji pomaže u oslobađanju suženih disajnih puteva u plućima.
Jedno istraživanje je otkrilo kod životinja u laboratoriji ozbiljan nedostatak magnezijuma pri višem nivou histamina u krvi kada su izložene alergenima, nego kod životinja koje su dobijale dovoljno magnezijuma. Histamine inače oslobađa organizam kao odgovor na alergene - oni su uzrok simptoma alergije.
Čak su i neke alergije na hranu najverovatnije rezultat nedostatka magnezijuma, kako se navodi. Magnezijum i aminokiselina histidin potrebni su i za razgradnju nekih pšeničnih produkata. Stoga, ako se u našem telu istroši bilo koja ili kombinacija hranljivih materija, imamo negativne reakcije na ove supstance ili proizvode (10). Takođe se mogu pojaviti problemi sa alergenima koji se nalaze u vazduhu, prašini, psećoj ili mačjoj dlaci, deterdžentima, vuni ili perju, kada imamo osetljivost na pšenične proizvode.
Pandemija koronavirusa nas je sve, više nego ikada, navela na razmišljanje o imunitetu, pogotovo kada je u pitanju populacija iznad 65 godina, kod koje ova bolest može da bude veoma opasna, pa čak i fatalna
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pandemija koronavirusa nas je sve, više nego ikada, navela na razmišljanje o imunitetu, pogotovo kada je u pitanju populacija iznad 65 godina, kod koje ova bolest može da bude veoma opasna, pa čak i fatalna
Blokaderski advokat Čedomir Čeda Kokanović brutalno je izvređao veliki broj građana koji su danas prisustvovali istorijskom skupu "Srbija, jedna porodica" koji je održan u centru Beograda.
Od večeri 15. marta, kada su tokom petnaestominutne tišine na protestu u Beogradu nastale scena panike i, kako se kasnije ispostavilo režirane predstave od strane blokadera, srpska javnost našla se pod lavinom medijskih tvrdnji, kategoričnih zaključaka i senzacionalnih naslova o navodnoj upotrebi takozvanog zvučnog topa.
U Beogradu je danas održan veliki skup SNS-a, na kojem je, prema procenama MUP-a, bilo više od 200.000 ljudi, a to je, izgleda, zasmetalo hrvatskim medijima, koji su odmah počeli negativno da pišu o ovom skupu.
Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, koji je u Beogradu prisustvovao skupu "Srbija, jedna porodica", izjavio je da je za Republiku Srpsku važno da je Srbija stabilna i moćna.
Srpkinja je tokom letovanja u Kalitei doživela strašnu neprijatnost, kada je grupa tinejdžera tokom noći upala u dvorište smeštaja, a jedan od njih izvršio je veliku nuždu u bazenu.
Grupacija "Stelantis" najavila je povratak malih gradskih električnih automobila na tržište, a najveću pažnju privukla je nova "fiat panda", koja će se proizvoditi u Italiji. Početna cena iznosiće oko 15.000 evra.
Novootvorenom deonicom Moravskog koridora, od Čačka do Kraljeva, od zvaničnog puštanja u saobraćaj, pa do 16:00 sati, prošlo je 7.960 vozila, saopštilo je danas preduzeće "Putevi Srbije".
Ono što se dešava iza zatvorenih vrata izolovanih sredina i pod uticajem bolesnog uma nekada prevazilazi najgore horor filmove. Kada se u četiri zida ili u glavi pojedinca spoje nelečena šizofrenija, paranoja i okultizam, nastaje katastrofa.
Darko Vesković Prika, koji je brutalno likvidiran u ponedeljak 22. juna 2026. godine u kafiću u beogradskom naselju Kumodraž, danas je sahranjen na Centralnom groblju u Beogradu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Andrije S. (20) zbog sumnje da je 10. decembra 2025. godine u jednom ugostiteljskom objektu na Vračaru, pokušao da ubije Vuka Bajruševića, i jer je neovlašćeno nosio vatreno oružje i municiju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Ugledna agencija Blumberg, pozivajući se na poverljive izvore, prenosi da je kardinalna greška američke obaveštajne službe rezultirala stravičnim napadom na školu za devojčice u iranskom gradu Minabu.
Bitkoin je beskorisna, spekulativna imovina bez unutrašnje vrednosti koja je nestati, upozorio britanski milijarder Džeremi Grentam, suosnivač investicione firme GMO.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Pevačica Elena Kitić na početku svoje karijere negovala je provokativan imidž, a sada su se svi iznenadili novim - smernim izgledom ćerke Mileta Kitića i Marte Savić.
Starleta Atina Ferari oglasila se nakon što je isplivao snimak sa jučerašnjeg koncerta "Južnog vetra" na kojem joj obezbeđenje nije davalo da uđe na ulaz koji je htela, te je objasnila šta se desilo.
Nekadašnja rijaliti učesnica Kristina Spalević nedavno je ponovo prijavila policiji bivšeg partnera Kristijana Golubovića, a sada je otkrila detalje o njihovom odnosu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.