(FOTO) OVO JE JEDINI CVET KOJI PREŽIVI ZIMU! Čak ni NISKE temperature mu NE MOGU NIŠTA
Podeli vest
Cveće poznato kao Dan i noć često krasi mnoge vrtove. U narodu nailazimo na različite nazive: dan i noć, maćuhice, maćehe, maćuhe, poljske ljubičice, livadske ljubičice, ljubice, gospin cvet, gospina ljubica, udovica, udovičica
Odlikuju se izuzetnom različitošću veličina i boja cvetova. Biljka dan i noć pripada porodici ljubičica i ima mnogo podvrsta i formi.
Majstori su cvetanja u hladnim danima. Ljubičaste, žute, narandžaste, za viole, popularno cveće dan i noć, samo je važno da imaju mnogo svetla i da se redovno prihranjuju
11.10.2020
09:55
U prirodi najčešće srećemo dve podvrste: Viola tricolor subsp. arvensis s manjim, beložutim cvetovima, te Viola tricolor subsp. vulgaris s većim ljubičastim cvetovima.
U našim baštama čest ukras je Viola tricolor subsp. hortetnsis (Viola × wittrockiana) s raznobojnim cvetovima i koja se ne bere za primenu u lečenju već služi za ukras naših vrtova, parkova i balkona.
Mogu da budu jednogodišnje, dvogodišnje ili kratkotrajne višegodišnje biljke u zavisnosti od vrste i vremena sadnje.
To su male biljke, visine 10-30 cm, s razgranatim stabljikama. Njihova stabljika je šuplja, a listovi jajasti i po ivicama reckavi. Iz pazušaca listova pojavljuju se cvetovi na dugim peteljkama. Cvetaju u periodu maj - septembar, ali pošto su veoma otporne na niske temperature, njihovi cvetovi se najranije pojavljuju u našim vrtovima i ostaju do kasne zime.
A post shared by Lilian F. Schultz (@lfschultz80) on Oct 19, 2020 at 6:25am PDT
Seme je veoma sitno, a težina 1.000 semenki je 0,5 g. Sklone su međusobnom ukrštanju i otuda i njihova velika raznolikost.
Dan i noć nije zahtevna biljka. Odlično uspeva i u polusenci. Ove biljke su veoma otporne na hladnoću i niske temperature. Odgovaraju joj rastresita i ocedita zemljišta. Ne pogoduju joj prevlažna zemljišta zbog položenih stabljika.
Razmnožavanje biljke dan i noć
Mogu da se razmnožavaju semenom ili reznicama. Najlakše se razmnožavaju semenom. Za kasno-jesenju i zimsku sadnju setva se obavlja krajem avgusta. Nakon setve, seme se pokrije tankim slojem peska i folijom koja održava vlažnost površinskog sloja. Folija se skida kada dan i noć počne da niče. Period nicanja traje 6-14 dana u zavisnosti od temperature.
Optimalna temperatura nicanja je 15-20ºC. Ukoliko je temperatura viša od 25ºC i suv površinski sloj biljka neće niknuti.
Dan i noć se presađuje kada biljke imaju 3 listića u pojedinačne saksijice i nastavlja se sa negom. Već u plasteniku, nakon 3 sedmice, biljke treba pincirati (prikratiti) da bi se dobio razgranat grm koji će dati više grančica i cvetova.
Nakon 4-6 nedelja maćuhice mogu da budu posađene na stalno mesto.
Setva može da bude obavljena i u vrtu do sredine maja. Kao i u plasteniku tek posejane semenke treba zaliti i prekriti crnom folijom do nicanja. Na 1 m malog jarčića u zemljištu moguće je posejati 50 do 60 semenki. Sva briga je ista. Mlade biljke se mogu prorediti ili rasaditi.
Razmnožavanje reznicama omogućava očuvanje čistote forme i boje cvetova. Reznice se uzimaju tokom maja i jula. One treba da imaju 3 čvora i sade se na dubinu od 5 mm. Prilikom sadnje treba zbiti listove uz stabljiku.
Na taj način na 1 m² može da bude posađeno 400 reznica.
A post shared by Andrea Lobüscher (@beautiful.world_my.impressions) on Oct 20, 2020 at 10:20pm PDT
Svakodnevno je potrebno reznice vlažiti. Najbolje ih je prekriti vlažnim novinskim papirom koji će održavati vlažnost koja je izuzetno važna tokom prve 3-4 sedmice.
Biljke od reznica uzetih tokom maja i početkom juna daju biljke koje će cvetati već krajem leta i tokom jeseni iste godine. Kasnije uzete reznice cvetaće naredne godine u proleće. Sa jedne biljke može da se uzme 10 reznica, a sa dobro razvijenog žbuna, tokom leta, može da se uzme i 30-40 reznica.
Kako saditi i šta podrazumeva nega?
Dan i noć se sadi na razmak 20-30 cm a potrebno ih je nakon sadnje dobro zaliti vodom sobne temperature i pri tome paziti da se ne zaliva lišće. Mogu da se sade tokom jeseni, rane zime i ranog proleća na dobro drenirano zemljište. Boljom su se pokazale jesenja i zimska sadnja nego prolećna, jer biljke razviju koren, budu jače i daju više cvetova.
A post shared by Heli? (@hevir_art) on Oct 15, 2020 at 11:56pm PDT
Ukoliko kupujete rasadu obratite pažnju na izgled biljke. Listovi treba da budu zdravi, zeleni, a biljka puna cvetnih pupoljaka.
Kada je reč o đubrenju ove biljke treba prihranjivati đubrivom koje je bogato fosforom i kalijumom. Tokom sušnog perioda treba nastaviti redovno zalivanje, dok se tokom perioda cvetanja moraju odstranjivati precvetali cvetovi i suve grančice. Ovo će doprineti produžetku cvetanja, dati krupnije cvetove i sačuvati lep oblik biljke. Starije biljke visokih varijeteta i formi možete skratiti i za 15 cm i na taj način produžiti period cvetanja. Naravno, poželjno je uklanjanje korova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Majstori su cvetanja u hladnim danima. Ljubičaste, žute, narandžaste, za viole, popularno cveće dan i noć, samo je važno da imaju mnogo svetla i da se redovno prihranjuju
Proruski vojni blogeri izvestili su o ozbiljnom preokretu na ratištu, navodeći da su ukrajinske snage u velikoj meri ponovo preuzele kontrolu nad Kupjanskom, ključnim železničkim čvorištem u Harkovskoj oblasti, o čemu ruski generali nisu obavestili ruskog predsednika Vladimira Putina.
Srbija je na pravom putu, a u budućnosti treba da obezbedi vrhunsko obrazovanje na fakultetima u saradnji sa vodećim univerzitetima širom sveta i izgradi data centre kako bi bila konkurentna na međunarodnom nivou, izjavio je američki profesor ekonomije, akademik i svetski priznati geopolitički analitičar Džefri Saks u intervjuu koji je vodio ministar finansija Srbije Siniša Mali.
Nenada Rašića, Kurtijevog slugu, napustila je i Gordana Mihajlović, jedini kandidat za poslanika na vanrednim parlamentarnim izborima iz Zubinog Potoka ispred njegove stranke Za slobodu, pravdu i opstanak.
Izraelski istoričar Gideon Grajf izjavio je danas da se u Srebrenici desio zločin tokom ratnih dejstava devedesetih, ali da to nije bio genocid, dodajući da su Srbi optuženi za zločine koje nisu počinili.
Sezona prazničnog darivanja je počela, a roditelji, bake i deke tradicionalno pripremaju paketiće za svoje najmlađe. Informerova računica prikazuje raspon cena, kao i najpovoljniji način da mališane obradujete poklonima.
Premijer Đuro Macut danas je u Vladi Srbije razgovarao sa predstavnicima mlekara i trgovinskih lanaca o prevazilaženju eventualnih posledica krize proizvodnje mleka na evropskom tržištu po srpsko tržište.
Viši sud u Beogradu osudio je danas Nemanju Šućurovića (42) na 14 godina zatvora jer je kontinuirano zlostavljao 50-godišnju vanbračnu suprugu u njenom stanu, što je za posledicu imalo njenu smrt 21. juna 2024. godine.
Zapadne zemlje, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i saveznike u NATO, nisu spremne za mogući rat s Rusijom, upozoravaju vojni i bezbednosni stručnjaci okupljeni prošlog meseca u Londonu, prenosi CNN.
Izraelska policija uhapsila je Palestinca koji je bio obučen kao Deda Mraz na božićnoj zabavi u gradu Haifa, saopštila je grupa za ljudska prava, prenose danas mediji.
U jednoj istorijskoj hrišćanskoj crkvi u Lubečku, Nemačka, tokom božićne službe zabeležen je incident koji je izazvao buru komentara na društvenim mrežama.
Dok se sve češće govori o nepotizmu i privilegijama u filmskoj industriji, zaboravlja se da su mnoge najveće svetske zvezde do uspeha stigle potpuno same.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar