Master profesor sporta i fizičkog vaspitanja i fitnes-trener Milan Zarić objašnjava kako je korona uticala (i još utiče) na naše zdravlje i šta treba da preduzmemo da stvari promenimo nabolje...
Ako ste se za vreme pandemije malo ili "malo više" ugojili, znajte da niste sami. Hrana kao uteha može da bude prirodni odgovor na stres, a u kombinaciji sa smanjenom motivacijom za vežbanjem po pravilu dovodi do viška kilograma. Međunarodni dan fizičke aktivnosti obeležen je tačno pre nedelju dana (10. maja), a master profesor sporta i fizičkog vaspitanja i fitnes-trener Milan Zarić objašnjava kako je korona uticala (i još utiče) na naše zdravlje i šta treba da preduzmemo da stvari promenimo nabolje.
Prosečna "žrtva" pandemije
- Prethodnih 14 meseci su zaista bili netipični, na momente teški, psihički izazovni, i tokom njih su ljudi bili uglavnom fizički neaktivni. Sa svih strana smo napadnuti, ali se i dalje borimo, trpimo posledice koje treba prevazići i krenuti dalje. Podsetnik na pandemiju, za koju se nadamo da konačno prolazi, ostavila je prvenstveno fizička neaktivnost, a onda i neadekvatna ishrana - smatra Milan Zarić.
Foto: Shutterstock
Tokom pandemije smo se u proseku ugojili 2-7 kilograma
Šta jesti?
Ovaj period godine idealan je za uvođenje zdravih navika u ishrani, navodi MIlan Zarić, jer su pijace i bašte prepune svežeg povrća i sezonskog voća.
- Najbolji savet je da radite onako kako vam odgovara, jedite koliko vam prija, slušajte šta kaže stomak, želudac, odnosno creva, kako vare hranu, kako spavate, koliko energije imate. Opšti savet je da za svaki obrok imate sveže povrće i da ono bude baza, potom ugljene hidrate u vidu žitarica, pirinča ili krompira i na kraju proteine sa mastima. Planirajte unapred šta ćete jesti, i najlošiji plan je bolji od toga da nemate plan uopšte. Najveće greške pravimo onda kada ne znamo šta ćemo da jedemo - u trenucima "velike gladi" poješćemo sve što nam je u blizini, a retko ko od nas pored kreveta drži brokoli - sugeriše Milan Zarić.
Profil ljudi koji poslednjih nekoliko meseci traže usluge ličnog trenera, prema rečima našeg sagovornika, izgleda ovako:
1. Prosečna starost je od 25 do 55 godina.
2. Poslednjih godinu dana uvećali su telesnu masu u proseku od dva do sedam kilograma. Ključni razlog je višak kalorija, koji je bio stalno prisutan zbog smanjenog kretanja sa jedne strane i ishrane sa druge, u kojoj je zbog psihičkog pritiska bilo više prostih šećera, popularnih slatkiša.
3. Većina njih je poslednjih meseci radila od kuće, a ergonomske kancelarijske stolice zamenili su foteljama, krevetom ili u najboljem slučaju kuhinjskom stolicom. Jasno je da takav položaj sedenja utiče na posturu (držanje) tela, stvarajući pritisak na pršljenove, što može da uzrokuje bol u donjem delu leđa.
4. Usled uvećanja telesnih masti i promene stila života promenila se i njihova krvna slika. Najčešće promene su na račun LDL holesterola i triglicerida, neretko sa uvećanim šećerom u krvi.
Foto: Shutterstock
Uz nekretanje ide i neraspoloženje
5. Fizička i socijalna distanca, konstantna tenzija i neizvesnost, ali i fizička neaktivnost, uticali su na pojavu sve više anksioznih i depresivnih osoba.
- Gledajući iz ugla sportskog stručnjaka, dosta ovih problema moglo je da bude izbegnuto adekvatnom reakcijom i preporukama koje su izostale. Umesto da insistiramo na fizičkoj aktivnosti, kretanju i zdravoj ishrani, mi smo se povukli i prepustili to drugima. Ipak, ako ste se prepoznali u nekoj od pomenutih stavki, vreme je za promene - ohrabruje Milan Zarić.
Saradnja lekara i trenera
Potrebno je 150 minuta umerene fizičke aktivnosti nedeljno da bismo videli rezultate treninga, navodi trener, a na nama je da to vreme podelimo kako nam odgovara.
Foto: Shutterstock
- Osobe koje ispunjavaju ovu preporuku imaju 61 odsto manje šanse da boluju od stanja poznatog kao metabolički sindrom, što je kombinacija prekomernog nakupljanja masnog tkiva na trbuhu, insulinske rezistencije, visokog krvnog pritiska i povišene masti u krvi. U Švedskoj je, recimo, pokrenuta inicijativa "Fizička aktivnost na recept", gde zajednički pristup lekara i sportskog stručnjaka dovodi do jasno definisanog plana fizičke aktivnosti koji pacijent treba da sprovodi u jasno definisanom periodu, slično leku koji mu je propisan - sugeriše master sporta.
Da bismo bili zdravi i osećali se dobro, nije neophodno da biramo isključivo jednu vrstu aktivnosti, dodaje naš sagovornik, a biti aktivan podrazumeva i da se smanji vreme koje provodimo sedeći, dok radimo, u školi, ispred elektronskih uređaja...
Plan vežbanja
- Kod definisanja programa treninga najbitnije je na početku odrediti cilj, odnosno šta želimo da postignemo. Ako je za većinu nas cilj redukcija telesnih masti, odnosno gubitak kilograma koje smo u toku pandemije dobili, onda su, uz izbalansiranu ishranu, najbolje sve kompleksne, višezglobne vežbe, odnosno one koje angažuju što veću muskulaturu tela - savetuje Milan Zarić i dodaje:
Foto: Shutterstock
- Moj izbor su sve varijacije čučnjeva i iskoraka za noge i donji deo tela, razne varijante upora na šakama, odnosno sklekova za gornji deo tela i sve varijante upora na podlakticama, odnosno plankova za stomak i lumbalni deo leđa.
Sve vežbe možete raditi, na primer, 20 sekundi, pa onda napravite isto toliku pauzu. Uradite tri do četiri serije.
- Na početku treninga odradite zagrevanje i opšte vežbe oblikovanja, pa pređite na glavni deo treninga. Na kraju je preporuka da odradite istezanje, pet do 10 minuta. Ukoliko imate mogućnosti, počnite uz trening da praktikujete svakodnevne šetnje, do posla, škole ili jednostavno nakon obroka između 30 i 60 minuta uživajte u šetnji umerenog intenziteta. Ubrzaćete gubitak kilograma, a pritom svakako popraviti krvnu sliku - poručuje naš sagovornik.
Predugo radno vreme je smrtonosno za stotine hiljada ljudi širom sveta i reč je o trendu koji bi mogao da se pogoša zbog pandemije koronavirusa, upozoreno je danas iz Svetske zdravstvene organizacije
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predugo radno vreme je smrtonosno za stotine hiljada ljudi širom sveta i reč je o trendu koji bi mogao da se pogoša zbog pandemije koronavirusa, upozoreno je danas iz Svetske zdravstvene organizacije
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Dok porodica, prijatelji i pošteni građani Srbije tuguju za tragično nastradalim policajcem Vasilijem Lalovićem (33) – nevinim čovekom i ocem troje male dece – na društvenim mrežama odvija se monstruozno lešinarenje.
Nastavlja se blokaderski rat do istrebljenja, a sada su zgubidani ponovo napali članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) u koje su se do juče kleli.
Dok u javnosti pokušavaju da prodaju jeftine priče o institucijama, moralu i promenama, blokaderske uličarske grupacije pod svoje okrilje primaju isključivo likove sa mračnim kriminalnim dosijeima, dokazujući da je za njih brutalno gaženje zakona - sasvim normalna pojava.
Vladimir Pavićević, profesor na Fakultetu političkih nauka i jedan od najvećih kritičara predsednika Aleksandra Vučića, ismejao je ustaškog evroposlanika Tonina Piculu, koga blokaderi kuju u zvezde.
Poznati korisnik društvene mreže Iks, koji se predstavlja kao Narodni neprijatelj, uporedio je blokaderskog glumca Nikolu Đurička sa čuvenim umetnikom i glumačkom legendom Predragom Mikijem Manojlovićem, kog su mnogi blokaderi u prethodnom periodu na sraman način optuživali da je "ćaci".
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Danas slavimo Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. U narodnom kalendaru ovaj svetac se ubraja u red ognjevitih praznika, zajedno sa Svetim Ilijom i Ognjenom Marijom, a za njegov dan vezuju se brojni strogi običaji i verovanja.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. Danas se izbegava kopanje, čak i sahranjivanje, jer se smatra da se tako čini veliki greh.
U Srbiji u utorak nestabilno. Pre podne suvo, posle podne pljuskovi i grmljavina na zapadu i jugu, uveče i u centralnim krajevima. Temperatura do 33 stepena.
Zbog višesatnih gužvi na Gradini, vozači koji danas putuju ka Grčkoj mogu uštedeti vreme prelaskom na manje opterećene alternativne granice sa Bugarskom.
U reci Savi, kod Okunščaka u opštini Rugvica, u toku je potraga za trojicom stranih državljana koji su, kako se pretpostavlja, u reku ušli da bi se okupali.
Iranska vojska i Korpus islamske revolucionarne garde, saopštili su danas da su izveli raketne i napade dronovima na američke položaje u Kuvajtu i Bahreinu.
Netfliks je objavio najnoviji izveštaj koji detaljno otkriva koje su to naslove pretplatnici širom sveta masovno gledali tokom prvih šest meseci 2026. godine.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Novi film britansko-američkog reditelja Kristofera Nolana "Odiseja", zasnovan na istoimenom antičkom epu starogrčkog pesnika Homera, ostvario je zaradu od 264,1 milion dolara na svetskim bioskopskim blagajnama tokom prvog vikenda prikazivanja, saopštio je studio "Universal Pictures".
Božidar Bole Stošić, koji nas je napustio 2018. godine, svojevremeno je otkrio da je odbio ulogu u seriji "Bolji život" jer nije želeo da radi sa Miodragom Petrovićem Čkaljom, koji ga je stavio na svoju "crnu listu" glumaca.
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Pobednica "Elite 9" Stanija Dobrojević uvek je isticala koliko ceni svoju porodicu, a njen brat Sani nije deo javnog sveta već vodi miran život baveći se veterinom i putujući svetom.
Pobednica "Elite 9" Stanija Dobrojević je nakon trijumfa pred našim kamerama progovorila o emocijama koje oseća, pa priznala da je u prethodnih godinu dana doživela najstrašniju izdaju i preokret u životu.
Pobednica "Elite 9" je Stanija Dobrojević, dok je drugo mesto zauzela Aneli Ahmić, a ukoliko niste gledali uživo prenos, pogledajte ovaj lajv i saznajte sve detalje večeri!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.