Pšenične mekinje predstavljaju sekundarni proizvod, koji se dobija od mlevene pšenice. Obično se koristi kao hrana za domaće životinje, mada je poslednjih godina postala veoma popularna zbog niza zdravstvenih koristi i svojstava, koje poseduje
Činjenica da su pšenične mekinje sekundarni proizvod ne znači da nema korisnih minerala i vitamina, čak naprotiv - ove mekinje imaju najveće koncentracije pomenutih materija. Jedno od najkorisnijih svojstava mekinja jeste da povećavaju zapreminu kada dospeju u sistem za varenje, pa ga čiste od štetnih naslaga i toksina.
Sastav pšeničnih mekinja
Pšenične mekinje su pravi izvor korisnih materija i vitamina. Razlog tome jesu korisne materije koje se nalaze u samoj pšenici.
Foto: unsplash.com
U 100 g pšeničnih mekinja ima dosta vitamina - svi vitamini B grupe, vitamini C, D, A, E i K. Što se tiče minerala, sadrže cink, fosfor, mangan, bakar, selen, natrijum, magnezijum, kalcijum, gvožđe i kalijum. U pšeničnim mekinjama ima i velikih količina aminokiselina.
Koristi od pšeničnih mekinja
Pšenične mekinje nisu nikako popularne bez razloga. Kao što smo već rekli, one su veoam bogate korisnim vitaminima i mineralima.
Imaju moć da izbacuju suvišnu vodu iz tela, podstiču procese varenja, čiste krv od lošeg holesterola, sprečavaju konstipaciju. Jedno od najkorisnijih svojstava, koja se pripisuju pšeničnim mekinjama, jeste njihova sposobnost da sprečavaju stvaranje ćelija raka u telu.
Drugo veoma korisno svojstvo mekinja jeste i da iz organizma izbacuju jedinjenja teških metala, poput olova i žive. Redovna konzumacija pšeničnih mekinja poboljšava rad sistema za varenje, stabilizuje opšte stanje organizma i jača imunitet.
Nikako za zanemariti, pšenične mekinje su veoma dobre za mršavljenje. To je zbog činjenice da one imaju moć da smanjuju energetski sadržaj unete hrane i smanjuju osećaj gladi.
Pšenične mekinje su dobre za normalizovanje poremećenog sistema za varenje, posebno kod diskinezije, konstipacije i zastoja žuči. Zahvaljujući visokoj koncentraciji minerala, njihova konzumacija pomaže da se reguliše nivo šećera u krvi kod dijabetičara, a snižava i krvni pritisak.
Zanimljivo je da se pšenične mekinje ne rastvaraju u vodi, što znači da one korz sistem aza vrenje prolaze nepromenjene. One poboljšavaju prolaz hrane kroz creva, ali ipak postoji mogućnost da nadraže osetljivija creva.
Konzumacija pšeničnih mekinja
Pšenične mekinje su veoma korisne, ali kao i sa svim ostalim namrnicama, i sa njima ne treba preterivati. Preporučljivo je da se u početku konzumira po jedna kašika dnevno, pa da se doza postepeno povećava, ali nije poželjno da se konzumira više od četiri kašika dnevno.
Pšenične mekinje se mogu konzumirati na najrazličitije načine, a najčešće je to sa svežim ili kiselim mlekom ili jogurtom za zdrav doručak.
Foto: Shutterstock
Kada su mlevene, onda se mogu koristiti za zgušnjivanje šejkova. Pšenične mekinje se mogu dodati musliju, palačnikmaa i hlebu. Mogu se preliti sa malo vruće vode i da se konzumiraju zajedno sa medom ili sirom.
Hronični umor se ne pojavljuje odmah, već postepeno, dan za danom i nije lako utvrditi kako je tačno počeo. Zašto dolazi do ovog stanja i kako možemo da poboljšamo kvalitet života?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Hronični umor se ne pojavljuje odmah, već postepeno, dan za danom i nije lako utvrditi kako je tačno počeo. Zašto dolazi do ovog stanja i kako možemo da poboljšamo kvalitet života?
Dragan J. Vučićević danas je tokom vanrednog uključenja u program naše televizije otkrio šokantne informacije o premijeru Crne Gore Milojku Spajiću koji je samo nekoliko sati ranije na najsramniji način udario na Srbiju, ali i na glavnog urednika Informera.
Jedan od lidera Srba u Crnoj Gori Milan Knežević uključio se hitno u Kolegijum na Informer televiziji i upozorio da svi novinari i urednici Informera mogu završiti na crnoj listi Crne Gore i Milojka Spajića.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević, poznat i kao "Drekavac", još jednom je pokazao koliko mrzi vlast u Srbiji i stao u odbranu novinara "Vijesti" Petra Komnenića kome je zabranjen ulazak u našu državu.
Bivši hrvatski general Ante Prkačin javno je pohvalio predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ocenivši da maestralno vodi spoljnu politiku i da uspešno balansira između najvećih svetskih sila u izuzetno složenim geopolitičkim okolnostima.
NATO general Zdravko Ponoš bio je juče u policiji radi informativnog razgovora na koji je pozvan po nalogu Višeg javnog tužilaštva (VJT) u Beogradu zbog plasiranja laži o upotrebi zvučnog topa na protestu 15. marta 2025. godine, zbog čega je nastala neviđena panika u redovima opozicije.
Na Velikoj plaži u Ulcinju došlo je do incidenta koji je uznemirio turiste, kada je, prema navodima očevidaca, svađa u moru eskalirala u fizički sukob između nekoliko žena i to sve zbog muškarca!
Ministarstvo zaštite životne sredine i kompanija EKSPO 2027 potpisali su Memorandum o razumevanju kojim je uspostavljen okvir za zajedničku pripremu i realizaciju obeležavanja Svetskog dana zaštite životne sredine 2027. godine, u okviru programa specijalizovane izložbe Ekspo 2027 Beograd.
Direktor Fonda PIO, Relja Ognjenović, predsednik Saveza penzionera Srbije, prof. dr Andreja Savić i gradonačelnica Loznice, Dragana Lukić, na tribini održanoj 2. jula u ovom gradu, bili su na raspolaganju za više od tri stotine lozničkih penzionera koji su imali mnogo pitanja iz njihovih nadležnosti.
Fatlind B. (26) izgubio je život u stravičnoj nesreći koja se dogodila u planinskom području u selu Delovce kod Suve Reke, kada ga je tokom nevremena pogodio grom.
U Ulici Salvadora Aljendea na Karaburmi danas se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je povređen maloletnik, nakon što je na njega naleteo automobil marke "reno".
Na raskrsnici Bulevara Evrope i Rumenačkog puta u Novom Sadu, u neposrednoj blizini kružnog toka, dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj je jedno vozilo potpuno uništeno.
Posle zastoja projekta FCAS, zajedničkog francusko-nemačko-španskog lovca šeste generacije, Berlin gura sopstveni digitalni borbeni sistem - mozak rata.
Kultno ostvarenje "Ko to tamo peva" krije brojne anegdote sa snimanja, a jedna do sada neispričana, otkriva kakav je nepopravljivi šaljivdžija bio legendarni glumac Dragan Nikolić.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da je odbio da glumi u filmu koji je producirao Stiven Spilberg jer je nije želeo da bude deo projekta koji ljude sa ovih prostora predstavlja u negativnom svetlu.
Na jednom TikTok profilu pojavile su se fotografije poznatih ličnosti koje su posetile Hilandar, a posebnu pažnju privukla je objava sa pevačem Milanom Stankovićem.
Učesnici rijalitija "Elita" od učešća uspevaju da zarade i po nekoliko stotina hiljada evra, a među njima se izdvajaju najplaćeniji takmičari koji za boravak pred kamerama inkasiraju vrtoglave sume.
Pevačica Barbara Bobak nastupila je u jednom prestoničkom klubu, a sve prisutne ostavila je bez teksta kada je otkrila da ispod garderobe ne nosi donji veš.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.