Kako biste ih zaštitili, ključna je uravnotežena ishrana bogata kalcijumom, vitaminom D, koji pomaže vašem telu da apsorbuje kalcijum, vitaminom C, koji je odgovoran za sintezu kolagena, kao i fosforom
Ljudi starenjem prirodno počinju da gube koštanu masu i njenu gustinu brže nego što novo tkivo može da se formira, što znači da kosti s godinama postaju sve poroznije, krhkije i sklone lomljenju. Kako biste ih zaštitili, ključna je uravnotežena ishrana bogata kalcijumom, vitaminom D, koji pomaže vašem telu da apsorbuje kalcijum, vitaminom C, koji je odgovoran za sintezu kolagena, kao i fosforom. Jogurt, mleko i sir bogati su izvori kalcijuma, ali postoje i mnoge druge namirnice koje mogu da vam pomognu.
Losos
Losos je idealan za ručak ili večeru. Ova riba ima više hranljivih materija koje mogu da poboljšaju zdravlje kostiju. Losos je bogat proteinima koji su ključni za stvaranje koštanog tkiva. Takođe, osigurava vitamin D, koji je potreban telu da apsorbuje kalcijum iz hrane i odloži ga u koštano tkivo kako bi se kosti zaštitile od preloma. Osim toga, losos je bogat omega-3 masnim kiselinama, koje su povezane s poboljšanom snagom kostiju.
Foto: Shutterstock
Losos je bogat vitaminom D i omega-3 masnim kiselinama
Semenke bundeve
Bez obzira na to da li ih grickate same ili ih ubacujete u salate, semenke bundeve su superhrana koja može da ima veliki uticaj na vaše kosti.
- Semenke bundeve bogate su magnezijumom, cinkom i fosforom - svim mineralima neophodnim za zdravlje kostiju. Magnezijum podržava aktivaciju vitamina D, koji pomaže u regulaciji kalcijuma i fosfora za izgradnju i održavanje koštane mase. Cink je potreban za apsorpciju kalcijuma, a bez cinka nema zdravih kostiju - kaže nutricionista Tajler Silfverdak.
Čija semenke su još jedan spektakularan izbor zahvaljujući visokoj koncentraciji kalcijuma i magnezijuma.
Losos je odličan izbor i zato što je vitamin D nutrijent topiv u mastima, pa masnoća koju ova riba sadrži pomaže vašem telu da bolje apsorbuje vitamin.
Kelj
Muškarci stariji od 50 godina trebalo bi da unose 1.000 miligrama kalcijuma dnevno, a žene 1.200 miligrama dnevno, smatraju stručnjaci.
Tamno lisnato povrće, kao što su kelj, spanać i rukola, bogato je kalcijumom, koji je esencijalni mineral za zdravlje kostiju. Samo jedna šolja naseckanog kelja sadrži otprilike 170 miligrama kalcijuma ili oko 15 odsto vaše dnevne potrebe. Konzumacija adekvatne količine ovog mineral imperativ je za osobe starije od 50 godina jer, kako starimo, kosti ubrzano gube kalcijum.
Foto: Shutterstock
Tamno lisnato povrće, kao što su kelj, spanać i rukola, bogato je kalcijumom
Tamno lisnato povrće, poput kelja, sadrži vitamin K, koji je neophodan za stvaranje vitalne komponente koštanog tkiva.
Foto: Shutterstock
Pasulj sadrži značajne količine magnezijuma
Pasulj
Pasulj je takođe fenomenalan biljni izvor kalcijuma. Na primer, jedna šolja belog pasulja sadrži 191 miligram ovog minerala, što je 14,7 odsto preporučene dnevne vrednosti. Crni pasulj je još jedna izvrsna opcija. On sadrži značajne količine magnezijuma, minerala koji je neophodan za zdravlje kostiju, a dobar je i izvor kalijuma.
Foto: Pixabay
Paprika ima više vitamica C od pomorandže
Paprike
Jedna velika žuta paprika sadrži 342 miligrama vitamina C, koji podstiče proizvodnju ćelija koje stvaraju kosti i štiti koštane ćelije od oštećenja.
Foto: pexels.com
Proizvodi od soje, poput tofua i sojinog mleka, sadrže fitoestrogene
Tofu
Ako tražite vegetarijanski izvor proteina, tofu je odličan izbor. Proizvodi od soje, poput tofua i sojinog mleka, sadrže fitoestrogene ili biljna jedinjenja koja imaju sličnu strukturu kao estrogen, za koji znamo da pomaže u obnovi kostiju. Mnoge namirnice od soje su takođe obogaćene kalcijumom i vitaminom D.
Jaja
Stručnjaci ističu da je započinjanje dana kajganom ili omletom jednostavan način da zaštitite svoje kosti. Jaja su namirnica koja prirodno osigurava vitamin D, koji je potreban za apsorpciju kalcijuma iz crevnog trakta. Ovaj vitamin može da se apsorbuje iz sunčeve svetlosti, ali mnogi ljudi većinu dana provode u zatvorenim prostorijama i ne dobijaju adekvatnu količinu.
Foto: Shutterstock
Započinjanje dana jajima je jednostavan način da zaštitite kosti
Nikada nemojte da izbacite žumance - jedno žumance sadrži gotovo 100 odsto potrebne dnevne doze vitamina K2, koji je topiv u mastima i koji dostavlja kalcijum u kosti.
Glavni prirodni sastojci u borbi protiv virusa, prehlada i gripa svakako su limun, med, đumbir i beli luk, a kada ove moćne prirode sastojke pune vitamina pomešate, dobićete moćan lek koji vam može pomoći da ublažite neprijatne simptome prehlade
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavni prirodni sastojci u borbi protiv virusa, prehlada i gripa svakako su limun, med, đumbir i beli luk, a kada ove moćne prirode sastojke pune vitamina pomešate, dobićete moćan lek koji vam može pomoći da ublažite neprijatne simptome prehlade
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 28. juna, u nedelju rano ujutru, prisustvovao potpisivanju ugovora o donaciji za završetak radova na Hramu Svetog Save u Beogradu i tom prilikom istakao kako se "na Vidovdan sve vidi" - i upravo je tako i bilo.
Predsednik SAD Donald Tramp sve je frustriraniji predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, dok Ukrajina dubokim udarima po ruskim rafinerijama, Krimu i energetskoj infrastrukturi pokušava da pokaže da Moskva više ne može da vodi rat bez posledica po sopstvenu pozadinu
Blokaderski profesor Čedomir Čupić govorio je zablokadersku televiziju N1 o političkim prilikama u Srbiji, pri čemu se osvrnuo na državne simbole, obeležavanje Vidovdana i pitanje ograničavanja mandata nosilaca najviših državnih funkcija.
Kriminolog Ratomir Antonović otkriva za Informer.rs da serijski lopovi svoje mete ne biraju slučajno i da iza svake provale često stoje dani, pa čak i nedelje praćenja, prikupljanja informacija i procene kada je pravi trenutak za upad.
Aleksandar Šaković je uhapšen u mestu Stoliv, opština Kotor, kroz koordinisanu akciju policijskih službenika. Za njim su bile raspisane tri poternice zbog falsifikovanja službene isprave i nasilja u porodici.
Rizik da Evropa bude uvučena u sukob sa Rusijom mogao bi da se pojavi i pre 2030. godine, rekao je za Sputnjik stalni predstavnik Rusije pri OEBS Dmitrij Poljanski.
Više od 100 ljudi koji su nedavno deportovani iz Sjedinjenih Američkih Država i smešteni u hotelu u Venecueli vode se kao nestali nakon zemljotresa koji su pogodili tu zemlju, preneo je danas AP.
Putnički avion kompanije DžetBlu ervejz prijavio je danas da je udario u dron dok se pripremao za sletanje na Međunarodni aerodrom Džon F. Kenedi u Njujorku, saopštila je američka Federalna uprava za vazduhoplovstvo (FAA).
Predsednik SAD Donald Tramp sve je frustriraniji predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, dok Ukrajina dubokim udarima po ruskim rafinerijama, Krimu i energetskoj infrastrukturi pokušava da pokaže da Moskva više ne može da vodi rat bez posledica po sopstvenu pozadinu
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.