Rak jednjaka nalazi se na devetom mestu prema učestalosti i čini oko jedan odsto svih maligniteta, ali mahom ne daje nikakve simptome, kaže prof. dr Zoran Radovanović...
Karcinom jednjaka, koji omogućava prolazak hrane od usta do želuca, relativno je retko maligno oboljenje. Nalazi se na devetom mestu prema učestalosti, odnosno čini oko jedan odsto svih dijagnostikovanih maligniteta, ali mahom ne daje nikakve simptome, kaže prof. dr Zoran Radovanović, onkolog hirurg i direktor Instituta za onkologiju Vojvodine. U povećanom riziku su osobe koje hronično piju i puše, a lečenje obuhvata kombinaciju hirurgije, zračenja i hemioterapije, kao i imunoterapije.
- Postoje najmanje 23 tipa tumora jednjaka, među kojima su dva najčešća. Na prvom mestu nalazi se takozvani skvamozni karcinom, dok je na drugom adenokarcinom jednjaka. Starenjem rizik od pojave ove bolesti raste, a prosečna dob pacijenata u momentu postavljanja dijagnoze iznosi između 60 i 70 godina. Interesantno je napomenuti da se učestalost javljanja skvamoznog karcinoma jednjaka tokom poslednje dve decenije nije značajno promenila, kao i da tri puta češće obolevaju muškarci, dok je učestalost javljanja adenokarcinoma u stalnom porastu i muškarci pet puta češće obolevaju od žena - navodi prof. dr Zoran Radovanović.
Foto: Shutterstock
Najčešći simptom, koji se javlja kod 80 do 90 odsto obolelih, jeste otežano gutanje
Šta spada u faktore rizika?Koji su najčešći simptomi, šta prvo dovede pacijenta kod lekara? - Nažalost, u početnom stadijumu karcinom jednjaka najčešće ne daje nikakve znakove, a većina pacijenata se javlja lekaru tek nakon njihove pojave. Najčešći simptom, koji se javlja kod 80 do 90 odsto obolelih, jeste otežano gutanje. Kod polovine, uz otežano gutanje, javlja se i gubitak telesne mase kao posledica nemogućnosti uzimanja hrane i znaka uznapredovale bolesti. Bol u grudima, otežano disanje, promuklost i kašalj javljaju se znatno ređe, ali mogu biti znak da je bolest uznapredovala.
Prevencija
Da li se na neki način bolest može sprečiti?
- Redovna fizička aktivnost, pravila ishrana i redukcija telesne mase mogu povoljno uticati na prevenciju raka jednjaka. Takođe, treba izbegavati konzumiranje alkohola i cigareta, i to je dobra prevenciju. Međutim, postoji faktor kao što je genetska predispozicija, na koji se ne može uticati. Savet je da se, ako primetite bilo koji od navedenih simptoma, odmah javite svom izabranom lekaru. Posebnu pažnju treba da obrate oni kod kojih je u porodici već bilo obolelih od ove maligne bolesti ili imaju dijagnozu Baretovog jednjaka.
- Glavnim faktorom rizika smatra se loš socioekonomski status. Rizik za razvoj bolesti povećan je 25 puta kod onih koji hronično piju žestoka alkoholna pića i 10 puta kod onih koji pretežno piju pivo. Takođe, pušenje duvana i cigareta tesno je povezano sa karcinomom jednjaka. Dokazano je da loša ishrana sa smanjenim unosom voća i povrća, a samim tim i oligoelemenata poput gvožđa, magnezijuma i selena doprinosi razvoju ovog oboljenja. Zanimljiva je činjenica da se porast učestalosti adenokarcinoma objašnjava sve češćom pojavom Baretove bolesti jednjaka. Ova bolest predstavlja prekancerozno stanje uzrokovano prekomernom težinom praćenom pojavom gastroezofagealnog refluksa (vraćanje sadržaja iz želuca u jednjak) i pušenjem.
Foto: Shutterstock
Obratite pažnju ako je u porodici bilo obolelih ili imate dijagnozu Baretovog jednjaka
Kako izgleda dijagnoza, lečenje i kakve su prognoze, kod nas i u svetu? - Dijagnoza se postavlja endoskopskim pregledom (ezofagogastroskopijom), koji omogućava vizuelizaciju sluznice jednjaka, kao i uzimanje isečka za patohistološki pregled. Pored toga, postoji niz radioloških pregleda koji nam omogućavaju procenu raširenosti osnovne bolesti. Time je pacijentima moguće obezbediti adekvatno lečenje, a dužina preživljavanja zavisi od stadijuma bolesti. Petogodišnje preživljavanje manje od pet odsto, kako u svetu, tako i kod nas, govori u prilog asimptomatske bolesti, a samim tim i kasnog obraćanja lekaru. Lečenje ove maligne bolesti sprovodi se kombinacijom hirurgije, zračenja i hemioterapije.
Da li postoje inovativni biološki lekovi za ovu vrstu raka? - Već nekoliko godina deo protokola kod lečenja raka jednjaka jeste i imunoterapija, koja se koristi kod lokalno uznapredovale faze, kada se kancer vratio nakon operativnog lečenja ili kada se proširio na druge delove tela. Još uvek se ovaj vid terapije koristi kao druga linija terapije nakon sprovođenja operativnog lečenja, zračenja i hemioterapije.
Svaka vidljiva krv u stolici, kao i izmenjen ritam pražnjenja creva, treba da bude alarm da se pacijent javi lekaru, savetuje onkolog dr Jelena Jevtović...
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Svaka vidljiva krv u stolici, kao i izmenjen ritam pražnjenja creva, treba da bude alarm da se pacijent javi lekaru, savetuje onkolog dr Jelena Jevtović...
Stravičan zločin protiv istine i ljudskosti odigrao se na društvenoj mreži Iks, gde je zbog najprljavije kampanje laži i linča tragično okončan život mladog policijskog službenika Vasilija Lalovića (33).
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je policajac Vasilije Lalović izvršio samoubistvo nakon brutalnih lažnih optužbi i napada blokadera i opozicionih partija na njega i njegovu porodicu.
Lider SNS-a Miloš Vučević reagovao je na nezapamćeni izliv mržnje i otvoreni poziv na linč predsednika Srbije Aleksandra Vučića i ministra Darka Glišića.
Nakon što je blokaderska NVO CRTA izašla u javnost sa famoznim istraživanjem po kom blokaderi imaju 10 odsto prednosti u odnosu na Srpsku naprednu stranku i predsednika Aleksandra Vučića, srpsku političku scenu zapljusnuo je talas priznanja da je to istraživanje lažno.
Član Glavnog odbora SNS dr Uglješa Mrdić oštro je reagovao na umobolne objave blokadera povodom tragične smrti policajca Vasilija Lalovića ali i strahovitog poziva na linč predsednika Vučića i ministra Darka Glišića.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Grad Rijeka uveo je pojačan svakodnevni nadzor kvaliteta mora na plažama Kantrida, nakon što su najnovija merenja pokazala povećano mikrobiološko opterećenje.
Na popularnoj plaži u Stavrosu u razmaku od svega jednog dana dogodila su se dva incidenta - najpre je obijen automobil iz kojeg je ukradeno oko 2.000 evra, a potom je sa gradskog parkinga u luci ukraden "folksvagen pasat" bugarskih registarskih oznaka.
Na društvenoj mreži Redit pojavila se ispovest devojke koja radi u jednom kafiću, a njena objava izazvala je veliki broj reakcija nakon što je opisala kako se pojedine mušterije bahato i neprimereno ponašaju prema ugostiteljskim radnicima.
Zaplena više od 770 kilograma čistog kokaina u italijanskoj luci Vado Ligure, u regionu Ligurija, privukla je ogromnu pažnju tamošnjih medija. Pored činjenice da je reč o jednoj od najvećih zaplena u poslednje vreme, pažnju istražitelja privukao je nesvakidašnji detalj — na velikom broju paketa nalazile su se nalepnice sa zastavom Srbije.
Radnica V. R. (61) teško je povređena nakon što je pala kroz otvoreni prostor sa trećeg na drugi sprat magacinskog dela objekta preduzeća "Put Gross" u Bijelom Polju.
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Službom za kriminalističko-obaveštajni rad i PU u Požarevcu, uhapsili dve osobe kod kojih je pronađena veća količina droge.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da svi državni službenici koji ne izvršavaju svoje obaveze treba da budu upućeni u vojsku i na južnu granicu sa Ukrajinom.
Jedan od osumnjičenih u istrazi o sabotaži gasovoda "Severni tok" je tokom prisluškivanog telefonskog razgovora priznao da je radio za Službu bezbednosti Ukrajine (SBU).
Dok se u Ukrajini šire tvrdnje da je predsednik Volodimir Zelenski smenio glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine Oleksandra Sirskog, na frontu se desio težak udarac koji je definitivno pojačao pritisak na vojni vrh.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Pevačica i nekadašnja rijaliti učesnica, Milica Dugalić, pojavila se u Šimanovcima na žurki Elite, te je pokazala da se oseća i izgleda odlično uprkos bitki koju vodu sa opakom bolešću.
Bivša učesnica "Elite 7" Marijana Zonjić pojavila se na proslavi nakon superfinala "Elite 9" u društvu čoveka sa kojim ima dete, i ovo je prvi put da se pojavila sa njim u javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.