Svaki deseti građanin Srbije ima neki problem sa radom štitaste žlezde, a još mnogo njih ima problem koji nije dijagnostikovan...
Međunarodna nedelja štitaste žlezde, najveće endokrine žlezde u ljudskom telu, koja ima oblik štita ili leptira i glavni je kontrolor metabolizma, obeležena je prošle sedmice pod sloganom "Da li razumete štitastu žlezdu". Više od 200 miliona ljudi širom sveta pogođeno je poremećajem rada ove žlezde, a čak 60 odsto njih nije dobilo dijagnozu. Mada štitasta žlezda šalje signale kada ne radi kako bi trebalo, simptome toga - kao što su umor, neraspoloženje i depresija ili gojaznost - ponekad ima gotovo svako od nas.
Hipotireoza
- Svaki deseti građanin Srbije ima neki problem sa radom štitaste žlezde, a još mnogo njih ima problem koji nije dijagnostikovan. Zato je važno podići svest kod ljudi na koje simptome da obrate pažnju i na vreme se obrate lekaru - kaže prof. dr Miloš Žarković iz Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničkog centra Srbije.
Foto: Promo/Keynote
Endokrinolozi s leva na desno: dr Nedeljković Beleslin, dr Ćirić i dr Žarković sa predsednicom udruženja pacijenata i novinarkom RTS-a
Ozbiljne komplikacije
Procenjuje se da je preko 1,6 milijardi ljudi u riziku od poremećaja štitaste žlezde, a da je preko 120 miliona ljudi bez dijagnoze, opominje prof. dr Jasmina Ćirić iz Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničkog centra Srbije.
- Simptomi poremećaja rada štitaste žlezde - jednog od najčešćih oboljenja u svetu - kao što su umor, gojaznost i depresija često se javljaju zamaskirani, nismo ih ni svesni. Nelečeni problemi sa štitatstom žlezdom, međutim, mogu da ugroze zdravlje i dovedu do ozbiljnih komplikacija kao što su problemi sa srcem, psihičkim zdravljem i neplodnošću, a kod trudnica da dovedu do problema sa rastom i razvojem ploda - navodi prof. dr Jasmina Ćirić.
A simptomi mogu da uključuju osećaj tuge, promene raspoloženja i depresiju, umor, zaboravljanje, bol u mišićima i zglobovima, neobjašnjivo povećanje težine, zatvor, neuobičajene probleme sa menstruacijom i probleme sa plodnošću, tanku i lomljivu kosu ili nokte, suvu kožu koja se peruta...
- Hipotireoza (smanjena aktivnost žlezde) razvija se polako, a ljudi se nažalost naviknu na probleme sa koncentracijom, kratkoročnim pamćenjem ("Gde sam stavio ključeve?"), promenama raspoloženja... Razliku, međutim, između zdravih i obolelih treba tražiti u trajanju simptoma - naglašava doktor i dodaje:
- Laboratorijski rezultati jesu vodič ili kompas u kom pravcu treba da ide lečenje, ali svaki pacijent je priča za sebe i razumevanje između njega i lekara jako je važno. Takođe, studije pokazuju da dobra komunikacija pozitivno utiče na ishod lečenja.
Foto: Shutterstock
Danas se smatra da Hašimoto tiroiditis najčešće počinje virusnom infekcijom
Najčešći uzrok hipotireoze je autoimuno oboljenje Hašimoto tiroiditis. To znači da u određenom trenutku imuni sistem počne da proizvodi antitela na ćelije sopstvene žlezde, napada je i time smanjuje njenu funkciju. Prema rečima profesora Žarkovića, danas se smatra da Hašimoto najčešće počinje virusnom infekcijom koja služi kao okidač, ali se ne mogu isključiti ni nasledne sklonosti u kombinaciji sa faktorima sredine.
Hipertireoza
S druge strane, ključni simptomi hipertireoidizma, odnosno previše aktivne štitaste žlezde mogu da budu gubitak težine, anksioznost, ubrzan rad srca (ali i ostalih unutrašnjih organa poput creva ili kostiju), povećano znojenje...
- Grejvsova bolest je najčešći uzrok hipertireoidizma, ona čini više od 70 odsto pacijenata sa hipertireozom. To je autoimuna bolest u kojoj imunološki sistem greškom napada štitastu žlezdu, uzrokujući njen rast i njenu preveliku aktivnost. Ljudi sa Grejvsovom bolešću obično imaju primetno istaknute ili ispupčene oči zbog podizanja očnih kapaka. Neki pacijenti imaju otečen prednji deo vrata zbog uvećane štitaste žlezde, poznatiji kao gušavost ili struma. Veličina varira od osobe do osobe i u većini slučajeva ne izaziva nikakve simptome. Kod ozbiljnih stanja, simptomi mogu da uključuju kašalj, stezanje u grlu, promuklost i teškoće sa gutanjem ili disanjem. U većini slučajeva gušavost nije kancerogena, ali u jednom od 20 slučajeva može da bude znak raka štitaste žlezde - upozorava prof. dr Biljana Nedeljković Beleslin iz Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničkog centra Srbije.
Foto: Shutterstock
Dijagnoza se brže postavlja kod hipertireoze zbog izraženijih simptoma
Pojačana aktivnost štitaste žlezde je 10 puta češća kod žena nego kod muškaraca. Najčešće je prisutna kod ljudi starosne dobi između 20 i 40 godina, mada se može pojaviti i u bilo kom drugom životnom dobu. Kako su simptomi izraženiji, dijagnoza se postavlja brže u odnosu na hipotireozu.
- Nema jasnih preporuka šta je najbolji vid prevencije, ali postoje ekspertska mišljenja da posle 40. godine treba redovno proveravati koncentraciju tiroidnih hormona. Takođe, smatram da svakoj trudnici treba odrediti tiroidne hormone, jer trudnoća menja način rada žlezde - poručuje prof. dr Miloš Žarković.
Povodom Nacionalnog dana donora Udruženje transplantiranih pacijenata i onih kojima je potrebna transplantacija organa "Zajedno za novi život" organizovalo izložbu "Život na dar"
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Povodom Nacionalnog dana donora Udruženje transplantiranih pacijenata i onih kojima je potrebna transplantacija organa "Zajedno za novi život" organizovalo izložbu "Život na dar"
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević dotrčao je kod hrvatskih medija i preko njih otkrio svoje političke fantazije, istovremeno preteći aktuelnoj vlasti u Srbiji.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstavio je javnosti najnoviji, sveobuhvatni paket državnih mera koje su direktno usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje svih građana naše zemlje.
Skupina koja sebe naziva studentima u blokadi je još jednom pokazala da kada ne maltretiraju i ne napadaju građane Srbije kojima ne daju da mirno žive, onda napadaju i maltretiraju jedni druge.
Eparhija raško-prizrenska izrazila je danas duboku zabrinutost i najodlučniji protest povodom postupanja tzv. kosovske policije tokom i naročito nakon jučerašnjeg obeležavanja Vidovdana na Gazimestanu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić odgovarajući na pitanja novinara, istakao je da će država biti spremna za uvođenje vojnog roka, a plan je i da se vojska rasporedi po različitim delovima naše zemlje kako bi se razvijali i manji i pogranični gradovi, a ne samo veliki centri poput Beograda i Novog Sada.
Republika Srbija je 2012. godine prvi put izdvojila sredstva iz budžeta za lečenje retkih bolesti, u iznosu od 130 miliona dinara. Pre te godine nije postojalo budžetsko finansiranje za ovu namenu.
Najnoviji podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) pokazuju da u pojedinim mestima živa u termometru ne pada ispod 30 stepeni ni u deset sati uveče.
Republički hidrometeorološki zavod izdao je hitno upozorenje na ekstremno visoke temperature koje će nas pratiti i sutra, kada nas očekuju temperature i do 40 stepeni!
U istoriji pravosuđa postoje trenuci kada svedoci, teorije i spekulacije padaju u vodu pred jednim jedinim, neoborivim materijalnim dokazom. Tehnologija, forenzika i digitalni tragovi danas kroje sudbinu optuženih, a neki od najpoznatijih procesa u Srbiji i svetu prelomljeni su upravo u sekundi kada je na sto iznet dokaz koji je promenio sve.
Putevi opojnih droga se ukrštaju u Srbiji jer se nalazi na geografskoj sponi Evrope u Azije, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Viši sud u Bijelom Polju ukinuo je oslobađajuću presudu Osnovnog suda u Podgorici od 3. oktobra prošle godine i vratio predmet "Tunel“ na ponovno suđenje.
Prava drama odigrala se večeras u samom centru Novog Sada, kada je izbio požar u Kosovskoj ulici. Prema prvim informacijama, vatrena stihija je zahvatila jedan napušteni objekat, a gust dim je brzo počeo da se širi okolnim ulicama.
Oružane snage Ruske Federacije izvele su seriju snažnih vazdušnih udara na ukrajinske vojne i industrijske ciljeve u Harkovu, koristeći teške razorne avio-bombe tipa FAB opremljene univerzalnim modulima za planiranje i korekciju (UMPK).
Sve je izvesnije da se situacija oko Ukrajine dramatično usijava, a kijevski mediji otvoreno upozoravaju da Belorusija i Rusija možda planiraju "nešto užasno" uz pomoć Kine.
Predsednik Francuske Emanuel Makron danas se ponovo pojavio noseći naočare za sunce dok je čekao na stepenicama Jelisejske palate omanskog sultana Hajtama bin Tarika.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Srbi bruje o vreloj sceni sa Music Week-a kada su se smuvali Indodjija i Đekson, koji je dosta stariji od nje, a malo ko zna da je Đekson drug njenog rođenog brata.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.