Šećerna bolest počinje tiho i može da traje dugo a da osoba nema nikakvih tegoba, te ne čudi što, prema procenama, kod 38 odsto obolelih nije ni otkrivena, saglasni su dr Predrag Bojović i prof. dr Nebojša M. Lalić...
Dijabetes ili dijabetes melitus saputnik je za ceo život. Karakteriše ga smanjena produkcija insulina ili neadekvatan odgovor organizma na insulin. Ova bolest je izuzetno zastupljena u svetu, u Srbiji oko 770.000 ljudi živi sa dijabetesom, koji je ujedno peti vodeći uzrok smrti u našoj zemlji. Šećerna bolest počinje tiho i može da traje dugo a da osoba nema nikakvih tegoba, te ne čudi što, prema procenama, kod 38 odsto obolelih nije ni otkrivena. O tome šta joj prethodi, kao i o važnosti blagovremene terapije za Informerov dodatak Ljubav i zdravlje govore dr Predrag Bojović i prof. dr Nebojša M. Lalić.
Ne odlažite terapiju
- Simptomi, ako ih ima, jesu gubitak telesne težine, pojačana žeđ, pojačano mokrenje, malaksalost i umor, a faktore rizika treba tražiti u predispoziciji za ovu bolest (nasleđe), stresu, povećanom kalorijskom unosu, gojaznosti, fizičkoj neaktivnosti, brzoj hrani, hrani i piću punim šećera - kaže dr Predrag Bojović, specijalista interne medicine poliklinike "Tectum".
Foto: Shutterstock
Jednom godišenje obavezno proverite nivo glukoze u krvi
Referentne vrednosti
Prema najnovijim preporukama, kod zdravih osoba vrednost šećera u krvi našte (ujutru, na prazan stomak) treba da bude manja od 5,6 mmol/l, a dva sata nakon obroka manja od 7,8 mmol/l.
- Ukoliko kod nekog otkrijemo jutarnju glikemiju veću od 7 mmol/l, ili glikemiju bilo kada u toku dana veću od 11,1 mmol/l, uz prisustvo simptoma tipičnih za dijabetes, sa sigurnošću možemo reći da se radi o dijabetesu - navodi dr Predrag Bojović.
Sa šećernom bolešću se može kvalitetno živeti, insistira doktor i dodaje da je jako važno da pacijenti znaju da je reč o progresivnoj bolesti. Sa progresijom će doći i do promena u terapiji, što ne predstavlja lični neuspeh, već time lekar prilagođava terapiju trenutnom stanju bolesti.
- Dijabetes tipa 1 leči se insulinskom terapijom, dok kod dijabetesa tipa 2 terapija započinje dijetama i fizičkom aktivnošću. Što se tiče lekova, odmah po dijagnozi kreće se sa jednim oralnim lekom, najčešće "metforminom", a zatim se kombinuju dva ili tri oralna preparata. Jako je bitno da se i sa insulinskom terapijom krene na vreme. Pacijenti neopravdano insulin doživljavaju kao kraj i poslednji stadijum bolesti i veoma često imaju otpor prema ovoj vrsti terapije. Međutim, ona nadoknađuje nedostatak insulina u organizmu, najefikasnija je na duže staze i zato je važno da se ne odlaže, da se sa njom krene na vreme kako bi se sprečile komplikacije - naglašava dr Bojović.
A komplikacije nisu bezazlene, naprotiv, neke su i fatalne, a među najčešće spadaju oštećenje nerava, peckanje i trnjenje nogu, gubitak vida, infarkt, šlog, oštećenja bubrega, dijaliza, amputacija donjih ekstremiteta.
Prethodnica
Ako je šećer u krvi viši od referentne vrednosti, ali ne toliko visok da biste imali dijabetes, onda možda spadate u grupu osoba koje imaju predijabetes, kaže prof. dr Nebojša M. Lalić sa Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma.
Kontrola dijabetesa u četiri koraka
1. Redovno kontrolišite nivo šećera
2. Pridržavajte se zdrave, izbalansirane ishrane i budite fizički aktivni
3. Redovno uzimajte propisane lekove
4. Ukoliko imate i pridružene kardiovaskularne bolesti, održavajte krvni pritisak i nivo masnoća (holesterol i trigliceride) u granicama normale
- Problem sa predijabetesom je što nema nikakvih simptoma, pa većina ljudi nije ni svesna da treba i da može da reaguje. Predijabetes je stanje gde vrednosti šećera u krvi mogu biti iznad normalnih, ali još nisu toliko visoke da bi ukazale na to da je već došlo do pojave dijabetesa. Zato bi svi trebalo da urade kratak test u vidu upitnika putem aplikacije Predijabetes test, i ako im pokaže da su u riziku za pojavu predijabetesa i dijabetesa, da se obrate lekaru. Na osnovu analiza krvi utvrdiće se da li osoba ima predijabetes i da li je dovoljno da promeni životne navike ili je potrebno da uz to dobije i terapiju. Dobra vest je da predijabetes može da se rano otkrije, i da možete na vreme da sprečite brojne posledice po zdravlje. Zato i kažemo da je predijabetes vaš poziv na promene - poručuje dr Lalić.
Kako da smanjite rizik?
* Ishrana - Zamenite crveno i prerađeno meso sa više voća i povrća, orašastih plodova, integralnih žitarica i maslinovog ulja.
Foto: Shutterstock
Birajte više voća i povrća, orašastih plodova, integralnih žitarica i maslinovog ulja
* Gubitak telesne težine - Ukoliko smanjite telesnu težinu za sedam odsto, možete znatno da smanjite rizik od nastanka dijabetesa. * Vežbanje - Praktikujte najmanje 150 minuta umerene fizičke aktivnosti nedeljno ili oko 30 minuta dnevno. * Edukacija - Razumevanje rizika i simptoma može da vam pomogne da na vreme prepoznate bolest i sprečite nastanak dijabetesa.
Osoba koja ima srodnika prvog stepena obolelog od demencije i sama će biti u četiri puta većem riziku, ali dobra vest je da se u 40 odsto slučajeva ova bolest može sprečiti...
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Osoba koja ima srodnika prvog stepena obolelog od demencije i sama će biti u četiri puta većem riziku, ali dobra vest je da se u 40 odsto slučajeva ova bolest može sprečiti...
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 28. juna, u nedelju rano ujutru, prisustvovao potpisivanju ugovora o donaciji za završetak radova na Hramu Svetog Save u Beogradu i tom prilikom istakao kako se "na Vidovdan sve vidi" - i upravo je tako i bilo.
Predsednik SAD Donald Tramp sve je frustriraniji predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, dok Ukrajina dubokim udarima po ruskim rafinerijama, Krimu i energetskoj infrastrukturi pokušava da pokaže da Moskva više ne može da vodi rat bez posledica po sopstvenu pozadinu
Blokaderski profesor Čedomir Čupić govorio je zablokadersku televiziju N1 o političkim prilikama u Srbiji, pri čemu se osvrnuo na državne simbole, obeležavanje Vidovdana i pitanje ograničavanja mandata nosilaca najviših državnih funkcija.
Sedmorica srpskih državljana povređena su u eksploziji plinske boce koja se dogodila juče oko 15.20 časova u poluprikolici kamiona na aerodromu Heršing u Austriji.
Kriminolog Ratomir Antonović otkriva za Informer.rs da serijski lopovi svoje mete ne biraju slučajno i da iza svake provale često stoje dani, pa čak i nedelje praćenja, prikupljanja informacija i procene kada je pravi trenutak za upad.
Ukrajinski oligarh Vadim Jermolajev jedna je od tri povređene osobe u eksploziji koja se u ponedeljak uveče dogodila u stambenoj zgradi u Monaku, dok je osumnjičeni u bekstvu, saopštile su danas vlasti.
Rizik da Evropa bude uvučena u sukob sa Rusijom mogao bi da se pojavi i pre 2030. godine, rekao je za Sputnjik stalni predstavnik Rusije pri OEBS Dmitrij Poljanski.
Više od 100 ljudi koji su nedavno deportovani iz Sjedinjenih Američkih Država i smešteni u hotelu u Venecueli vode se kao nestali nakon zemljotresa koji su pogodili tu zemlju, preneo je danas AP.
Putnički avion kompanije DžetBlu ervejz prijavio je danas da je udario u dron dok se pripremao za sletanje na Međunarodni aerodrom Džon F. Kenedi u Njujorku, saopštila je američka Federalna uprava za vazduhoplovstvo (FAA).
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.