Većina svetskih i evropskih gradova poznata je po nekoj monumentalnoj građevini, a često i više njih, zbog kojih privlači veliki broj turista. U ovom tekstu navešćemo pet najznačajnijih mesta po kojima su poznati veliki turistički gradovi u Evropi i svetu.
1. Zabranjeni grad - Peking
Foto: pixabay.com
Zabranjeni grad
Izgradnja Zabranjenog grada počela je još u ranom 15. veku, godine 1406. Čak 200.000 radnika radilo je na izgradnji ovog kompleksa, a završen je tek četrnaest godina kasnije. Ovo je jedno vrlo formalno mesto, gotovo simetrično i hijerarhijski uređeno, tako da se sve važne zgrade pružaju kroz središte u pravcu sever: jug. Građevine Zabranjenog grada u potpunosti oslikavaju stil drevne kineske arhitekture, a danas se smatra remek-delom kineske, ali i svetske arhitekture.
Najimpresivnija građevina unutar ovog kompleksa nosi naziv Palata velikog mira, a služila je za to da tu car prima svoje činovnike. Zabranjeni grad je kombinacija opeke i mramora s drvenim stupovima i raskošnim konzolama, stubištima i balustradama koji su pretrpani raskošnim, šarenim i zamršeno klesanim i rezbarenim ornamentima. Mramorne balustrade dodate su tokom obnove za dinastije Ming, a pozlaćene lavove čuvare, simbole snage i vlasti, postavio je car Chien Lung. Arabeske u obliku oblaka na kapitelima stubova imitiraju ornamente mramornih balustrada.
Čuveni „Zmajev zid“ je najveći ukras od olovom pocakljene keramike, koja je posebna grana keramike iz vremena dinastije Tang.
Zabranjeni grad je UNESKO proglasio svetskom kulturnom baštinom još 1987. godine.
2. Angkor Vat - Pnom Pen
Foto: pixabay.com
Angkor Vat
Francuski istraživač Herin Mouhout iznenadio je 1858. godine ceo svet svojim otkrićem. On je usred džungle Kambodže otkrio hram koji je veličanstveniji od svega što su i Grčka i Rim ostavili iza sebe.
Uskoro se otkriva kako Angkor Vat nije nekakva jedinstvena stvar, već deo ogromnog kompleksa građevina hramova i palata izgrađenih u periodu od 800. do 1200. na površini od gotovo 80 km2.
Nešto kasnije došlo se do otkrić kako je nekada u džungli Kambodže moralo biti izgrađeno na hiljade hramova, "čitava prašuma obrađenog kamena", a sve je to izgradio narod po imenu Kmeri. Angkor Vat je najvažniji i najveći hramski kompleks kambodžanske regije Angkor u kojoj je do danas ponovo otkriveno više od 1000 hramova. Nalazi se oko 240 km severno od Pnom Pena, glavnog grada Kambodže. Najvećim delom je sagrađen između 1113. i 1150. godine, u vreme vladavine kmerskog kralja Surjavarmana II na prostoru od oko 2 km2 i najveća je verska građevina na svijetu. Angkor znači grad, dok vat na jeziku kamera znači hram.
3. Dvorac Nojšvanštajn - Fisen
Foto: pixabay.com
Nojšvanštajn
Ovaj čuveni zamak nalazi se na jugozapadu Bavarske, a sagradio ga je kralj Ludvig II 1869. Iako su pojedini detalji preuzeti iz ranijih građevina, dvorac je u celini originalna građevina. Planirana je izrgradnja čak 228 prostorija, ali je završeno svega 15.
U trenutku Ludvigove smrti, izgradnja ovog nedovršenog dvorca koštala je više od šest miliona nemačkih maraka. Ovaj dvorac namenjen je da bude kraljev dom sve dok nije umro 1886, a ubrzo nakon njegove smrti otvoren je za javnost. Iako nije u potpunosti dovršen, dvorac ima mnogo prostorija uređenih u stilu neoromantike. Spoljašnji izgled dvorca stvara jak utisak rasporedom raznih elemenata, a masivni kameni zidovi olakšani su s izuzetno malo dekoracija. Stoga se i ne očekuje bogatstvo i složenost unutrašnjih prostorija jer je teško pronaći i delić površine bez nekog figurativnog ili ornamentalnog uzorka. Posebno je raskošna Ludvigova spavaonica u gotičkom stilu s izrezbarenim hrastovim panelima i slikama koje ilustruju legendu o Tristanu i Izoldi.
Pred kraj Drugog svetskog rata u zamak su donete zalihe zlata koje su poslednjih dana rata odvezene na nepoznato mesto. Prema nekim teorijama, potopljene su u obližnjem jezeru Alatsi, ali te pretpostavke nikada nisu dokazane.
Po završetku rata Bavarski državni arhiv koristio je pojedine prostorije zamka za dodavanje arhivskih spisa spašenih iz porušenog Minhena. Zamak Nojšvanštajn jedno je od najpoznatijih turističkih mesta Nemačke, koje godišnje poseti milion i trista hiljada turista. Uvršten je u UNESCO-vu listu kulturne baštine, a poslužio je kao bajkoviti zamak u tematskim parkovima Diznilenda.
4. Čičen Ica - Jukatan
Foto: pixabay.com
Čičen Ica
Čičen Ica je veliko arheološko nalazište iz doba civilizacije Maja. UNESCO ga je proglasio svetskom baštinom, a 2007. godine proglašen je za jedno od novih sedam svetskih čuda.
Oko 600. godine Čičen Ica je bila veliki grad, dostigavši svoj vrhunac nakon što su već propali centri Maja u centralnim nizijama na jugu. Čičen Ica je jedno od najposećenijih mesta u Meksiku. 2017. godine posetilo ga je čak dva miliona i šesto hiljada ljudi. Čičen Ica na jeziku Maja znači "Na izvoru naroda". Centrom Čičen Ice dominira velika stepenasta piramida koje su Maje zvale hram Kukulkan. Često se naziva i "El Kastiljo", što na španskom znači zamak. Velika Pernata Zmija spušta se stepeništem piramide. Zahvaljujući arheolozima nađen je tunel kojim se može ući u unutrašnjost piramide.
Unutrašnja piramida građena je po lunearnom kalendaru, a spoljna po solarnom, a na samom vrhu Maje su prinosile žrtve Pernatoj Zmiji.
Ovde je pronađeno i sedam igrališta za igranje loptom od sirovog kaučuka, a sva igrališta bila su jako dobro akustički rešena.
Maje su ovde napravile i opservatoriju koja je u savremeno doba nazvana "El karakol" što znači školjka.
Ona je služila za osmatranje Mesečevih deklinacija i drugih atmosfreskih događaja. Oko rubova opservatorije bile su postavljene posude sa vodom, kako bi se posmatrale refleksije zvezda.
5. Petra- nekadašnji glavni grad Jordana
Foto: pixabay.com
Petra
Nekada je Petra bila centar trgovine, odredište karavana, a razvoj grada nastavljen je u doba Rimskog carstva. Ovo mesto Zapadnom svetu otkriveno je tek 1812. godine, nakon što ga je pronašao svetski istraživač Johan Ludvih Burhard. Nalazi se na UNESCO-voj listi svetske kulturne baštine. Ceo grad uklesan je u stenama, a zbog boje tih stena neki ga zovu "Crveni grad".
Grad je poznat po vodenim tunelima i lepim kamenim strukturama. Do danas je sačuvano oko 800 građevina i žrtvenika. Vrlo često na samo jednom spomeniku mogu se očitati elementi tri različite kulture: nabatejske, grčko-helenske i rimske. Severno od amfiteatra nalazi se takozvani kraljevski zid. Na oko pola visine stene uklesano je više monumetnalnih grobnica jedna do druge.
Na putu od ulaska u kotlinu prema centru Petre, s leve strane nalazi se dosta dobro očuvan amfiteatar iz 1. veka. I on je, kao i druge građevine uklesan u steni. Ima oko 33 redova sedišta i oko 5000 mesta. Kod klesanja amfiteatra otvoreni su prilazi ka grobnicama koje su još ranije bile uklesane u stene.
Amfiteatar su otkrili američki arheolozi tek 1961. godine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Blokderska NVO ''CRTA'' objavila je da sutra predstavlja, verovali ili ne, izveštaj o dosadašnjem toku kampanje. Jasno je reč o još jednoj blokaderskoj obmani naroda.
Kandidat za premijera Aleksandar Vučić izjavio je na Informer TV da je, nakon ekonomskih reformi, jačanja Srbije i njegovog odbijanja da prizna nezavisnost tzv. Kosova, pokrenuta "specijalna operacija" usmerena na njegovo političko rušenje.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", prilikom gostovanja na Informer TV, govorio je o današnjem velikom skupu u Pančevu.
Ana Brnabić, koja trenutno vrši dužnost predsednice Republike Srbije, gostovaće sutra od 20 časova u podkastu "Radna Grupa", najavio je lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović na društvenoj mreži Iks.
Potpredsednik GO SNS-a Siniša Mali obišao je danas u Bačkom Petrovcu vrednu slovačku porodicu Husar, gde se i sam oprobao u poljoprivrednim radovima i još jednom pokazao da je SNS uvek uz svoj narod i vredne domaćine.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) dostavila je našoj redakciji blokaderski materijal za trenige koje drže svojima uoči održavanja izbora 25. oktobra.
Nova takmičarka Exatlona, Mila Ivanovski, otvorila je dušu pred saigračima iz Crvenog tima i otkrila nepoznate detalje o svom privatnom životu i porodici.
Oko 17 časova na beogradskom aerodromu "Nikola Tesla", usled propusta u radu jedne od kompanija koja pruža usluge zemaljskog opsluživanja, došlo je do greške u obaveznom toku kretanja putnika zbog čega su se stvorile velike gužve i redovi na terminalima.
Novo železničko stajalište na novosadskom Rumenačkom putu u Novom Sadu, u neposrednoj blizini kružnog toka, u potpunosti je završeno i od danas prima putnike.
Nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici određeno je zadržavanje do 72 sata policajcu M.H. zbog osnovane sumnje da je počinio krivično delo nasilje u porodici.
Jeziva saobraćajna nesreća dogodila se danas oko 14.30 časova na glavnom putu Mostar–Čitluk, u mestu Miljkovići, a u sudaru automobila i motocikla poginuo je 48-godišnji motociklista, dok se njegova 46-godišnja saputnica nalazi u izuzetno teškom stanju.
Javno tužilaštvo zatražilo je kaznu doživotnog zatvora za Trajka Bojkovskog (25) iz Starog Nagoričana kod Kumanova, optuženog za jeziva ubistva četiri nemoćne starice i dva pokušaja ubistva, koja je, kako tvrdi tužilac, počinio radi zadovoljenja bolesnih seksualnih nagona nad mrtvim telima.
Omer Šem Tov otet je 7. oktobra 2023. godine na muzičkom festivalu Nova u Izraelu, nakon čega ga je Hamas držao kao taoca 505 dana. Ovaj 24-godišnjak sada je objavio knjigu o svom iskustvu u zarobljeništvu pod naslovom "Susret sa sobom u paklu".
Broj povređenih u napadu nožem u školi u Ostrolenki na severoistoku Poljske porastao je na 10, među kojima je i počinilac, izjavio je danas guverner Mazovskog regiona Mariuš Frankovski.
Američki predsednik Donald Tramp zakazao je u 13 časova po lokalnom vremenu konferenciju za novinare u Ovalnoj sobi u Beloj kući, a novinarima je otkrio i da će se čuti sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Ruski Mi-17, koji se danas nalazi u sedištu CIA, doveo je prve Amerikance u Avganistan samo 15 dana nakon napada 11. septembra. Povodom 25. godišnjice njegove istorijske misije, CIA je obnovila letelicu i vratila joj izgled i boje koje je imala 2001. godine.
Turski glumac Fejaz Duman, poznat domaćoj publici po ulozi u seriji "Žena" i reditelj Tunč Davut bili su gosti manifestacije Dani turskog filma u Jugoslovenskoj kinoteci sa ostvarenjem "Posečeno drvo”, kandidatom za Oskara za najbolji međunarodni film.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Pevač Radiša Trajković Đani pojavio se na promociji prvog studijskog albuma Emira Brunčevića, te kao gost zapevao nekoliko pesama, a bakšiš koji mu je dat je stavio u svoj džep i nije podelio s kolegama.
Pevačica Svetlana Ceca Ražnatović pojavila se na jednom prestoničkom događaju u glamuroznom izdanju, a stajlingom vrednim oko 20.000 evra privukla je veliku pažnju prisutnih.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.