Osim izvanredne arome, oni poboljšavaju ukus hrane, i to bez dodavanja masti, soli, šećera i kalorija. Dokazano je i da utiču na poboljšanje imuniteta pa, dodajući ih u jela, pomažemo našem imunom sistemu da se bori protiv slobodnih radikala.
Naime, začini su začuđujuće bogati antioksidansima, i u tom smislu uporedivi sa voćem i povrćem. Osim zaštitne uloge, oni smanjuju upalne procese, koji su prethodnica mnogih hroničnih bolesti, a takođe ubrzavaju metabolizam.
Začini i njihova upotreba u kuhinji
Beli luk: dobar je za suzbijanje virusa i parazita, zahvaljujući antibiotskom svojstvu. Dodajemo ga ovčetini, masnom mesu, umacima i koristimo kao začin za kobasice.
Anis: Najbolja vrsta dobija se iz Španije. Pored semena Pimpinella anisum koriste se mnogo i plodovi anisovog drveta. Anis je neophodan za kolače, a koristi se i za pravljenje likera.
Peršun sadrži vitamine A i C, folnu kiselinu, kalcijum i gvožđe. Lišće se koristi za roštilj, omlete, pire, kuvana jela, salate. Ne kuva se zajedno sa jelom, već neposredno pre serviranja dodamo jelu.
Mirođija ima oštar ukus i miris, a koristi se za ribu, pirinač, krompir, kao dodatak sosovima i salatama.
Foto: Freepik.com
Estragon: Domaća biljka, začin čiji se listovi i vrhovi koriste za fine marinate ,kao začin za supu, za biljno sirće i kolače. Dodajemo ga svežeg ili osušenog.
Bosiljak ima jak miris kad je svež, a slatkastog je ukusa. Tradicionalni je dodatak mnogim italijanskim specijalitetima, a dodaje se i jelima sa paradajzom i jagnjetini.
Majčina dušica ima oštar miris. Dodaje se pečurkama, mesu, tikvicama, dinstanim i pečenim jelima, povrću i marinadama.
Majoran: To je začin za meso, naročito za jela od mlevenog mesa, za pikantne umake, kao i za živinu.
Žalfija: Gorči i jakog je mirisa. Savršeno ide uz mleveno meso, divljač, kupus, plavi patlidžan i pirinač.
Ruzmarin je veoma aromatična mediteranska biljka. Listovi se koriste uz jagnjetinu, junetinu, divljač, đuveč i pečeni krompir.
Foto: Shuterstock
Nana je slatkog mirisa i „hladnog“ ukusa. Osvežavajući začin koristi se uz jagnjetinu, sosove, jabuke, kao i za dekoraciju salata. Dodaje se u jogurt, kus-kus, grašak i mlade krompiriće. Ako je dodate u pasulj (pa makar i u vidu kesice čaja), manje će vas nadimati.
Origano je začin karakterističnog mirisa. Koristi se za marinade, junetinu, pasulj, piletinu, plavi patlidžan i tikvice. Odličan je za grčka jela, omlete i paradajz sos.
Lovor ima aromatičan ukus i rezak miris. Kad se odlomi list, oslobađa se aromatično ulje. Najbolje je da ga stavljate u supe i paprikaše, kao i uz ribu, meso i živinu.
Cimet se dobija od unutrašnje kore tropskog drveta. Ima slatkast jak miris i aromatičan ukus. Stavlja se u kolače, pudinge, voćne deserte – najčešće u one sa kruškama i jabukama. Idealan je za deserte od pirinča.
Vanila se dodaje desertima, dobra je za povećanje apetita, kao i protiv mučnine, povraćanja i dijareje.
Biber: Važan začin u zrnu. Beli (oljusteni) biber blaži je nego crni. Biber u zrnu dodajemo marinatima, a mleveni biber se koristi za brojna mesna i riblja jela, umake, supe i jela od povrća.
Korijander je začin jakog ukusa koji odlično ide uz šargarepu. Nalazi se i u prašku kari.
Foto: Shutterstock
Đumbir ima ljutkast ukus, dodaje se supama, sosovima i đuveču, ali i slatkim jelima. Zbog njegove izdašnosti, moramo ga pažljivo upotrebljavati. Između ostalog koristi se za kompot od krušaka i bundeve spremljene za zimu, za svinjsko pečenje, ragu, marinate, pekmeze i kolače.
Karanfilić: Osušeni pupoljci cveta do 12m visokog grma karanfilića. Koriste se najviše za kuvano vino i kompot, ali i za supe, povrće, jela od mesa i divljači.
Kardamon: Samleven sa ljuskom: glavice zajedno sa semenom samlevene u prah. Koristi se za kolače, slatke umake i slatkiše, ali i kao začin za kobasice.
Morski oraščić: Oraščić je jezgro ploda orahovog drveta. Plod je sličan kajsiji. Upotrebljava se za poboljšanje ukusa jakih i slatkih supa i umaka, za jela od mlevenog mesa i valjuške od mesa, za povrće, noklice i kolače. Samlevenog u prah koristimo za liciderske i druge kolače, supe od mesa, iznutrice i kobasice.
Foto: Freepik.com
Kari: Začinska mešavina iz Indijske kuhinje. Sadrži 12 do 15 tropskih začina od bibera, đumbira, korijandera do macisa. Koristi se za jela od pirinča, ribe, za meso, živinu i razne umake. Drzimo ga u dobro zatvorenoj posudi.
Kim: Već preko 5000 godina poznato sredstvo za osveženje stomaka, sastoji se od osušenog rascepljenog ploda biljke. Koristi se za supe i umake, krompir, povrće, jela od mesa, kvark, sir i kolače sa sirom.
Kleka: Zrnastim plodovima uvek zeljastog žbuna kleke potrebno je sazrevanje 2 godine. Koristi se za umake, jela sa kiselim kupusom i divljač.
Kopar(Morač): Tu zeljastu biljku koristimo kao začin samo svežu i to najviše uz jela od krastavca i neke salate. Poreklom je sa Istoka, kod nas je ima u svakoj bašti.
Sigmund Frojd, jedan od najpoznatijih psihijatara ali i otac psihoanalize, iza sebe je ostavio brojne mudre rečenice, koje ljudi danas koriste, prepoznajući razne mane ljudskog roda oko sebe.
Početkom 20. veka svet je bio šokiran likom i delom cirkuskim umetnikom Žanom Liberom, a priča o ovom čoveku je toliko čudna da na trenutke deluje kao da je potpuno izmišljotina.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sigmund Frojd, jedan od najpoznatijih psihijatara ali i otac psihoanalize, iza sebe je ostavio brojne mudre rečenice, koje ljudi danas koriste, prepoznajući razne mane ljudskog roda oko sebe.
Dok se blokaderska lista već mesecima predstavlja kao neka nova nada, istina je isplivala na videlo - na njihovoj listi nema studenata, u takozvanim plenumima vlada totalna pustoš, a propali blokaderi sada mole građane da se prijave za kontrolore jer nemaju dovoljno ljudi ni za biračke odbore!
Najnoviji susret na gradskom trgu na Ubu između advokatice Jane Aćimović i Miloša Petkovića, lidera studentske liste u ovoj opštini, privukao je veliku pažnju javnosti i izazvao oštre reakcije.
Dejan Šoškić, bivši guverner NBS, čija je era obeležana uništavanjem dinara i gušenjem Srbije i njenih građana inflacijom koja u istoriji zemlje nije viđena, kandidat je blokadera za premijera.
Politička scena u Srbiji potresena je novim skandalom koji još jednom dokazuje pravo lice opozicije i blokadera. Povodom najnovijih napada, oglasila se Sara Pavkov snažnom porukom koja je otkrila sav očaj blokaderskog pokreta.
Tokom predizborne kampanje i obilaska Srbije, Aleksandar Vučić je otkrio strategiju opozicije. Dok se u javnosti plasiraju lažne priče o blokaderskoj listi i "novim licima", Vučić je otkrio građanima istinu koju opozicija očajnički pokušava da sakrije.
Na delu autoputa između petlji Trstenik i Vrba danas je izmenjen saobraćaj zbog postavljanja privremene saobraćajne signalizacije u smeru ka Vrbi kod Kraljeva, saopštili su Putevi Srbije.
Težak incident vršnjačkog nasilja odigrao se u petak u školi u Ivanjici kada je učenik trećeg razreda, nakon kraće verbalne rasprave u hodniku zgrade, fizički napao i povredio učenika prvog razreda, koji je zbog zadobijenih povreda hitno transportovan u Opštu bolnicu u Čačku.
Nišlijka M.G. (80), čije je telo pronađeno pored mrtvog sina I.G. (52) 31. avgusta u njihovom stanu u Ulici Branka Miljkovića, preminula je prirodnom smrću.
Ozbiljna drama odigrala se sinoć posle 22 časa u jednom tržnom centru u Beogradu, kada je policija intervenisala zbog muškarca koji se zaključao u kabini prodavnice i nije hteo da izađe.
Zlatko G. (70) doveden je na Županijski sud u Zagrebu zbog optužbi da je u januaru ove godine u ulici Kuniščak pokušao da ubije Borisa Š. (51), a iza ovog stravičnog napada krije se potresna porodična tragedija i fatalna zamena identiteta.
Rusija je razvila novu mlaznu verziju udarnog drona „Garpija“, a prvi javno dostupni snimci pokazuju da je uz letelicu razvijena i mobilna lansirna platforma koja omogućava dejstvo bez oslanjanja na stalne aerodrome ili specijalizovane baze.
Tridesetogodišnja Karli Mišel Heler sa Floride uhapšena je nakon što je u razgovoru sa AI četbotom Klod napisala da planira napad na kancelariju lokalnog šerifa, a poruke je prvo označio bezbednosni sistem kompanije Antropik, zatim ih je pregledao čovek i slučaj prijavio policiji.
Snage međunarodno priznate vlade Jemena tvrde da su u velikoj protivofanzivi preuzele ključne položaje kod moreuza Bab el-Mandeb i veliki deo oblasti Dhubab od Huta (Ansarulah), čime pokušavaju da povrate kontrolu nad jednom od najvažnijih pomorskih ruta na svetu.
Kijev je jutros upao u ozbiljan saobraćajni kolaps posle višednevnih ruskih udara na mostove preko Dnjepra, a najteže je preći sa leve na desnu obalu grada.
Film "Diger", u kojem Tom Kruz igra moćnog naftnog tajkuna suočenog sa ekološkom katastrofom gigantskih razmera, doživelo je strahovit debakl na bioskopskim blagajnama, preteći da postane jedan od najvećih promašaja u istoriji sedme umetnosti.
Dubravka Mijtović kaže da je najviše filozofiranja i mlataranja rukama doživela od prosečnih i nekvalitetnih ljudi, ali ne i kod ostvarenih ličnosti poput Milene Dravić.
Glumac Predrag Miki Manojlović govorio je o filmu "Zlatni rez 42: Djeca Kozare", ali i o podelama i kontroverzama koje je to ostvarenje Lordana Zafranovića izazvalo u regionu.
Nakon što je film Lordana Zafranovića "Zlatni rez '42: Djeca Kozare" premijerno prikazan u Beogradu, počele su da pristižu i prve zvanične reakcije iz Hrvatske.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.