Na jednom pustom i izolovanom ostrvu pred Islandom već više od hiljadu godina skuplja se najskuplje perje na svetu. Još su Vikinzi znali vrednost perja gavke, a jorgan od tog perja košta i više od 4.000 evra
U zalivu Brejdafjord, na jednom malom ostrvu ispred islandskog mesta Stikisholmur, svakog leta stotine ljudi kreće u potragu za najskupljim perjem na svetu. Kilogram perja gavke, jedne vrste morske patke, može da košta i nekoliko hiljada evra.
Perje se ne sakuplja sa živih ptica, one su strogo zaštićene. Do njega se dolazi mukotrpnom potragom po stenama, udubinama i po visokoj travi kojom je ostrvo prekriveno.
Tradicija od vremena Vikinga
Te retke ptice svoja staništa na obodima Arktika napuštaju u maju i gnezde se na retko naseljenim delovima obale Islanda. Pritom ostavljaju pernati trag. Za mnoge je to prilika da poprave kućni budžet prodajom jednog od najtoplijih prirodnih materijala na svetu. Pritom se skupljači pridržavaju strogih pravila.
- Kada su jaja još u gnezdu uzimamo samo manji deo perja, a ostatak uzmemo kad ptice napuste gnezdo - kaže Erla Fridriksdotir, direktorka kompanije ''King ajder'', jedne od najvećih izvoznika perja gavke. Ptice to perje koriste kako bi njime zaštitile jaja i održavale potrebnu temperaturu.
Tradicija sakupljanja perja na ostrvcetu Bjarneyjar ima hiljadugodišnju tradiciju. Tamo se perje iz napuštenih gnezda gavki sakuplja još od dolaska Vikinga u 9. veku.
Gavka je na Islandu pod zaštitom još od 1847. godine, a lov i sakupljanje jaja tih morskih pataka strogo je zabranjen. Ipak, ptice još uvek ugrožavaju brojni prirodni neprijatelji. Vremenom se zato, veruje Jon Fridrikson, Erlin brat, ptice sele u blizinu ljudi koji teraju grabljivce.
Jorgan od 4.350 evra
Osim mukotrpnog sakupljanja, razlog za visoku cenu gavkinog perja je i složen proces obrade.
Perje se prvo suši na suncu, a zatim se sterilizuje pri temperaturi od 120 stepeni. Nakon toga se dodatno pročišćava u specijalnim uređajima. Perje se na kraju dodatno čisti ručno, a onda još jednom dezinfikuje.
Običan jorgan s 800 grama gavkinog perja košta oko 4.350 evra. Mušterije su često ljudi koji su angažovani na zaštiti prirode, jer je to jedino perje koje ne nastaje kao propratni proizvod mesne industrije.
Godišnje se u čatvom svetu sakupi samo četiri tone perja, što je neznatna količina u poređenju sa 175.000 tona perja iz klasičnih izvora. Tri četvrtine gavkinog perja dolazi sa Islanda, a ostatak se sakuplja u zemljama koje se takođe nalaze u blizini Arktika .
Glomazni su, teški, u nama izazuvaju nostalgiju: prvi mobilni telefoni su bili prave „komadine“ tehnike. Baterija im je trajala duže i svaki se piksel mogao izbrojati. Nisu imali ekran osetljiv na dodir, niti kamere koje su mogle da uslikaju svaki tren života. Sve što telefoni danas imaju nije se moglo ni zamisliti te davne 1996. godine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glomazni su, teški, u nama izazuvaju nostalgiju: prvi mobilni telefoni su bili prave „komadine“ tehnike. Baterija im je trajala duže i svaki se piksel mogao izbrojati. Nisu imali ekran osetljiv na dodir, niti kamere koje su mogle da uslikaju svaki tren života. Sve što telefoni danas imaju nije se moglo ni zamisliti te davne 1996. godine.
Moćne poruke predsednika Srbije Aleksandra Vučića odjeknule su u čitavom svetu nakon što je uticajni američki medij Foks njuz (Fox news) danas objavio njegov autorski tekst.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do šokantnih informacija u vezi sa blokaderskim protestom koji je zakazan za sutra, na beogradskom trgu Slavija.
Administracija Donalda Trampa mogla bi uskoro da imenuje penzionisanog brigadnog generala Ronalda Džonsona za novog ambasadora SAD u Bosni i Hercegovini.
O aktuelnim političkim i društvenim temama u emisiji na Kurir televiziji govorili su Branislav Lečić, glumac i Uglješa Mrdić, predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu.
Kompanija Ekspo 2027 saopštila je danas da su sproveli otvoreni međunarodni postupak javne nabavke za usluge globalne PR agencije, čiji je cilj međunarodna promocija specijalizovane izložbe Ekspo 2027 na ključnim svetskim tržištima, ali i Beograda i Srbije kao domaćina, na globalnoj sceni.
Vojislav Škrbić, poznatiji kao Voja iz Kaća, ubijen je 22. maja 2014. godine, ispred novosadskog kafića "Gondola", a tom prilikom je ranjen Todor Tucakov (39).
Na pružnom prelazu na izlasku iz Kučeva, kod sela Neresnica, oko 21 sat dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je S. L. (27) iz sela Gložana, džipom naleteo na teretni voz.
Evropsku uniju i Ujedinjeno Kraljevstvo mogao bi da pogodi novi talas energetske krize, ocenio je Kiril Dmitrijev, specijalni predstavnik ruskog predsednika za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom i generalni direktor Ruskog fonda za direktne investicije.
Anita Orban, ministarka spoljnih poslova Mađarske, izjavila je da je otvorena za susret sa šefom ruske diplomatije Sergejom LavrovIm, s obzirom na to da je Rusija važan partner Mađarske.
Američki predsednik Donald Tramp najverovatnije neće napasti Kubu, već će tamo pokušati da ponovi venecuelanski scenario, rekao je bivši američki diplomata Džim Džatras u intervjuu za RIA Novosti.
Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei istakao je danas u poruci upućenoj nemačkom predsedniku Frank-Valteru Štajnmajeru da rat Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana flagrantno krši Povelju Ujedinjenih nacija.
Velimir Bata Živojinović je od uloge u filmu "Valter brani Sarajevo" (1972) zaradio 4.800 dolara, što je u to vreme bilo jednako sa 53 prosečnih srpskih plata.
Glumac Slaviša Čurović dobio je niz uvreda i pretnji smrću na Fejsbuk profilu zato što je podelio stavove o referendumu 21. maja 2006. godine i nezavisnosti Crne Gore, koji su su suprotni crnogorskim ekstremistima.
Denseri Gagi Đogani i pevač Ivan Gavrilović za Informer otvorili su dušu o svojim životima, te se Gavrilović tom priikom dotakao i pomirenja sa suprugom Marinom.
Pevačica Sanja Maletić pre dve godine uspela je da se ostvari u ulozi majke u 52. godini, a na tome se i dan danas zahvaljuje Bogu, te je sada posetila sveto mesto.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar