Dok je pažnja evropske javnosti usmerena na druge krize, Rusija uz granice severne Evrope i Baltika ubrzano gomila vojsku, širi baze i premešta tehniku, što u NATO-u sve otvorenije tumače kao pripremu za najgori scenario.
Prema velikom istraživanju danskog javnog servisa DR, urađenom u saradnji sa švedskim, norveškim i estonskim medijima, Rusija ubrzano proširuje i oprema desetine vojnih baza duž granica sa državama NATO-a. U tim bazama grade se nove kasarne, skladišta i objekti za smeštaj vojne tehnike, dok satelitski snimci pokazuju da Moskva jača infrastrukturu na više ključnih tačaka.
U središtu pažnje nalazi se prostor od arktičke Pečenge, udaljene svega nekoliko kilometara od norveške granice, preko pravaca prema Finskoj i Estoniji, pa sve do ruskih uporišta u Baltičkom moru.
Procene nordijskih obaveštajnih službi i visokih oficira NATO-a iznete su u dokumentarnom serijalu „Ratni plan Evropa“. Njihova poruka je hladna i jasna: Rusija ne gradi ove baze reda radi, već pravi vojnu strukturu koja bi, posle završetka rata u Ukrajini, mogla da bude okrenuta prema severu Evrope i Baltiku.
Nova ruska vojska na granici
Prema proceni bivšeg finskog vojnog obaveštajca Marka Eklunda, Moskva bi po završetku borbenih dejstava u Ukrajini mogla da trajno rasporedi oko 115.000 vojnika duž granice sa nordijskim i baltičkim državama.
To nije mala granična grupa niti simboličan odgovor na širenje NATO-a. Reč je o snazi koja bi u slučaju krize mogla da postane oslonac za ozbiljan pritisak na Finsku, Norvešku, Estoniju, Letoniju, Litvaniju i širi prostor oko Baltičkog mora.
Foto: profimedia
Još veći problem za Evropu jeste procena da bi Rusija, ako proceni da joj je potrebno, u roku od nekoliko nedelja mogla da prebaci dodatne stotine hiljada vojnika iz drugih delova zemlje. To bi bili ljudi sa ratnim iskustvom iz Ukrajine, naviknuti na artiljeriju, dronove, rovove, urban rat i borbu pod stalnim pritiskom.
Evropa se, dakle, ne bi suočila sa vojskom iz starih planova i teorijskih procena, već sa armijom koja je prošla najkrvaviji rat na kontinentu posle Drugog svetskog rata.
Pečenga, Petrozavodsk, Baltijsk: linija koja brine NATO
Satelitski snimci pokazuju radove i širenje infrastrukture na više tačaka koje NATO pažljivo prati.
U Pečengi, blizu norveške granice, vide se nove kasarne i gomilanje tehnike. U Petrozavodsku, kod granice sa Finskom, razvija se infrastruktura koja može da primi znatno veći broj vojnika i vozila. Slični procesi beleže se i kod Sapernog, Luge, Kandalakše i Baltijska u Kalinjingradskoj oblasti.
Kalinjingrad je posebno osetljiv, jer se nalazi između Poljske i Litvanije i godinama se smatra jednom od najvažnijih ruskih vojnih tačaka prema NATO-u. Ako se vojna infrastruktura tamo dodatno širi, pritisak na Suvalki koridor i istočno krilo Alijanse postaje još ozbiljniji.
U praksi, Rusija pravi mrežu. Nije u pitanju jedna baza, jedan garnizon ili jedan pravac. U pitanju je ceo pojas od Arktika do Baltika, prostor koji bi u budućoj krizi mogao da postane prva linija sukoba između Rusije i NATO-a.
Foto: EPA
Moskva prelazi na ratnu strukturu
Najviše brine promena u organizaciji ruskih snaga. Prema navodima obaveštajnih izvora, Moskva u graničnom pojasu napušta model manjih, pokretnih brigada i prelazi na veće divizijske formacije.
To je važna razlika.
Brigade su pokretljivije, lakše za premeštanje i često pogodnije za ograničene operacije. Divizije su nešto drugo. One se prave za dug rat, masovno angažovanje ljudstva, artiljerijsku podršku, logistiku, dubinu i teška dejstva.
Norveški komandant oružanih snaga, general Eirik Kristofersen, upozorava da Rusija istovremeno ugrađuje lekcije iz rata u Ukrajini, naročito kada je reč o masovnoj upotrebi dronova.
To je ključna promena. Ruska vojska koja bi se posle Ukrajine pojavila na granici NATO-a ne bi bila ista ona iz februara 2022. godine. Bila bi iskusnija, prilagođenija, brutalnija i mnogo svesnija značaja dronova, elektronskog ratovanja, artiljerije i logistike.
Evropa ima dve do tri godine
Vojni stručnjaci i obaveštajci sve češće govore da će naredne dve do tri godine biti najopasnije za evropsku bezbednost.
To je period u kojem bi Rusija mogla da obnovi deo snaga, prebaci jedinice posle završetka rata u Ukrajini i testira spremnost NATO-a. Istovremeno, Evropa još nije obnovila zalihe municije, nije dovoljno ubrzala vojnu proizvodnju i nema sve kapacitete koji bi joj bili potrebni za veliki sukob.
Jedan od nordijskih obaveštajnih šefova slikovito je objasnio logiku Moskve: Rusija neće nužno napasti kada bude najspremnija, već kada proceni da je njena meta najmanje spremna.
To je suština straha u severnoj Evropi.
Foto: profimedia
NATO ne mora da čeka potpunu obnovu ruske vojske. Dovoljno je da Moskva proceni da je politički trenutak povoljan, da je Zapad podeljen, da je Amerika zauzeta drugom krizom, a da Evropa još nije stigla da popuni rupe u odbrani.
Evropska slabost koju Rusija vidi
Evropski problem nije samo broj vojnika. Problem je sve ono što stoji iza njih.
Nedostaje municija. Nedostaju sistemi protivvazdušne odbrane. Nedostaju dronovi. Nedostaju satelitski kapaciteti. Nedostaju skladišta, proizvodne linije, rezervni delovi, brza logistika i dovoljno spremnih jedinica za dugotrajan sukob visokog intenziteta.
Evropa je decenijama živela u uverenju da veliki kopneni rat na njenom tlu pripada prošlosti. Rat u Ukrajini razbio je tu iluziju, ali industrija i dalje ne hvata korak dovoljno brzo.
Rusija je, sa druge strane, prešla na ratnu ekonomiju. Njena proizvodnja radi za front, društvo je militarizovano, a vojska svakog dana uči kroz krvavo iskustvo.
Zato se u NATO-u sve glasnije govori da evropske zemlje nemaju luksuz vremena. Ono što se ne proizvede, ne obuči i ne rasporedi u narednih nekoliko godina, moglo bi kasnije skupo da se plati.
Baltik kao najosetljivija tačka
Baltičko more postaje jedan od najopasnijih prostora u Evropi.
Ulazak Finske i Švedske u NATO potpuno je promenio stratešku sliku severa. Rusija je izgubila staru tampon-zonu i sada se direktno suočava sa proširenom Alijansom duž ogromnog prostora.
Foto: Министерство обороны Российской Федерации
Za Moskvu, to znači potrebu da pojača severozapadni pravac. Za NATO, to znači da mora da brani mnogo dužu granicu i mnogo složeniji prostor: Arktik, Baltičko more, Finski zaliv, Kalinjingrad, Suvalki koridor i baltičke države.
Ako bi došlo do krize, upravo bi te tačke bile prve na udaru pritiska, provokacija, sabotaža, sajber-napada, blokada ili vojnog testiranja.
Zato širenje ruskih baza nije samo lokalna vest iz nekog udaljenog garnizona. To je promena cele vojne slike Evrope.
Foto: Министерство обороны Российской Федерации
Rusija pravi vojsku za period posle Ukrajine
Najopasniji deo ovog scenarija jeste ono što dolazi posle rata u Ukrajini.
Dok rat traje, veliki deo ruske vojske vezan je za ukrajinski front. Ali kada se taj front zaustavi, zamrzne ili zatvori nekim dogovorom, Moskva će imati hiljade i hiljade vojnika sa iskustvom, ogromnu ratnu infrastrukturu i potrebu da pokaže da nije iscrpljena.
U tom trenutku sever Evrope i Baltik mogu postati novo mesto pritiska.
To ne mora odmah značiti frontalni napad na NATO. Rusija može da krene korak po korak: vežbe, incidenti, preleti, pomorske provokacije, sabotaže kablova, pritisak na granice, gomilanje snaga, testiranje političke volje Alijanse.
Ali upravo tako počinju najopasnije krize. Ne velikom objavom rata, već proverom koliko je druga strana spremna da reaguje.
Šefice Centralne banke Rusije Elvire Nabiuline već više od nedelju dana nema u javnosti, a njeno odsustvo sa nekoliko važnih događaja pokrenulo je raspravu o tome da li je reč samo o bolesti ili o početku velike kadrovske igre oko jedne od najmoćnijih pozicija u ruskom sistemu.
Ruska trobojka pojavila se u delovima Konstantinovke koji su prešli pod kontrolu ruskih snaga, dok se položaj Oružanih snaga Ukrajine u gradu iz sata u sat pogoršava.
Trasa Mariupolj–Melitopolj ponovo je pod udarom, a kopneni koridor ka Krimu sve više se pretvara u jednu od glavnih meta ukrajinskih dronova i artiljerije.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je građane Ukrajine da narednih dana ne ignorišu vazdušne uzbune zbog mogućeg lansiranja ruskih raketa "orešnik".
Predstavnici NATO strahuju da bi američki predsednik Donald Tramp mogao drastično da pojača pritisak na Alijansu ukoliko republikanci izgube kontrolu nad Kongresom na izborima 3. novembra.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev oštro je odbacio mogućnost da Ukrajina postane članica NATO-a u zamenu za prepuštanje preostalih delova Donbasa pod kontrolom Kijeva, nazvavši takav predlog suludim i upozorivši da je upravo širenje Alijanse na Ukrajinu jedan od razloga zbog kojih je izbio rat.
Rusija navodno traži izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, predaju celog Donbasa Moskvi i trajnu vojnu neutralnost Ukrajine.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Evropa bi bila znatno bezbednija da NATO ne postoji, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, uporedivši Severnoatlantsku alijansu sa bolnim zubom koji iscrpljuje čitav organizam.
Rusija je tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju zatražila da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine, odustane od daljeg proširenja i obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji.
Finska je kategorički odbacila mogućnost izlaska iz NATO nakon što je nemački „Bild“ objavio da Rusija u okviru mirovnih pregovora o Ukrajini traži povlačenje te zemlje iz Alijanse.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Šefice Centralne banke Rusije Elvire Nabiuline već više od nedelju dana nema u javnosti, a njeno odsustvo sa nekoliko važnih događaja pokrenulo je raspravu o tome da li je reč samo o bolesti ili o početku velike kadrovske igre oko jedne od najmoćnijih pozicija u ruskom sistemu.
Kina bi mogla da zaustavi rat u Ukrajini za svega mesec dana, ali nema nameru da to učini jer joj nastavak sukoba donosi ogromnu ekonomsku korist, tvrdi proruski političar i bivši poslanik ukrajinskog parlamenta Oleg Carjov.
Na Informer TV emitovan je novi podkast "Noć sa Vučkom", koji je vodio glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, a čiji je gost bio poslanik SNS-a Vladimir Đukanović.
Narodni poslanik SNS-a Vladimir Đukanović i glavni urednik Dragan J. Vučićević govorili su u podkastu "Noć sa Vučkom" na Informer TV-u o načinu na koji je sproveden izbor potpredsednika Narodne skupštine, kao i o detaljima sa kraja glasanja u kom su učestvovali poslanici Usame Zukorlić, Adem Mavrić i Zoran Đajić.
Srpska napredna straka uputila je pismo međunarodnim institucijama u kojem je ukazala na, kako je navedeno, nedemokratsko preuzimanje rukovodećih pozicija u Skupštini Srbije od Studentske liste.
Narodni poslanik SNS-a, Vladimir Đukanović, izneo je gostujući u podkastu "Noć sa Vučkom" kod glavnog urednika Dragana J. Vučićevića na Informer TV-u, detalje o tome kako izgleda atmosfera u hodnicima Skupštine i iza kulisa, kada se kamere ugase.
Grupa dece snimljena je kako izvodi opasne vratolomije na krovu zgrade u centru Beograda, a sumnja se da se radi o "TikTok" izazovu, čije posledice mogu biti fatalne.
Porodice poginulih u požaru u diskoteci "Puls“ u Kočanima 2025. godine strahuju da bi veliki broj svedoka koje je predložila odbrana mogao dodatno da produži suđenje i odloži trenutak kada će dočekati pravdu za svoje najmilije.
Dragan Ugarković Ugar (35), pripadnik stare garde Zemunskog klana, ubijen je 21. novembra 1999. godine u klasičnoj sačekuši kod „Fontane” na Novom Beogradu. Zločin je ostao zvanično nerasvetljen.
Dragan Cvetković, šef kuhinje mnogih poznatih restorana u Beogradu, koji je poginuo u stravičnoj nesreći kod Žabljaka, sahranjen je na Novobežanijskom groblju u Beogradu!
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Najnoviji naslov iz serijala Grand Theft Auto pokazao se kao ogroman hardverski zalogaj za PlayStation 5, pa deo igrača već beleži ozbiljne smetnje tokom igranja.
Jastuke, kućni tekstil, elektroniku sa kablovima, boje, lakove i lepkove ne bi trebalo ostavljati na terasi tokom zime jer ih vlaga i mraz mogu trajno oštetiti.
Legenda narodne muzike Sinan Saki' svojevremeno je oktrio nepoznate detalje o odnosu sa Jelenom Karleušom, te šta je govorio onima koji su je pljuvali pred njim.
Kafanska pevačica i nova kraljica vašara Atina Ferari našla se u centru pažnje nakon što se na društvenim mrežama pojavio snimak sa jednog njenog nastupa, koji se ubrzano deli i privlači brojne reakcije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.