• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

26.07.2026

20:05

Najopasnije doba dana za moždani udar: Doktori otkrili simptome koje ne smete ignorisati

Shutterstock

Zdravlje

Najopasnije doba dana za moždani udar: Doktori otkrili simptome koje ne smete ignorisati

Dr Fen Kaprio, vaskularna neurološkinja je otkrila da najveći broj pacijenata sa simptomima moždanog udara javlja za pomoć upravo u periodu od ranog jutra do podneva, najčešće između 6 i 12 časova

Naučnici smatraju da razlog češće pojave jutarnjih moždanih udara leži u prirodnim biološkim promenama koje se dešavaju u organizmu tokom buđenja. Prema mišljenju dr Dilipa Ragvendre Javagala, profesora neurologije na Medicinskom fakultetu Miler Univerziteta u Majamiju, telesni procesi povezani sa jutarnjim periodom mogu doprineti povećanom riziku od nastanka moždanog udara, piše HuffPost.

Biološki mehanizmi jutarnjih udara

Dr Gregori Albers, direktor Centra za moždani udar na Stenfordu, objašnjava da jutarnji period može biti rizičniji zbog promena u sastavu krvi. U ranim satima krv postaje gušća i sklonija zgrušavanju, dok su prirodni procesi u telu koji pomažu razgradnju ugrušaka manje aktivni. Zbog toga se povećava mogućnost nastanka krvnih ugrušaka koji mogu dovesti do moždanog udara.

Pored toga, važnu ulogu ima i krvni pritisak. Tokom spavanja on prirodno opada, ali nakon buđenja počinje naglo da raste. Stručnjaci smatraju da upravo kombinacija promena u zgrušavanju krvi i jutarnjeg porasta krvnog pritiska može objasniti zašto se veći broj moždanih udara događa u prvom delu dana.

Simptomi moždanog udara

Pošto je moždani udar veoma čest i može ostaviti ozbiljne posledice, veoma je važno na vreme prepoznati njegove simptome. Dr Kaprio ističe da to ponekad može biti teško, jer začepljenje krvnog suda u mozgu ne mora uvek izazvati bol. Zbog toga treba obratiti pažnju na iznenadne promene u govoru, pokretima, vidu ili ravnoteži i što pre potražiti medicinsku pomoć.

Umesto bola, kod moždanog udara treba obratiti pažnju na nagli gubitak određenih telesnih funkcija. Kada mozak ne dobija dovoljno krvi i kiseonika, deo njegovih funkcija može iznenada prestati da radi.

Foto: Shutterstock

moždani udar

Važno je pratiti iznenadne promene poput problema sa vidom, govorom, pokretima, osećajem dodira ili ravnotežom. Posebno zabrinjavajući znak je kada se simptomi javljaju samo na jednoj strani tela, na primer slabost ili utrnulost jedne ruke, noge ili dela lica. To može ukazivati na to da određeni deo mozga ne dobija dovoljno krvi, zbog čega je neophodno odmah potražiti medicinsku pomoć.

Za lakše prepoznavanje znakova moždanog udara koristi se akronim BE FAST, koji pomaže da se simptomi brzo zapamte. Slova označavaju najvažnije upozoravajuće znakove: B (Balance) - iznenadni gubitak ravnoteže, E (Eyes) - problemi sa vidom, F (Face) - spušten ugao usana ili asimetrija lica, A (Arm) - slabost ili utrnulost ruke i S (Speech) - teškoće u govoru ili nerazgovetan govor.

Poslednje slovo, T (Time), podseća da je vreme presudno i da odmah treba pozvati hitnu pomoć čim se primeti neki od ovih simptoma. Brza reakcija može značajno uticati na posledice moždanog udara i povećati šanse za uspešan oporavak.

Simptomi poput slabosti ili utrnulosti ponekad mogu pogrešno pripisati problemima sa nervima, ali postoji važna razlika. Kod moždanog udara tegobe nastaju naglo i iznenada. Na primer, ruka koja je do tada normalno funkcionisala može u jednom trenutku postati slaba ili utrnula. Ako se slabost razvija postepeno tokom nekoliko dana, mnogo je verovatnije da je uzrok neki drugi zdravstveni problem.

Smanjenje rizika promenom životnih navika

Stručnjaci naglašavaju da se veliki broj moždanih udara može sprečiti promenom životnih navika. Dr Javagal ističe da pravilna briga o zdravlju može značajno smanjiti rizik, a procene pokazuju da se veliki deo slučajeva može izbeći prevencijom.

Za zaštitu srca i krvnih sudova preporučuje se nekoliko važnih navika: zdrava i raznovrsna ishrana bogata voćem, povrćem i kvalitetnim izvorima proteina, redovna fizička aktivnost od najmanje 150 minuta nedeljno, izbegavanje pušenja i dovoljno sna, odnosno sedam do devet sati odmora svake noći.

Takođe je važno održavati zdravu telesnu težinu i redovno kontrolisati krvni pritisak, nivo holesterola i šećera u krvi. Ove mere mogu značajno doprineti smanjenju rizika od moždanog udara i drugih kardiovaskularnih bolesti.

BONUS VIDEO

Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Društvo

Hronika

Planeta

JOŠ Planeta VESTI

Zabava

Džet set