Zaboravljate stvari? Neurolog upozorava na 5 znakova koji mogu da otkriju demenciju

Ako se problemi sa pamćenjem pogoršavaju i remete svakodnevicu, neurolog dr Dipak Jadav upozorava da je vreme za pregled.

Zaboravljanje imena, traženje ključeva ili povremeno propuštanje obaveza ne moraju biti razlog za zabrinutost.

Međutim, kada problemi sa pamćenjem postanu učestali i počnu da ometaju svakodnevni život, važno je prepoznati upozoravajuće znake.

Neurolog dr Dipak Jadav objašnjava da je ključna razlika između uobičajene zaboravnosti i demencije u tome koliko promene utiču na samostalnost osobe, piše timesofindia.indiatimes.com.

Kako prepoznati razliku između zaboravnosti i demencije?

Sa godinama je normalno da nam ponekad treba više vremena da se setimo informacije. Kod uobičajene zaboravnosti često pomaže podsetnik, nakon kojeg se sećanje vraća.

Kod demencije, problemi su izraženiji i mogu postepeno da se pogoršavaju. Osoba može zaboravljati nedavne razgovore, imati poteškoće sa upravljanjem novcem ili se izgubiti na poznatom putu.

Demencija ne utiče samo na pamćenje već i na govor, rasuđivanje, pažnju i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti.

Foto: Shutterstock

Gubitak pamćenja može biti povezan i sa moždanim udarom

Problemi sa kognitivnim sposobnostima nisu uvek posledica Alchajmerove bolesti.

Oštećenje krvnih sudova mozga, uključujući posledice moždanog udara, može uticati na pamćenje, koncentraciju i donošenje odluka.

Alchajmerova bolest najčešće se razvija postepeno, dok tegobe povezane sa moždanim udarom mogu nastati iznenada. Ipak, vaskularne promene ponekad se razvijaju i polako.

Posebno bi trebalo da obrate pažnju osobe sa visokim krvnim pritiskom, dijabetesom, povišenim holesterolom ili ranijim moždanim udarom.

Iznenadna zbunjenost, otežan govor, spušten ugao usana ili slabost ruke mogu biti znaci moždanog udara. Odmah pozovite hitnu pomoć, čak i ako simptomi nestanu.

Da li svaki problem sa pamćenjem znači demenciju?

Ne. Na pamćenje i koncentraciju mogu uticati nedostatak sna, depresija, manjak vitamina B12, poremećaji rada štitaste žlezde i pojedini lekovi. Zato je važno da lekar utvrdi uzrok tegoba.

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, gotovo 57 miliona ljudi širom sveta živelo je sa demencijom 2021. godine.

Istraživanja ukazuju da kontrola faktora rizika, poput visokog krvnog pritiska, dijabetesa, pušenja i fizičke neaktivnosti, može doprineti smanjenju rizika.

Kada treba potražiti pomoć lekara?

Ako problemi sa pamćenjem postaju učestali, pogoršavaju se ili ometaju svakodnevne obaveze, važno je zakazati pregled.

Povremeno zaboravljanje ključeva nije isto što i nemogućnost snalaženja u poznatom okruženju ili obavljanja zadataka koji su ranije bili jednostavni.

Najvažnije je pratiti promene i ne pripisivati svaku tegobu starenju. Pravovremeni pregled može pomoći da se otkrije uzrok problema i započne odgovarajuće lečenje, kada je potrebno.

BONUS VIDEO