Bolesti srca i rak debelog creva su samo neke od bolesti koje su nasledne.
Nema sumnje da je genetika zaslužna za nasleđivanje velikog broja karakteristika od naših roditelja, poput boje očiju, oblika nosa ili kose. Međutim, pojedini geni su takođe zaduženi i za nasleđivanje nekih poremećaja i bolesti.
Naravno, ovo ne mora da bude pravilo i genetska predispozicija za neku bolest, ne znači da ćete je zasigurno dobiti.
- Vaše okruženje, porodična istorija, životne navike, pa čak i čista šansa takođe igraju ulogu - kaže Meri Freivogel, predsednica Nacionalnog društva genetskih savetnika..
Evo nekoliko bolesti i poremećaja koji su nasledni i na koje možete da utičete na vreme:
1. Bolesti srca
Svi znamo da nezdrava hrana, manjak kretanja i pušenje mogu negativno da se odraze na zdravlje našeg srca. Značajna studija iz 2016. godine koja je obuhvatala više od 55.000 učesnika koja je objavljena u "The New England Journal of Medicine" otkrila je koliko su te navike bile kritične za ljude koji su imali genetski rizik od srčanih bolesti.
2. Rak debelog creva
Testiranje na adenomatozne polipe može da vam pomogne da saznate da li ste u povećanom riziku od raka debelog creva. Takvi polipi mogu da se razviju u vašem debelom crevu tokom tinejdžerskih godina, ali postaju maligni kada se približite 40. Čak jedan od pet ljudi koji dobiju bolest je u srodstvu sa nekim ko ju je imao, prema Američkom društvu za rak.
- Ljudi obično počinju da se testiraju na rak debelog creva sa 50 godina, ali ako imate porodičnu istoriju raka debelog creva ili polipa, trebalo bi ranije da se pregledate - dodaju lekari.
Foto: Freepik.com
toalet
3. Celijakija
Prema Fondaciji za celijakiju, jedan od 10 ljudi sa srodnikom u prvom stepenu sa ovom bolešću (što znači roditelj, dete ili brat ili sestra) imaju rizik da je i sami dobiju, pošto postoje geni povezani sa celijakijom.
Za razliku od ljudi sa intolerancijom koji se suočavaju sa privremenim problemima sa varenjem nakon jedenja glutena, pacijenti sa celijakijom koji unose pšenični protein doživljavaju ozbiljne probleme u tankom crevu.
4. Povišeni holesterol
Nažalost, o pivišenom holesterolu mnogi počinju da razmišljaju tek kada bliska osoba doživi srčani udar. Ljudi sa genetskim poremećajem zvanim porodična hiperholesterolemija imaju povišeni nivo "lošeg" holesterola od rođenja i 20 puta su u većem riziku od ranih srčanih bolesti, uključujući srčani i moždani udar.
- Povišeni holesterol je najčešći genetski uzrok ranog srčanog oboljenja, ali ranim lečenjem rizik pojedinca može da se smanji za 80 procenata - kaže Daniel Rader, profesor na Medicinskom fakultetu u Pensilvaniji, prenosi womenshealthmag.
5. Depresija
I dan-danas, u 21. veku, naučnici i dalje istražuju naslednje faktore mentalnih stanja i poremećaja. Samo zato što neko u vašoj porodici ima depresiju ne znači da ćete i vi, ali je verovatnije da ćete je imati ako je ona kroz porodicu bila učestalija.
Ukoliko ste čuli da banane nisu zdrave, važno je da znate da to uopšte nije istina, jer zapravo sadrže veoma važne hranljive materije, koje mogu biti i korisne za gubitak težine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je juče na pitanje koje interesuje celu Srbiju - Šta će se dogoditi sa našom zemljom ako na predstojećim izborima pobede blokaderi.
Zamenik ruskog premijera Marat Husnulin otkrio je kako je došlo do toga da predsednik Rusije Vladimir Putin otputuje u posetu Marijupolju u martu 2023. godine, u jeku borbi na ukrajinskom frontu.
Dok se svet sve oštrije deli na tabore i dok se od gotovo svih država svakodnevno ultimativno zahteva da izaberu stranu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je dokazao da vodeći mudru i nezavisnu politiku uspeva da drži otvorena vrata Srbije i prema Istoku i prema Zapadu.
Blokaderi i njihovi takozvani "aktivisti" doživeli su još jedan brutalni šamar od naroda, ovog puta u Aranđelovcu, gde se njihov najavljivani skup pretvorio u pravu cirkusku predstavu i epsku sramotu.
Poseta ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog Beogradu i njegov neposredni razgovor sa predsednikom Aleksandrom Vučićem izazvali su havariju među Albancima u Prištini i Tirani.
Gostujući u islamističkim medijima, Nenad Čanak je izrekao seriju laži o navodnoj prodaji srpske zemlje i resursa, a sve sa jednim jedinim ciljem – kako bi opravdao poziv na streljanje predsednika Aleksandar Vučića!
Na novom blokaderskom spisku policijskih službenika koji se širi društvenim mrežama, ponovo su se našla imena ljudi koji, prema navodima njihovog advokata, u vreme događaja nisu ni bili u Valjevu.
Požar u Deliblatskoj peščari zahvatio je između sedam i osam odsto šume, a nadležni očekuju da će, iako se i dalje širi, u narednih nekoliko dana biti stavljen pod kontrolu.
Na graničnom prelazu Evzoni beleže se kilometarske kolone i višesatna zadržavanja zbog masovne smene turista. Na ulazak u Grčku, prema prvim informacijama, čeka se više od tri sata.
Žena iz Splita, S. Š., godinama je uspevala da ubedi desetine ljudi da je doktorka, da radi u Ministarstvu odbrane Hrvatske i da ima veze kojima može da reši svaki problem, od zapošljavanja do sređivanja penzija i kredita, a kada su žrtve ostale bez desetina hiljada evra, razotkrivena je jedna od najbezočnijih prevara u regionu.
Halil Sulejmanović (62) iz Bosne i Hercegovine, uhapšen je 6. avgusta u italijanskom gradu Sasariju, nakon što je ukrao kamion natovaren voćem i povrćem i pokušao da pobegne policiji.
Preuzimanje kontrole nad kompletnim lancem proizvodnje i distribucije narkotika predstavlja jedan od trendova u delovanju kriminalnih grupa, ocenjuje kriminolog Ratomir Antonović, a to potvrđuje i slučaj ilegalne laboratorije kod Smedereva.
Sve ono čime je obilovala naslovna strana Večernjih novosti tog 10. avgusta 1954. ukazivalo je na tektonske poremećaje u svetskom poretku i na nove lokalne ratove, iako je od završetka onog svetskog, najvećeg koga je svet ikad video, prošlo tek svega devet godina.
Zamenik ruskog premijera Marat Husnulin otkrio je kako je došlo do toga da predsednik Rusije Vladimir Putin otputuje u posetu Marijupolju u martu 2023. godine, u jeku borbi na ukrajinskom frontu.
Rusija je rasporedila tri prstena protivvazdušne odbrane kako bi ojačala zaštitu Moskve, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u intervjuu za Junajted njuz, prenosi Ukrinform.
Donald Tramp za sada bira jači ekonomski pritisak na Iran, umesto nove velike vojne ofanzive, dok pregovori Vašingtona i Teherana napreduju „polovično“.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Pevačica i glumica Jelena Gavrilović prisetila se izuzetno zahtevnog snimanja ostvarenja "Srpski film", otkrivši da je zbog jedne scene morala da stoji čak 17 sati gola.
Nadica Zeljković, majka bivše voditeljke Kristine Kije Kockar, prokomentarisala je sukob sa Anabelom Atijas, ali i prekid prijateljstva ćerke sa pevačicom Katarinom Živković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.