Bolesti srca i rak debelog creva su samo neke od bolesti koje su nasledne.
Nema sumnje da je genetika zaslužna za nasleđivanje velikog broja karakteristika od naših roditelja, poput boje očiju, oblika nosa ili kose. Međutim, pojedini geni su takođe zaduženi i za nasleđivanje nekih poremećaja i bolesti.
Naravno, ovo ne mora da bude pravilo i genetska predispozicija za neku bolest, ne znači da ćete je zasigurno dobiti.
- Vaše okruženje, porodična istorija, životne navike, pa čak i čista šansa takođe igraju ulogu - kaže Meri Freivogel, predsednica Nacionalnog društva genetskih savetnika..
Evo nekoliko bolesti i poremećaja koji su nasledni i na koje možete da utičete na vreme:
1. Bolesti srca
Svi znamo da nezdrava hrana, manjak kretanja i pušenje mogu negativno da se odraze na zdravlje našeg srca. Značajna studija iz 2016. godine koja je obuhvatala više od 55.000 učesnika koja je objavljena u "The New England Journal of Medicine" otkrila je koliko su te navike bile kritične za ljude koji su imali genetski rizik od srčanih bolesti.
2. Rak debelog creva
Testiranje na adenomatozne polipe može da vam pomogne da saznate da li ste u povećanom riziku od raka debelog creva. Takvi polipi mogu da se razviju u vašem debelom crevu tokom tinejdžerskih godina, ali postaju maligni kada se približite 40. Čak jedan od pet ljudi koji dobiju bolest je u srodstvu sa nekim ko ju je imao, prema Američkom društvu za rak.
- Ljudi obično počinju da se testiraju na rak debelog creva sa 50 godina, ali ako imate porodičnu istoriju raka debelog creva ili polipa, trebalo bi ranije da se pregledate - dodaju lekari.
Foto: Freepik.com
toalet
3. Celijakija
Prema Fondaciji za celijakiju, jedan od 10 ljudi sa srodnikom u prvom stepenu sa ovom bolešću (što znači roditelj, dete ili brat ili sestra) imaju rizik da je i sami dobiju, pošto postoje geni povezani sa celijakijom.
Za razliku od ljudi sa intolerancijom koji se suočavaju sa privremenim problemima sa varenjem nakon jedenja glutena, pacijenti sa celijakijom koji unose pšenični protein doživljavaju ozbiljne probleme u tankom crevu.
4. Povišeni holesterol
Nažalost, o pivišenom holesterolu mnogi počinju da razmišljaju tek kada bliska osoba doživi srčani udar. Ljudi sa genetskim poremećajem zvanim porodična hiperholesterolemija imaju povišeni nivo "lošeg" holesterola od rođenja i 20 puta su u većem riziku od ranih srčanih bolesti, uključujući srčani i moždani udar.
- Povišeni holesterol je najčešći genetski uzrok ranog srčanog oboljenja, ali ranim lečenjem rizik pojedinca može da se smanji za 80 procenata - kaže Daniel Rader, profesor na Medicinskom fakultetu u Pensilvaniji, prenosi womenshealthmag.
5. Depresija
I dan-danas, u 21. veku, naučnici i dalje istražuju naslednje faktore mentalnih stanja i poremećaja. Samo zato što neko u vašoj porodici ima depresiju ne znači da ćete i vi, ali je verovatnije da ćete je imati ako je ona kroz porodicu bila učestalija.
Ukoliko ste čuli da banane nisu zdrave, važno je da znate da to uopšte nije istina, jer zapravo sadrže veoma važne hranljive materije, koje mogu biti i korisne za gubitak težine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević dotrčao je kod hrvatskih medija i preko njih otkrio svoje političke fantazije, istovremeno preteći aktuelnoj vlasti u Srbiji.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstavio je javnosti najnoviji, sveobuhvatni paket državnih mera koje su direktno usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje svih građana naše zemlje.
Skupina koja sebe naziva studentima u blokadi je još jednom pokazala da kada ne maltretiraju i ne napadaju građane Srbije kojima ne daju da mirno žive, onda napadaju i maltretiraju jedni druge.
Eparhija raško-prizrenska izrazila je danas duboku zabrinutost i najodlučniji protest povodom postupanja tzv. kosovske policije tokom i naročito nakon jučerašnjeg obeležavanja Vidovdana na Gazimestanu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić odgovarajući na pitanja novinara, istakao je da će država biti spremna za uvođenje vojnog roka, a plan je i da se vojska rasporedi po različitim delovima naše zemlje kako bi se razvijali i manji i pogranični gradovi, a ne samo veliki centri poput Beograda i Novog Sada.
Republika Srbija je 2012. godine prvi put izdvojila sredstva iz budžeta za lečenje retkih bolesti, u iznosu od 130 miliona dinara. Pre te godine nije postojalo budžetsko finansiranje za ovu namenu.
Najnoviji podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) pokazuju da u pojedinim mestima živa u termometru ne pada ispod 30 stepeni ni u deset sati uveče.
Republički hidrometeorološki zavod izdao je hitno upozorenje na ekstremno visoke temperature koje će nas pratiti i sutra, kada nas očekuju temperature i do 40 stepeni!
U istoriji pravosuđa postoje trenuci kada svedoci, teorije i spekulacije padaju u vodu pred jednim jedinim, neoborivim materijalnim dokazom. Tehnologija, forenzika i digitalni tragovi danas kroje sudbinu optuženih, a neki od najpoznatijih procesa u Srbiji i svetu prelomljeni su upravo u sekundi kada je na sto iznet dokaz koji je promenio sve.
Putevi opojnih droga se ukrštaju u Srbiji jer se nalazi na geografskoj sponi Evrope u Azije, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Viši sud u Bijelom Polju ukinuo je oslobađajuću presudu Osnovnog suda u Podgorici od 3. oktobra prošle godine i vratio predmet "Tunel“ na ponovno suđenje.
Prava drama odigrala se večeras u samom centru Novog Sada, kada je izbio požar u Kosovskoj ulici. Prema prvim informacijama, vatrena stihija je zahvatila jedan napušteni objekat, a gust dim je brzo počeo da se širi okolnim ulicama.
Nepoznata osoba ostavila je torbu u blizini zgrade u Monaku, koja je eksplodirala ubrzo nakon toga. Prema prvim izveštajima sa terena, najmanje tri osobe su povređene u ovoj eksploziji.
Tokom 28. juna i u noći na 29. jun, jedinice Odbrambenih snaga Ukrajine izvele su seriju koordinisanih udara na niz važnih vojnih ciljeva pod kontrolom ruskih snaga.
Oružane snage Ruske Federacije izvele su seriju snažnih vazdušnih udara na ukrajinske vojne i industrijske ciljeve u Harkovu, koristeći teške razorne avio-bombe tipa FAB opremljene univerzalnim modulima za planiranje i korekciju (UMPK).
Sve je izvesnije da se situacija oko Ukrajine dramatično usijava, a kijevski mediji otvoreno upozoravaju da Belorusija i Rusija možda planiraju "nešto užasno" uz pomoć Kine.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Srbi bruje o vreloj sceni sa Music Week-a kada su se smuvali Indodjija i Đekson, koji je dosta stariji od nje, a malo ko zna da je Đekson drug njenog rođenog brata.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.