SUDIJA POKAR OTKRIO ŠOKANTNE DETALJE IZ HAGA: Kako je najveće ETNIČKO ČIŠĆENJE U EVROPI POSLE HITLERA, ostalo nekažnjeno!
Podeli vest
Tačno 25 godina od "Oluje" i skoro osam godina od oslobađajuće presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču u Hagu, i dalje se postavlja isto pitanje: kako je moguće da niko nije odgovoran za jedan od najvećih zločina i najveće etničko čišćenje nakon Drugog svetskog rata u Evropi?
Hrvatska je i ovog leta proslavila takozvani dan pobede, dan kada je počela akcija "Oluja" tokom koje je proterano više od 250.000 Srba, a ubijeno ili nestalo 1.852. S druge strane, Srbija je obeležila Dan sećanja na stradale i prognane tokom ovog zločina. I tako već decenijama. Jedni slave, drugi tuguju.
Povodom proslave "Oluje", zločinačke vojne akcije tokom koje je avgusta 1995. godine iz Hrvatske proterano 250.000 i ubijeno više od 2.000 Srba, na kojoj se okupio hrvatski državni vrh, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo demonstriralo je svoju moć naletima preostala dva "miga 21", kakvi se već odavno u razvijenim zemljama koriste ili za obuku pilota početnika, ili kao eksponati u muzejima...
05.08.2020
12:59
Novina je da se prvi put ove godine na obeležavanju "Oluje" u Kninu pojavio i jedan Srbin - predsednik SNV Boris Milošević. I dok je taj korak premijer Hrvatske Andrej Plenković pozdravio, bivša predsednica Vlade Jadranka Kosor zatražila je od Miloševića da kaže da "Oluja" nije bila etničko čišćenje. Kosor tvrdi da "Oluja" nije bila etničko čišćenje! I poziva se na presudu Haškog suda generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču koji su vodili akciju. Na najsporniju presudu koju je Tribunal ikad doneo.
Foto: Printskrin Youtube
Sudija Fausto Pokar
Sudija Fausto Pokar, i sam član žalbenog veća koje je presudilo Gotovini i Markaču, napisao je u svom izdvojenom mišljenju da je oslobađajuća presuda "protivna bilo kakvom osećaju za pravdu".
"Fundamentalno se protivim celoj žalbenoj presudi, koja je protivna bilo kakvom osećaju za pravdu", napisao je Pokar.
Italijanski sudija Pokar je napisao da je presuda protivna svakom osećanju za pravdu i teško optužio kolege iz žalbenog veća.
Prethodno je Haški tribunal 15. aprila 2011. godine prvostepeno osudio Gotovinu na 24 godine zatvora zbog zločina nad Srbima iz Krajine tokom i posle operacije "Oluja". Markač je osuđen na 18 godina, a Ivan Čermak oslobođen. Presudu je jednoglasno donelo tročlano sudsko veće kojim je predsedavao sudija Alofs Ori.
Međutim, apelaciono veće Tribunala izreklo je godinu i po dana kasnije oslobađajuću presudu svima, i to preglasavanjem - troje sudija je bilo za oslobađanje, a Italijan Pokar i Maltežanin Karmel Ađijus su rekli da su generali krivi. Dakle, Gotovini i Markaču je u Hagu sudilo osmoro sudija, petoro je utvrdilo da su krivi, a oslobodilo ih je troje.
Odluku da ponište prvostepenu presudu i oslobode Gotovinu i Markača donele su sudije Teodor Meron iz SAD, Patrik Robinson s Jamajke i Mehmet Ginej iz Turske.
Pokar: Ako su već hteli da ih oslobode...
U svom izdvojenom mišljenju, italijanski sudija Pokar ukazao je na, kako kaže, "veliki broj grešaka i pogrešnih konstrukcija u rezonovanju većine sudija", ocenjujući da je pravosnažna presuda zasnovana na pogrešnoj interpretaciji zaključaka prvostepenog veća i kršenju sudske prakse i standarda u žalbenom postupku. Po njemu, većina sudija se "pretvarala" da je razmatrala sav dokazni materijal...
A prema tim dokazima, artiljerijski napadi Hrvatske vojske na Knin, Obrovac, Gračac i Benkovac 4. i 5. avgusta 1995. bili su protivpravni i sprovedeni u okviru udruženog zločinačkog poduhvata vojnopolitičkog vođstva Hrvatske, čiji su Gotovina i Markač bili protagonisti, u cilju trajnog progona srpskog stanovništva. Na čelu poduhvata bio je predsednik Hrvatske Franjo Tuđman.
Pokar je podvukao da je kamen temeljac prvostepene osuđujuće presude bio nalaz da je granatiranje četiri grada u Krajini bilo nezakonito jer su granate padale van kruga od 200 metara od vojnih ciljeva. Dakle, hrvatska vojska je nasumično pucala po gradovima.
Proglašavajući jednoglasno pravilo 200 metara "neutemeljenim u dokazima", žalbeno veće je potom većinom glasova utvrdilo da nema drugih dokaza da su artiljerijski napadi na gradove bili protivpravni?! Većina sudija je, uz protivljenje Pokara i Ađijusa, utvrdila da pošto napadi nisu bili protivpravni, nije moglo biti ni udruženog zločinačkog poduhvata...
U svom veoma oštrom izdvojenom mišljenju, Pokar naglašava da većina sudija nije uzela u obzir ni Gotovinino naređenje od 2. avgusta 1995. da se "gradovi stave pod artiljerijsku vatru", kao ni brojna svedočenja očevidaca, vojnika Unprofora i eksperata.
900 projektila za dan
Sudija Ađijus, koji se takođe suprotstavio oslobađajućoj presudi, naglasio je da ne može biti ignorisana činjenica da je na Knin palo 900 projektila za dan, a da o bilo kakvom otporu iz grada ne postoje dokazi.
- Na osnovu svih faktora, ja sam zaključio da je napad na Knin bio neselektivan i samim tim protivpravan - podvukao je sudija Ađijus.
Kao dokaz o postojanju zločinačkog udruženja, prvostepeno veće je utvrdilo, podseća Pokar, da je, posle brionskog sastanka - na kom su "učesnici govorili o važnosti da odlazak srpskog stanovništva bude deo i rezultat napada koji će uslediti" - usledila deportacija "najmanje 20.000 ljudi" koji su artiljerijskim atacima u "Oluji" nasilno bili pokrenuti iz gradova.
- U samo tri paragrafa, većina u žalbenom veću zaključuje da brionski sastanak, zločini počinjeni nad preostalim Srbima u avgustu i septembru 1995. i diskriminatorna politika i imovinski zakon nisu dovoljni dokaz da je postojao udruženi zločinački poduhvat. Po mom uverenju analiza većine sudija... netačna je i obmanjujuća - naglašava Pokar, i dodaje:
- Ako je većina sudija želela da oslobodi Gotovinu i Markača, neko bi se mogao zapitati šta je želela da postigne poništavanjem nalaza da je postojao udruženi zločinački poduhvat, umesto da se koncentriše na njihov doprinos tom poduhvatu. Ostavljam to pitanje otvorenim - zaključio je Pokar.
Sudija Ađijus je u sličnom protivnom mišljenju pristup na kojem je većina utemeljila presudu nazvao "uskim", "veštačkim", "manjkavim", "zbunjujućim i zbunjenim", i "problematičnim".
Foto: printscreen
Zločin isplaniran na Brionima
Da je "Oluja" bila udruženi zločinački poduhvat smišljen da protera sve Srbe iz Kninske krajine dokazuju i "Brionski transkripti", dokument sa sastanka vrha Hrvatske održanog 31. jula 1995. na Brionima, uoči "Oluje". Prema transkriptima, hrvatski predsednik Franjo Tuđman doslovno kaže: "da nanesemo takve udarce da Srbi praktično nestanu, odnosno da ono što nećemo odmah zahvatiti da mora kapitulirati u nekoliko dana".
Tuđman je predložio da nakon prvog dana operacije po Benkovcu i Obrovcu hrvatske snage iz vazduha bace letke Srbima sa uznemirujućim porukama.
- Jedan letak ovako, znači opšte rasulo, pobeda Hrvatske vojske uz podršku sveta i tako dalje. Srbi, vi se već povlačite preko i tako dalje, a mi vas pozivamo da se ne trebate povlačiti, mi vam jamčimo... Znači, na taj način im dati put, a jamčiti tobože građanska prava i tako dalje - rekao je Tuđman na brionskom sastanku.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Boss
pre 5 godina
Neznam koji su motivi Borisa Miloševića da prisustvuje takvom skupu. Posle svog tog zla nad srbima koje i danas dalje traje. Uvek je bilo i bice u srba poturica.
Odavno a može i sada naše tužilaštvo treba podići optužnicu protiv ove trojice pravnih nakaza za prikrivanje i zataškavanje zločina,mita i korupciju,postupanju po diktatu okorelih zlikovaca i zločinaca NATO pakta,držati ih više godina i pritvoru pa neka dokazuju do mile volje kako su nevini.Gde i kada.Ukoliko ih ne isporuče(najverovatnije) raspisati nagradu.Živi ili mrtvi.
Povodom proslave "Oluje", zločinačke vojne akcije tokom koje je avgusta 1995. godine iz Hrvatske proterano 250.000 i ubijeno više od 2.000 Srba, na kojoj se okupio hrvatski državni vrh, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo demonstriralo je svoju moć naletima preostala dva "miga 21", kakvi se već odavno u razvijenim zemljama koriste ili za obuku pilota početnika, ili kao eksponati u muzejima...
Novi incident sa federalnom imigracionom službom izazvao je eksploziju nezadovoljstva u Mineapolisu, gde je agent američke službe ICE pucao u nogu migranta iz Venecuele tokom pokušaja hapšenja, nakon čega su izbili masovni protesti i sukobi sa policijom.
Svetski lideri iz vlada, poslovnog sektora, civilnog društva i akademske zajednice okupiće se u Davosu kako bi učestvovali u diskusijama usmerenim ka budućnosti, sa ciljem rešavanja globalnih izazova i utvrđivanja prioriteta. Poziv na hrabru, zajedničku akciju čini ovaj skup posebno značajnim - među svetskim liderima je i Aleksandar Vučić, predsednik Srbije.
Navršilo se 27 godina od sukoba snaga bezbednosti Savezne Republike Jugoslavije sa pripadnicima takozvane OVK u selu Račak, u opštini Štimlje. Ovaj događaj iskorišćen je kao povod za NATO bombardovanje Jugoslavije, dva meseca kasnije, na osnovu izveštaja Verifikacione misije OEBS-a.
Blokaderi su odavno izgubili kompas i svakodnevno se međusobno napadaju, a sada je potpredsednica Demokratske stranke Dragana Rakić udarila po opozicionim partnerima kako bi se dodvorila blokaderima.
Crnogorski mediji pokrenuli su medijsku harangu kako bi počeli sa pripremom terena za - koliko malo verovatnu toliko i opasnu - operaciju Raskol i navikavanje javnog mnjenja na odvajanje nekanosne, takozvane Crnogorske pravoslavne crkve od SPC.
Potpredsednica Vlade i ministarka privrede Adrijana Mesarović oštro je reagovala na izjavu pšoslanice SSP Jelene Spirić da su uzrok prekida u snadbevanju elekrtičnom energijom Elektromreže Srbije ističići da tako samo obmanjuje javnost i širi paniku.
Neizvesna borba na Exatlon poligonu dovela je do šokantne situacije kada je Nevena Petrović uhvatila za nogu Milicu Balać u nameri da je što više uspori.
Takmičare Crvenog tima Exatlona Jovana Radulovića Jodžira i Boška Marinkovića uhvatila je nostalgija i tuga za decom, koju nisu videli od početka rijalitija.
Večeras je u žestokoj borbi Crvenih i Plavih u Exatlonu došlo do neverovatnih preokreta, svađa, znoja i suza, a krajnju pobedu odneo je Crveni tim i to na posebnom poligonu "Štafeta".
U Exatlonu Srbija došlo je do otvorenog sukoba između članova Plavog i Crvenog tima, a najžešća razmena teških reči dogodila se između Radojice Lazića i Marka Nikolića.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Peter Sijarto, šef mađarske diplomatije, istakao je da postoji realna šansa da MOL za jedan do tri dana postigne ključni dogovor sa kompanijom "Gaspromnjeft" o kupovini većinskog udela u NIS-u.
U emisiji Kolegijum 2 na Informer TV, glavni urednik Dragan J. Vučićević ispričao je anegdotu u vezi sa "živim mesom" koje je sada prestiž u gastronomiji.
Emulgovani proizvodi na bazi biljnih masti često svojim izgledom podsećaju na sireve, pa potrošači pogreše pri kupovini, bez da pročitaju šta piše na ambalaži.
Čak 45 odsto dece u Srbiji uzrasta između devet i 11 godina kaže da koristi društvene mreže svaki dan, pokazalo je istraživanje "Deca Evrope na internetu", sprovedeno u 19 evropskih zemalja.
Pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice uključeni su večeras u potragu za osobom koja je, prema prijavi policije, peške ušla u železnički tunel ispod Pančevačkog mosta.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine. Arkan je ubijen sa tri hica u glavu u beogradskom hotelu "Interkontinental". Žarko Popović, bivši načelnik Odeljenja za krvne delikte, otkrio je u razgovoru za Blic TV manje poznate detalje likvidacije Arkana.
Dejana Ć. (22) žrtva je brutalnog nasilja koje se dogodilo 25. oktobra prošle godine u jednom ugostiteljskom objektu u Beranama u kom je radila. Suđenje u toku, a Dejana se sa svojom sestrom oglasila za emisiju Crna hronika i ispričala je sa čime se suočava nakon što je gost kafića pretukao.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine, u beogradskom hotelu "Interkontinental", kada je pogođen sa tri hica u glavu. Tog dana, zajedno sa njim, ubijeni su i pukovnik Dragan Garić, bivši radnik Saveznog SUP-a, kao i major Milenko Mandić, pripadnik Srpske dobrovoljačke garde.
Agenti španske Građanske garde (Guardia Civil), u zajedničkoj akciji sa Nacionalnom policijom i Poreskom upravom, sproveli su složenu istragu koja je rezultirala razbijanjem tri kriminalne organizacije koje su delovale koordinisano, razbijajući kompletnu infrastrukturu koju su koristili za unos velikih količina kokaina iz Kolumbije u Španiju putem napada na kontejnerske brodove.
Reditelj filma "Đeneral", Miloslav Samardžić kaže za Informer da poslednjih godina Draža Mihailović u mnogim anketama pobeđuje Josipa Broza Tita po popularnosti i siguran je da će jednog dana biti u rangu vojvode Živojina Mišića.
Američki glumac Kifer Saterlend uhapšen je nakon sukoba sa vozačem službe taksi prevoza preko aplikacije, saopštila je Policijska uprava Los Anđelesa (LAPD).
Filipini i druge zemlje istražuju ili blokiraju AI četa Grok zbog rizika od seksualizovanog sadržaja i zaštite dece. X je uveo nove mere i ograničenja kako bi sprečio generisanje neprimerenih slika i uskladio se sa zakonima.
Za zdrava creva je najvažnija pravilna ishrana, a gastroenterolozi su otkrili koje vrste mesa bi ljudi trebali da izbegavaju, ukoliko ne žele probleme sa probavom.
Pevačica Mina Kostić oglasila se povodom brojnih komentara koji poslednjih dana kruže na društvenim mrežama u vezi sa njenom emotivnom vezom sa Manetom Ćuruvijom Kasperom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar