NIJE TAČNO DA CRNA GORA MORA OSTATI U NATO U NAREDNIH 20 GODINA, ALIJANSU MOŽE DA ODJAVI ZA GODINU DANA! Pitanje je, naravno, hoće li to nova vlast i učiniti!
Podeli vest
Još od vremena ulaska Crne Gore u NATO u junu 2017. - u nekim domaćim i stranim prozapadnim medijima povremeno se plasira teza da je to članstvo "zakovano" za najmanje narednih 20 godina, odnosno do 2037. godine
Ta teza je vraćena u opticaj otkada je postalo očigledno da je u Crnoj Gori pobedila opozicija i da će po prvi put od pamtiveka vlast biti formirana bez DPS, odnosno naslednika Saveza komunista Crne Gore, što su neki slikovito predstavili kao (konačni) pad Berlinskog zida u toj bivšoj jugoslovenskoj republici.
Nova demokratska vlast biće pomiriteljska, proevropska, procrnogorska i prozapadna, poručio je predsednik Demoktratske Crne Gore, Aleksa Bečić, u toku razgovora sa ambasadorom Kraljevine Švedske, Janom Lundinom. Kako je kazao, nastaviće da jačaju spoljnopolitički kurs i ispunjavaju sve međunarodne obaveze kako bi se što brže integrisali u evropsku porodicu naroda
20.09.2020
15:36
BIRN je "proverama činjenica o NATO" čak nedavno posvetio poseban članak u kome odlučno iznosi sledeći zaključak: "Prema odredbama Severnoatlantskog ugovora, Crna Gora se ne može povući iz NATO-a pre 2037".
Kao krunski argument za ovu tvrdnju poteže se član 13. Ugovora, koji glasi (ovde ćemo koristiti zvanični prevod sa sajta Ministarstva vanjskih i evropskih poslova postojane NATO članice Hrvatske):
- Nakon što je Ugovor na snazi 20 godina, svaka strana može istupiti godinu dana nakon što je predala izjavu o istupanju vladi SAD-a koja će obavestiti vlade drugih potpisnica o predaji svake takve izjave.
Pažljivo čitanje ovog člana, pogotovo na izvornom engleskom, upućuje na zaključak da tumačenje o dvadesetogodišnjoj "zakovanosti" Crne Gore za NATO ipak nije tačno.
Ugovor o kojem je reč u članu 13. se ne odnosi na pojedinačne ugovore sa alijansom koje sklapaju nove članice, već na sam Severnoatlantski ugovor, takođe poznat kao Vašingtonski ugovor, koje je potpisan 4. aprila 1949, a stupio na snagu 24. avgusta 1949. godine.
Dvadesetogodišnji period se, dakle, odnosi na period od 24. 8. 1949. do 24. 8. 1969. Posle toga, za sve strane, odnosno države članice, stare i nove, važi otkazni rok od godinu dana.
Foto: Tanjug/Reuters
Evo četiri zapadna izvora koji potvrđuju ovakvo tumačenje:
Prvi je članak Njujork tajmsa od 14.1.2019, koji se bavi Trampovim privatno iskazanim namerama da povuče SAD iz alijanse i zgražavanjem raznih pripadnika vašingtonske "močvare" čak i na samu pomisao da se tako nešto može desiti.
Razmatrajući kako bi ta katastrofa mogla da izgleda, daje se sledeće tumačenje postupka izlaska iz alijanse: "Članice NATO mogu da istupe godinu dana posle podnošenja najave, u skladu sa članom 13. Vašingtonskog ugovora. To odlaganje bi Kongresu dalo vreme da pokuša da blokira svaki pokušaj g. Trampa da istupi".
Drugi izvor je sajt organizacije Inicijativa za nuklearne pretnje (NTI - NuclearThreatInitiative), čiji su osnivači bivši američki senator Sem Nan, dugogodišnji predsedavajući senatskog Komiteta za oružane snage, i Ted Tarner, osnivač CNN.
U delu posvećenom odredbama o povlačenju iz NATO , citira se gore-navedeni član 13, bez pominjanja perioda od 20 godina, što znači da taj period više nije relevantan, već samo onaj od godinu dana, kao otkazni rok.
Treći izvor je poznati kanadski list Gloub end mejl, koji se takođe bavio hipotetičkom Trampovom najavom o istupanju iz NATO: "Prema članu 13. Severnoatlantskog ugovora, svaka zemlja koja želi da istupi mora da pošalje 'najavu o istupanju' Sjedinjenim Državama, koje je zatim prosleđuju ostalim članicama alijanse. Posle perioda čekanja od godinu dana, država koja želi da istupi više ne bi bila članica".
Četvrti izvor je svima poznata Vikipedija, koja čak ima posebnustranicu posvećenu istupanju iz NATO članstva. Tamo se takođe citira pomenuti član 13, uz prateće tumačenje: "To znači da pošto je prošlo 20 godina od potpisivanja ugovora 1949. godine, dakle od 1969, svaka država članica koja želi da istupi jednostavno treba da obavesti Sjedinjene Države da želi da istupi, i onda posle godinu dana formalno istupa".
Naravno, Vikipedija nije naučno referentna, ali nudi čitko i jednostavno tumačenje, koje je svakom razumljivo.
Ali je možda najbolje konsultovati sam izvor, zvaničnu stranicu NATO, odnosno kratak istorijski pregled o pozadini i samim počecima alijanse. Evo kako glasi poslednji odeljak, naslovljen "Trajanje Ugovora":
- Zemlje koje su učestvovale u pregovorima (o osnivanju alijanse - prim. aut.) nisu se slagale o periodu trajanja Ugovora. Neke zemlje su se zalagale za dugoročni sporazum sa početnim rokom trajanja od 20 godina, dok su druge strahovale da bi svaki aranžman duži od 10 godina bio viđen kao nepotrebno produžavanje ratnog angažmana. Najzad, na insistiranje Portugalije, prihvaćeno je 10-godišnje važenje Ugovora, posle čega bi ga bilo moguće revidirati (član 12), dok bi neka država članica mogla da se povuče iz Organizacije (odnosno NATO - prim. aut.) tek pošto je Ugovor bio na snazi 20 godina (član 13). Ove dve odredbe do danas nikad nisu primenjene - niti je Ugovor ikad revidiran, niti se neka država članica povukla iz Organizacije.
Iz ovoga je jasno da se period od 20 godina odnosi na prvih 20 godina trajanja same alijanse, a ne na period posle pristupanja nekih novih država članica.
Foto: endthelie.com
Da li sve ovo znači da sad treba problematizovati NATO-članstvo Crne Gore? Naravno da ne, jer to ne žele ni nova parlamentarna većina ni nova opozicija, dakle nijedan relevantni politički faktor u Crnoj Gori.
Ali, zašto ne bismo znali kako stvari stvarno stoje? Pogotovo jer cela ova atmosfera unutrašnjih i spoljnih pritisaka da se "sa Milovog puta ne skrene" - samo bez Mila -neodoljivo podseća ne na titoistička već na sovjetska vremena, konkretno na Brežnjevljevu doktrinu.
Ukratko, prema Brežnjevljevoj doktrini, svaka mogućnost da neka država članica napusti Varšavski ugovor ili skrene sa socijalističkog puta zahtevala je odlučan kolektivni odgovor ostalih članica da je u tome spreče. Doktrina nikad nije zvanično tako imenovana, ali je tako neformalno nazvan skup stavova koje je izneo lider SSSR Leonid Brežnjev u govoru na Petom kongresu Poljske ujedinjene radničke partije u novembru 1968, radi naknadnog pravdanja sovjetske intervencije u Čehoslovačkoj te godine i Mađarskoj 1956. - a što se kasnije koristilo i za pravdanje vojne intervencije u Avganistanu 1979. godine.
Kad se danas čita relevantni deo tog čuvenog govora, asocijacije na sadašnji "liberal-intervencionistički" Zapad se same nude. Od koncepta "ograničenog suvereniteta" i prisvajanja monopola nad definicijama pojmova poput "kapitalizma" i "socijalizma" (Brežnjev), odnosno "demokratije", "ljudskih prava" (liberal-intervencionistički Zapad) i "vitalnih interesa" formalno nezavisnih država (i jedni i drugi), pa do samoproglašenog prava na intervencionizam - sličnosti su više nego uočljive.
Osim fame o 20-godišnjoj "zakucanosti" Crne Gore za NATO, još jedan školski primer sadašnje propagandno-psihološke primene Brežnjevljeve doktrine se može naći u jednom od pitanja koje je novinar Dojče velea nedavno postavio lideru vodeće opozicione liste "Za budućnost Crne Gore", Zdravku Krivokapiću: "Đukanović se distancirao od Miloševića, proglasio nezavisnost Crne Gore, podržao sankcije EU prema Rusiji, priznao Kosovo i ušao u NATO. Kako ćete uveriti Brisel i Vašington da nećete menjati njegov spoljno-politički kurs koji Zapad podržava, ali ne i Vaše pristalice, a prije svega ne prosrpske i proruske stranke koje su sa Vama u koaliciji"?
Pitanje koje, naravno, visi u vazduhu je: a šta ako nove vlasti u Crnoj Gori ne uspeju da uvere Brisel i Vašington? Šta se može očekivati? Vojna intervencija sa pozivanjem na član 5. Severnoatlantskog ugovora? Ili, pak, oružani ustanak i terorističke akcije koje najavljuje Milo Đukanović preko sarajevske TV Fejs?
Činjenica da Milove otvorene pretnje nisu do sada izazvale nikakvu zvaničnu reakciju iz neke zapadne prestonice već sama po sebi dovoljno govori.
Treba podsetiti današnje samoproglašene "čuvare demokratije" da je izvornu Brežnjevljevu doktrinu nasledila tzv. Sinatrina doktrina, šaljivo nazvana po čuvenoj pesmi "Moj način" ili "Moj put" (MyWay), od strane vlade zapadnog miljenika Mihaila Gorbačova, koja je u oktobru 1989. tako poslala jasan signal ostalim članicama Varšavskog ugovora da su nadalje slobodne da slede sopstveni put, bez straha od vojne intervencije ili mešanja u njihove unutrašnje poslove.
Foto: printscreen
Uporedimo li to ne samo sa sadašnjim "prijateljskim" pritiscima na Crnu Goru, već i, na primer, sa paklom koji su Brisel, Berlin i Pariz svesno priredili Britaniji pošto se njen narod drznuo da većinski izglasa izlazak iz EU, ili drvljem, kamenjem i lažima kojima se od početka svog mandata zasipa Tramp zato što zagovara napuštanje globalizma i intervencionizma - onda vidimo da je današnji Zapad ne samo dogmatski sve rigidniji i sklon nasilju već i mnogo manje sposoban da se reformiše od toliko ocrnjenog SSSR.
Dakle, crnogorski izbor će se u narednim godinama, pošto se, nadajmo se, demontira DPS hobotnica i konačno normalizuje politički, društveni i ekonomski ambijent, zapravo svesti na sledeće: hoće li Crna Gora ići svojim, istinski demokratski izabranim putem, ili nekim "bezalternativnim" koji joj je propisan spolja, od nekih nevidljivih "visokih predstavnika" poput onih u Bosni i Hercegovini, i koji se ne sme dovoditi u pitanje?
Ili je izbor koji se sve vreme "demokratski" nudi Crnoj Gori isključivo onaj između Mila i nekog novog, uglancanog i našminkanog briselskog Brežnjeva?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
baja
pre 5 godina
Opet MI tumacimo "njihove" ugovore i zakone kako nama odgovara i pravimo od toga senzaciju, a kad nam dodje ladan tus onada nam je neko drugi kriv. Ima nova vlast da ostane u NATo-u, inace , znamo kako zapadnjaci lako ruse vlasti.... ( evo vam primer Makedonije)...
Nova demokratska vlast biće pomiriteljska, proevropska, procrnogorska i prozapadna, poručio je predsednik Demoktratske Crne Gore, Aleksa Bečić, u toku razgovora sa ambasadorom Kraljevine Švedske, Janom Lundinom. Kako je kazao, nastaviće da jačaju spoljnopolitički kurs i ispunjavaju sve međunarodne obaveze kako bi se što brže integrisali u evropsku porodicu naroda
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je zajedno sa svojim kolegama iz vrha vlasti učinio za lečenje naših najmlađih stanovnika više nego što su blokaderi pre 2012. godine mogli samo da sanjaju da je moguće.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije i narodni poslanik SNS Uglješa Mrdić tvrdi da su državna tužiteljka Zagorka Dolovac i tužilac Mladen Nenadić naredili da se odbaci krivična prijava protiv Nebojše Bojovića i Milutina Miloševića.
Svetski lideri iz vlada, poslovnog sektora, civilnog društva i akademske zajednice okupiće se u Davosu kako bi učestvovali u diskusijama usmerenim ka budućnosti, sa ciljem rešavanja globalnih izazova i utvrđivanja prioriteta. Poziv na hrabru, zajedničku akciju čini ovaj skup posebno značajnim - među svetskim liderima je i Aleksandar Vučić, predsednik Srbije.
Navršilo se 27 godina od sukoba snaga bezbednosti Savezne Republike Jugoslavije sa pripadnicima takozvane OVK u selu Račak, u opštini Štimlje. Ovaj događaj iskorišćen je kao povod za NATO bombardovanje Jugoslavije, dva meseca kasnije, na osnovu izveštaja Verifikacione misije OEBS-a.
Blokaderi su odavno izgubili kompas i svakodnevno se međusobno napadaju, a sada je potpredsednica Demokratske stranke Dragana Rakić udarila po opozicionim partnerima kako bi se dodvorila blokaderima.
Lider Srba u Crnoj Gori i predsednik Demokratske narodne partije Milan Knežević danas je poručio da će sam da se prijavi policiji i ministarki prosvete Anđeli Jakšić Stojanović, jer je na proslavi rođenja kumovog sina zapevao Kaćušu.
Potpredsednica Vlade i ministarka privrede Adrijana Mesarović oštro je reagovala na izjavu pšoslanice SSP Jelene Spirić da su uzrok prekida u snadbevanju elekrtičnom energijom Elektromreže Srbije ističići da tako samo obmanjuje javnost i širi paniku.
Večeras je u žestokoj borbi Crvenih i Plavih u Exatlonu došlo do neverovatnih preokreta, svađa, znoja i suza, a krajnju pobedu odneo je Crveni tim i to na posebnom poligonu "Štafeta".
U Exatlonu Srbija došlo je do otvorenog sukoba između članova Plavog i Crvenog tima, a najžešća razmena teških reči dogodila se između Radojice Lazića i Marka Nikolića.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Peter Sijarto, šef mađarske diplomatije, istakao je da postoji realna šansa da MOL za jedan do tri dana postigne ključni dogovor sa kompanijom "Gaspromnjeft" o kupovini većinskog udela u NIS-u.
Emulgovani proizvodi na bazi biljnih masti često svojim izgledom podsećaju na sireve, pa potrošači pogreše pri kupovini, bez da pročitaju šta piše na ambalaži.
Čak 45 odsto dece u Srbiji uzrasta između devet i 11 godina kaže da koristi društvene mreže svaki dan, pokazalo je istraživanje "Deca Evrope na internetu", sprovedeno u 19 evropskih zemalja.
Ministar kulture u Vladi Republike Srbije Nikola Selaković istakao je da problem našeg kulturnog nasleđa nisu svetinje, već već službe koje su trebale da ih štite.
Pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice uključeni su večeras u potragu za osobom koja je, prema prijavi policije, peške ušla u železnički tunel ispod Pančevačkog mosta.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine. Arkan je ubijen sa tri hica u glavu u beogradskom hotelu "Interkontinental". Žarko Popović, bivši načelnik Odeljenja za krvne delikte, otkrio je u razgovoru za Blic TV manje poznate detalje likvidacije Arkana.
Dejana Ć. (22) žrtva je brutalnog nasilja koje se dogodilo 25. oktobra prošle godine u jednom ugostiteljskom objektu u Beranama u kom je radila. Suđenje u toku, a Dejana se sa svojom sestrom oglasila za emisiju Crna hronika i ispričala je sa čime se suočava nakon što je gost kafića pretukao.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine, u beogradskom hotelu "Interkontinental", kada je pogođen sa tri hica u glavu. Tog dana, zajedno sa njim, ubijeni su i pukovnik Dragan Garić, bivši radnik Saveznog SUP-a, kao i major Milenko Mandić, pripadnik Srpske dobrovoljačke garde.
Agenti španske Građanske garde (Guardia Civil), u zajedničkoj akciji sa Nacionalnom policijom i Poreskom upravom, sproveli su složenu istragu koja je rezultirala razbijanjem tri kriminalne organizacije koje su delovale koordinisano, razbijajući kompletnu infrastrukturu koju su koristili za unos velikih količina kokaina iz Kolumbije u Španiju putem napada na kontejnerske brodove.
Reditelj filma "Đeneral", Miloslav Samardžić kaže za Informer da poslednjih godina Draža Mihailović u mnogim anketama pobeđuje Josipa Broza Tita po popularnosti i siguran je da će jednog dana biti u rangu vojvode Živojina Mišića.
Američki glumac Kifer Saterlend uhapšen je nakon sukoba sa vozačem službe taksi prevoza preko aplikacije, saopštila je Policijska uprava Los Anđelesa (LAPD).
Filipini i druge zemlje istražuju ili blokiraju AI četa Grok zbog rizika od seksualizovanog sadržaja i zaštite dece. X je uveo nove mere i ograničenja kako bi sprečio generisanje neprimerenih slika i uskladio se sa zakonima.
Pevačica Mina Kostić oglasila se povodom brojnih komentara koji poslednjih dana kruže na društvenim mrežama u vezi sa njenom emotivnom vezom sa Manetom Ćuruvijom Kasperom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar