SRBIJA IMA ŠTA NAUČI OD DEBAKLA AMERA I NATO U AVGANISTANU! Logika talibana je poznata narodima na Balkanu koji je kroz istoriju bio stalna meta zavojevača
Podeli vest
Prvi poraz NATO saveza i najveći debakl Amerike posle vijetnamskog rata poučan je i za Srbiju, jer potvrđuje koliko je važno ne odustati od borbe za očuvanje vlastitog identiteta i slobode
Šokantan ulazak talibana u Kabul i njihova munjevita pobeda u Avganistanu označili su dramatičan preokret na geopolitičkoj karti sveta - to je tačka od koje SAD i NATO posle 20-godišnjeg, sada izgubljenog rata, čekaju neizvesna sudbina i novi porazi.
Nakon što je postalo poznato da je američka vojska dve godine pokušavala da dobije pristup radarima ruskih sistema PVO S-400 Triumf koji su raspoređeni u Siriji, postalo je poznato da sve ovo vreme američka vojska nije skenirala te radare, što ukazuje na potpuno neuspešnu misiju
31.08.2021
07:00
Sajgon - tako je u samo jednoj reči glasilo najčešće istorijsko poređenje kome nije odoleo ni američki „NJujork tajms". Scene koje su na dan pada Kabula i u danima koji su sledili obišle svet, otkrile su da je poraz SAD i NATO saveza u Avganistanu zapravo mnogo gori, čak bolniji od poraza Amerikanaca u Vijetnamu.
Hiljade ljudi koji se panično penju preko žilet žice na ogradi aerodroma kako bi se dočepali točkova američkih vojnih aviona koji već rulaju po pisti, a onda jezivi snimci kako neki od tih nesretnika padaju sa njih kad je avion već visoko u vazduhu, očajne majke koje svoju decu guraju u ruke američkim vojnicima sa molbom da ih spasu - jesu strašniji prizori od fotografija helikoptera koji su daleke 1975. evakuisali izbeglice sa krova američke ambasade u Sajgonu.
„Ovo nije Sajgon!" - otužno odzvanja protest američkog ministra spoljnih poslova Entonija Blinkena. Dok je svet u čudu gledao kako se najsnažnija sila sveta urušava uprkos najmodernijem naoružanju, i beži iz Avganistana u strahu pred hordama lošije opremljenih, većinom neobrazovanih seljaka obuvenih u papuče i čudne odore, članice NATO saveza grozničavo su smišljale kako da opravdaju poraz naočigled celog čovečanstva.
Vrhunac te travestije bila je izjava generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga koji se u ime organizacije koja inače jako voli da preti, naprasno preobukao u ruho mirotvorca koji traži „mirno rešenje" krize u Avganistanu.
Apel za mirno rešenje avganistanske krize nije bio samo ciničan i neiskren nego i okasneo, jer su vođe talibana u tom trenutku već sastančile u osvojenoj predsedničkoj palati iz koje je pre toga pobegao avganistanski predsednik Ašraf Gani.
Promašeni eksperiment
„Malo američkih predsednika je doživelo da njihove greške budu razgolićene na tako spektakularan način u realnom vremenu, poput DŽoa Bajdena zbog Avganistana," piše „Ju-Es-Ej tudej" i podseća na kompromitujuću Bajdenovu izjavu, staru jedva mesec dana: „Verovatnoća da će talibani sve pregaziti i staviti pod kontrolu celu državu - naprosto je neverovatna".
Iz današnje perspektive, neverovatno je da su američke i sve tajne službe zapadnih zemalja žestoko podbacile u procenama. Nije se, međutim, samo Bajden uneredio u naporu da razreši avganistanski čvor; u cilju uveravanja domaće javnosti o neophodnosti slanja pripadnika slovenačke odnosno hrvatske vojske u intervencije daleko van granica sopstvene države, predsednik Slovenije Borut Pahor, kao i (sada već bivša) predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović svojevremeno su isticali da se Slovenija odnosno Hrvatska brane u - Avganistanu!
Nasuprot tome, sada svi koji su zdušno promovisali tu podvalu, uključujući i interesima NATO saveza uvek podatnog slovenačkog premijera Janeza Janšu, priznaju ne samo da je NATO doživeo strašan poraz u Avganistanu, tačnije „najveći poraz NATO u istoriji", nego i da je sve to bila - greška.
Greška na kojoj, kako je podvukao i Stoltenberg lično, nameravaju da uče, da je ne bi ponovili. Sličnog mišljenja je i nemačka kancelarka Angela Merkel. Uzvišeno pravdanje ogolilo je i ni malo filantropski detalj - Avganistan je bio, zajedno sa milionima nesrećnika koji tamo žive - samo još jedan (promašeni) eksperiment tog vojnog saveza za čije posledice sada svi peru ruke.
Tu opskurnost su među prvima problematizovali američki karikaturisti koji su lansirali crteže na kojima se Amerikanci, odlazeći iz Kabula, teše da će se posle ovog fijaska bar zaboraviti onaj prvi, vijetnamski... U svetlu svega toga „Ju-Es-Ej tudej" zaključuje da „Bajdenov spoljno-politički poklič 'Amerika se vratila', kojim je obradovao svet posle godina Trampovih budalaština - sada leži u ruševinama.
S druge strane, analitičar i novinar Dejv Kiting, ekspert za spoljnu politiku i bezbednosna pitanja, baziran u Briselu, u nemačkom časopisu „Internacionale politik" pokreće još sudbonosnije pitanje: „Može li NATO da preživi avganistanski debakl?" Kiting podseća na činjenicu da se prvi put dogodilo da je Transatlantsko savezništvo izgubilo rat.
Stoga ne sumnja da će trauma ovog iskustva - uz odgurivanje evropskih saveznika ustranu - imati velike posledice po budućnost NATO saveza.
Invazija na Avganistan bila je, naime, prva praktična primena člana 5. Vašingtonskog ugovora NATO saveza prema kome napad na jednu članicu znači „napad na sve". Kada se Vašington odlučio na odmazdu zbog terorističkih napada 11. septembra 2001. tako što će „kazniti" talibane u Avganistanu jer navodno nisu želeli da izruče Osamu bin Ladena, nekadašnjeg saveznika SAD pa čak i savetnika Alije Izetbegovića tokom bosanskog rata, evropski saveznici su podržali Ameriku.
Kada je, međutim, dve decenije kasnije trebalo doneti odluku o načinu završetka misije u Avganistanu, američka administracija nije više marila za mišljenje saveznika niti ih oko toga mnogo pitala.
Apeli evropskih zemalja naleteli su na gluve uši u Pentagonu i Beloj kući. NJihove strepnje nisu razmatrane, i tada se pokazalo da su evropske članice NATO poput papirnatog tigra - bez snage da išta isposluju i promene u satnici koja je određena prošlogodišnjim sporazumom, potpisanim u Dohi pod pokroviteljstvom tadašnjeg američkog predsednika Donalda Trampa, a kojim je dogovoreno da talibani neće napadati američke trupe ukoliko se Amerikanci povuku iz Avganistana u dogovorenom roku.
U nekim manjim članicama NATO-a, poput Slovenije, sve to je izazvalo strku, traumu - kako bez sopstvene vojne avijacije na vreme izvući svoje trupe iz ratnih zona, još posebno jer su i druge, savezničke vojske, one koje raspolažu transportnim avionima poput Italije i Nemačke, bile preokupirane organizacijom evakuacije svojih trupa, tehnike, pa i bačvi piva i drugog pića put domovine.
Tako su se evropske države bez sopstvene, evropske armije, našle prepuštene na milost i nemilost ćefu Amerike. Posle sloma avganistanske vojske i policije 15. avgusta, sve frustracije evropskih saveznika izbile su na svetlost dana.
U javnost je procurilo da je Amerika prva vratila kući i to prvo svoju vojsku, diplomate, prateće osoblje, i sve to u takvoj žurbi, da su iza sebe ostavili ne samo najsavremeniju vojnu opremu vrednu oko 90 milijardi dolara, nego i kovčege pune para.
Prema ocenama evropskih stručnjaka, talibani više neće morati da idu u ofanzive na mopedima i u prtljažniku odsluženih „tojota" jer su im američke i evropske trupe ostavile više od 2.000 vozila hamvi i drugih oklopnih vozila, te oko 40 letelica, uključujući i helikoptere crni jastreb.
Islamistima je bukvalno pao u krilo, i to besplatno, novi arsenal od 600.000 pušaka M16 i drugog oružja, 160.000 komada komunikacijske opreme, 16.000 kaciga sa opremom za noćno osmatranje... Sve plaćeno novcem poreskih obveznika država NATO-a.
Sada se ispostavilo da su milijarde evra i dolara, što u tehnici što u novcu, kao dar s neba dopale šaka muslimanskih ekstremista, među kojima su mnogi donedavno tavorili u Gvantanamu i drugim kazamatima organizovanim po svetu posle terorističkih napada 11. septembra 2001.
Otuda nije nerazumljivo zašto snimci koje talibani kao so na ranu NATO-a, pre svega Amerikanaca, šalju u svet, a na kojima se poput manekena šepure u novim uniformama (američkim: maskirnim i taktičkim), obuveni u nove cokule i naoružani novim puškama, dronovima, vozilima i drugom opremom - izazivaju gnev kod onih koji su kroz poreze sve to platili, ne samo zbog povređenog ponosa, nego i zbog spoznanja koliko je novca uludo potrošeno, umesto da bi se gradile bolnice, škole, obnovila devastirana infrastruktura...
Primera radi, u jednoj od manjih NATO članica koja kuburi zbog hroničnog nedostatka bolnica i manjka savremene zdravstvene opreme i kadrova, novinari su sa dozom sarkazma izračunali da je Slovenija tokom 17 godina (koliko je učestvovala u misiji Zapadnih sila u Avganistanu) „za opremu talibana proćerdala više od 80 miliona evra, koliko bi koštale dve nove klinike za zarazne bolesti!".
Plan nije problem, plana nema
Da sve bude gore, sada je procurio i detaljniji plan kako su Amerikanci stvarno zamislili povlačenje svojih saveznika iz Avganistana. Jednom rečju - nikako.
Pošto su spasli glavninu svojih trupa i diplomata, na aerodromu u Kabulu su ostavili samo 650 vojnika da paze na bezbednost, računajući - zahvaljujući katastrofalno promašenim procenama zapadnih obaveštajnih službi, na čelu sa američkom agencijom CIA - da će talibanima biti potrebno bar još tri meseca (znači - do kraja ove godine) da se dočepaju glavnog grada i uspostave kontrolu nad većim delom države.
Otuda je američka strana predvidela, po sistemu 'muko moja pređi na drugoga', da će se u tom periodu (naredna tri meseca) svi preostali američki civili, kao i Evropljani, a pre svega oko 17.000 Avganistanaca koje čeka sigurna smrt ukoliko ne izbegnu iz zemlje (jer u njima talibani vide izdajnike zbog „saradnje sa okupacionim snagama") kupiti karte za komercijalne letove i slobodno se zaputiti prema željenim destinacijama.
Ali kada su talibani bez ispaljenog metka ušli u Kabul, sistemom domina se urušio prvobitni američki plan, pre svega jer su domaća, kao i strane avio-kompanije ukinule sve linije ostavivši na hiljade ljudi na milost i nemilost ekstremista.
Potom se ispostavilo da američka vojska nije sposobna da ih izvuče na sigurno u zacrtanom roku, još posebno jer talibani ne pokazuju razumevanje da bi taj rok, već pomeren s maja na 11. septembar a onda na kraj avgusta - ikako produžili.
Dejv Kiting se iz Brisela pomalo gorko osvrnuo na politiku EU u trenutku kada se u Avganistanu sve otrglo kontroli: „I, za koju akciju su se odlučili da bi blagovremeno odgovorili na ozbiljne opasnosti koje su pretile? Nikakvu!
Naprosto su čekali da im predsednik Bajden pošalje instrukcije šta svi treba da rade. Možda nema gore i katastrofalnije ilustracije glavnog problema Transatlantskog savezništva, jer su avganistansku misiju obeležila dva događaja, verovatno presudna za dalji opstanak organizacije: prvi put se neka članica pozvala na član 5. o međusobnoj vojnoj pomoći, i prvi put je NATO izgubio rat.
Podsećanja radi, tadašnji američki predsednik DŽordž Buš je tri sedmice posle napada 11. septembra 2001. po osnovu člana 5. pozvao ostale članice NATO (tada njih 19, danas ih je 30) da pomognu Americi, i to uprkos činjenici da je još tada bilo jasno da je povod za rat potpuno nezakonit, jer SAD nije napala avganistanska vlada.
Napade su izveli muslimanski ekstremisti koji su imali sedišta i operativce pretežno u Pakistanu i drugim državama, dok su zabačene predele Avganistana koristili samo za obuku gerilaca.
Al Kaida je imala sedište u Pakistanu. Napad 11. septembra bio je planiran u Pakistanu. Osama bin Laden, najodgovorniji za napade, živeo je u Pakistanu. Veći deo novca za finansiranje terorista stigao je iz - Saudijske Arabije... Otmičari su bili saudijski i državljani Egipta. Da je bio stvarni cilj Amerike osveta zbog 11. septembra, onda bi umesto napada na Avganistan morali da napadnemo Pakistan ili Saudijsku Arabiju," navodi novinar Ted Ral.
Globalna panika
Sve to je pokrenulo i drugu lavinu - već se čuju zabrinuti glasovi i iz trećih država koje nisu deo NATO saveza, ali računaju na pomoć Amerike i EU u rešavanju svojih unutrašnjih međusobica.
Kijev je već izrazio bojazan da bi saveznici sa Zapada i Ukrajinu mogli da ostave na vetrometini, kao što su navrat-nanos napustili Avganistan. Time poraz zapadnih saveznika u Avganistanu postaje još veća zamka i teret za Evropljane.
Uprkos nagomilanim izazovima, Dejv Kiting sumnja da će se NATO odmah raspasti, ali podvlači da su pred Alijansom ozbiljni problemi: „Ograničenost NATO saveza, koji je naizgled jak, iako je iznutra truo, sada je svima pukla pred očima.
Ukoliko Evropljani budu i dalje gurali glavu u pesak kada se radi o fundamentalnim problemima savezništva, onda će u trenutku, kada budu ponovo suočeni sa novim izazovima - biti dockan.
Oni koji cene NATO trebalo bi da prigrle ideje o njegovoj potpunoj transformaciji, jer je to - možda - jedini način da NATO preživi." Na tom mestu se nameće dilema koja kruži društvenim mrežama u državama koje održavaju NATO u životu, iako na aparatima: „Kako su čobani u šalvarama i papučama slistili najjaču vojsku na kugli Zemaljskoj?"
Možda najpribližniji odgovor na to pitanje nudi Karter Malkasian, politički savetnik generala DŽozefa Danforda (komandanta američkih snaga u Avganistanu), koji je iz prvog reda pratio rat ispod Hindukuša: „Nema jednostavnog odgovora na pitanje, zašto smo izgubili rat. Brojna objašnjenja preigravaju različite aspekte te slagalice, dok sam smatram da je najvažnije ono što sam saznao u razgovorima sa samim talibanima, na njihovom, paštunskom jeziku.
Talibani se bore za veru, za dženet (nebesa) i ghazi (ubijanje neprijatelja)... A armija i policija se bore za novac. To mi je objasnio verski vođa u Kandaharu 2019. godine. Talibani su, drugim rečima, vazda spremni na žrtvu, da ginu u ratu. Kako da se armija vlade i policija takmiče s njima?"
Zapadni saveznici tek sada shvataju u čemu je bila prednost talibana, u kojima je narod prepoznao istinske borce protiv okupacije, dok je u snagama kabulske vlade video - saveznike okupatora.
- Već samo prisustvo Amerikanaca u Avganistanu bilo je u suprotnosti sa nacionalnim osećanjem Avganistanaca, jer je vređalo njihov osećaj identiteta čiji su osnovni sastojci nacionalni ponos, sećanje na dugu istoriju ratova protiv stranaca i versko uverenje koje poziva na odbranu otadžbine - naglašava Karter Malkasijan.
Sve to je pouka ne samo za članice Transatlantske alijanse, nego i za zemlje koje ne pripadaju tom paktu, posebno za Srbiju. Logika talibana nije nepoznata narodima na Balkanu koji je kroz istoriju bio stalna meta zavojevača.
Poraz NATO snaga u Avganistanu dokazuje da se taj vojno-politički savez nalazi na ozbiljnoj prekretnici, ali i da moć Amerike jenjava. Sve to ukazuje i na snagu ustrajne odbrane nacionalnih ciljeva i kako ih je moguće zaštititi, pa makar to tražilo deset, dvadeset ili više godina otpora; takođe, da sećanje na dugu istoriju boja protiv okupatora predstavlja važan deo nacionalnog identiteta. Ne samo Avganistanaca.
Rasplet ispod Hindukuša je možda vesnik i da Srbija, suočena sa sličnim pritiscima tog istog „zapada" - SAD i NATO, koji spolja izgleda nepobediv, a zapravo, kako tvrdi Kiting, „gnji iznutra" - nema razloga da, ako ne želi da se odrekne svog identiteta, ne ustraje u zaštiti svojih interesa i teritorijalnog integriteta.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nakon što je postalo poznato da je američka vojska dve godine pokušavala da dobije pristup radarima ruskih sistema PVO S-400 Triumf koji su raspoređeni u Siriji, postalo je poznato da sve ovo vreme američka vojska nije skenirala te radare, što ukazuje na potpuno neuspešnu misiju
Ukrajina neće moći odmah da primi ceo iznos zamrznutih ruskih sredstava ako ih Zapad zapleni, prenosi Rojters, pozivajući se na visokog zvaničnika američkog Ministarstva finansija.
S obzirom da ruske trupe napreduju i da se efikasno koriste klizne bombe, najkritičniji problemi za ukrajinske oružane snage ostaju nedostatak municije, dobro obučenih trupa i sposobnosti protivvazdušne odbrane, napisao je kolumnista Njujork tajmsa Mark Santora.
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić oglasio se na društvenim mrežama oko izbora zakazanih za 2. jun i opleo po koaliciji okupljenoj oko tajkuna Dragana Đilasa.
Lider takozvane koalicije "Srbija protiv nasilja" Dragan Đilas još se nije oglasio povodom odluke predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić da se beogradski i lokalni izbori održe 2. juna, ali zato jeste automehaničar iz Berlina.
Predsednik Stranke Srbija centar Zdravko Ponoš izjavio je da ponuda koju je objavila predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić da će lokalni izbori biti istog dana kad i beogradski, odnosno 2. juna, "nije dobra".
Direktor Centra za odgovorne medije Marko Matić istakao je danas da odluka predsednice Skupštine Ane Brnabić da objedini beogradske i druge lokalne izbore za drugi jun odudara od demokratskih standarda, ali da je, zarad mira u kući i smirivanja tenzija u društvu, vlast napravila maksimalan mogući ustupak.
Radi istinitog obaveštavanja javnosti, a povodom navoda objavljenih u pojedinim medijima, vd generalnog direktora "Teleoptik Žiroskopi“ Zoran Jarić istakao je da se dronovi “kamikaze” koje koristi Vojska Srbije proizvode u preduzećima Odbrambene industrije Srbije.
Vlada Srbije odlučila je na današnjoj sednici da rezervno snabdevanje električnom energijom krajnjih kupaca koji nemaju pravo na garantovano snabdevanje obavlja Akcionarsko društvo "Elektroprivreda Srbije" Beograd.
U ataru između Crepaje i Padine u sredu popodne uočena je pojava za koju su mnogi pomislili da je tornado ili tromba, a u mnoštvu komentara povodom snimka objavljenog na društvenim mrežama, našle su se i pretpostavke da je Srbijom protutnjao “pustinjski đavo”, međutim, autorka snimka je navela da je u pitanju gustnado (gastnado).
U Banjaluci je danas održan veliki narodni miting "Srpska te zove", na kojem je prisustvovala i predsednica Srpske stranke "Zavetnici" Milica Đurđević Stamenkovski.
U novom izdanju Info večeri o prijemu tzv. Kosova u Savet Evrope, opoziciji, ali i o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su gosti analitičar Veljko Jovanović, potpredsednica SRS Vjerica Radeta, državni sekretar Đorđe Dabić, Goran Đorđević, advokat, analitičar Slobodan Josipović.
Rezolucija o lažnom genocidu u Srebrenici bila je glavna tema emisije Rat uživo. O toj nepravdi i pritisku Zapada govorili su gosti bivši ministar policije RS Tomo Kovač, prof. Branko Nadoveza, sa Instituta za noviju istoriju, prof. Radomir Milašinović sa Fakluteta bezbednosti u Beogradu i Nebojša Kuzmanović direktor Arhiva Vojvodine.
U Info danu o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su Saša Milovanović, direktor "Srpskog Telegrafa" i novinar Aleksandar Gajović.
Inspektori Četvrtog odeljenja beogradske policije priveli su večeras glumca i političkog aktivistu Sergeja Trifunovića i to nakon što su kod njega našli nekoliko grama opojne droge, nezvanično saznaje Informer!
Suđenje Zoranu Marjanoviću, koji je optužen za ubistvo supruge Jelene (33) 2. aprila 2016. godine na nasipu Crvenka u Borči, biće nastavljeno sutra u Višem sudu u Beogradu.
Darko Simić, nekadašnji zamenik predsednika OO DS Lazarevac i simpatizer Miroslava Aleskića odavno je poznat javnosti, ne po obavljanju svoje funkcije i pristojnom ponašnju, već po spopadanju žena čemu su svedočile i prepiske koje su ugledale svetlost dana.
Više tužilaštvo u Zaječaru saopštilo je da se ispitivanje svedoka nastavlja sledeće nedelje kada će biti saslušan Dušan Janković, otac osumnjičenog Srđana Jankovića.
Poznati su prvi polufinalisti Lige Evrope! Fudbaleri Atalante, Rome i Bajer Leverkuzena i Marseja igraće u završnici drugog po jačini elitnog takmičenja.
U preostala dva revanš meča četvrtfinala Lige Konferencija, plasman dalje i šansu da se bore za finale obezbedili su Klub Briž, koji je slavio protiv PAOK-a sa 2:0, dok je Fenerbahče ispao nakon izvođenja jedanaestaraca.
Evropska fudbalska unija(UEFA) kaznila Barselonu zbog rasističkih ispada njenih pristalica u Parizu, tokom utakmice četvrtfinala Lige šampiona protiv Pariz Sen Žermena, objavljeno je na njihovom sajtu.
Srpski reprezentativac u boksu Stefan Camović danas je ostvario prvu pobedu za nacionalni tim na Evropskom prvenstvu, pošto je u kategoriji do 60 kg savladao Azerbejdžanca Tajfura Alijeva rezultatom 4:1.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Italijanski grad Viganela nema sunčevu svetlost 3 meseca - od novembra do februara. Zbog toga je iznad grada postavljeno ogromno ogledalo koje reflektuje sunčevu svetlost.
Kako dalje je ključno pitanje za mnoge koji pate od slomljenog srca. Uz nekoliko saveta stručnjaka za ljubavne odnose, možete se oporaviti brže nego što mislite.
Nakon što je Koraima Tores, svetskoj publici poznata po telenoveli "Kasandra", za Informer izjavila da bi volela da glumi sa Milošem Bikovićem, producenti su rešili da joj ponude ulogu koju neće moći da odbije.
Folker Era Ojdanić već nekoliko godina ima kuću na crnogorskom primorju gde svake godine letuje, a svojevremeno je doživeo šok kada mu je nekretnina obijena.
U Reljanu kod Preševa, aprila 1999. u toku vazdušnog napada NATO bombardera stradala su sedmorica pripadnika 78. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije...
Tim lekara Klinike za kardiologiju Kliničkog centra u Kragujevcu, prvi je - južno od Beograda, ugradio srčanu mini-pumpu impelu najtežim pacijentima. Ta vrsta mehaničke podrške omogućava bezbednije intervencije kod životno ugroženih bolesnika.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.