Poslednjih dana uoči sednice Narodne skupštine u Banjaluci, niko sa srpske strane ne može da ospori istorijski značaj vraćanja otetih nadležosti RS, ali se čuju apeli na oprez. Te „ne treba da provociramo Zapad!", te „ne treba nam zapaljiva retorika", te „ne treba da se nađemo na liniji globalne konfrontacije velikih sila", te „mogli bismo da izgubimo i ovo što imamo
Naprotiv, ako popustimo izgubićemo i ovo što imamo. Oduzimali su jednu po jednu nadležnost i stalno je bilo: „Pa ipak nam je ostalo dovoljno!" Ali to što je ostalo bivalo je sve manje i manje. Srpska je postala nedokuvana žaba, špageti al dente. I kada nam prete „nedovršenim poslovima u Bosni" i sami potvrđuju da misle da su glavninu posla već završili, piše dr Nenad Kecmanović.
Počelo je od simboličnih promena nametanja zastave i himne. To je tada izgledalo gotovo komično.
V.p. Vestendorp, koji je prvi stekao bonska ovlašćenja, nametnuo je belo-plavo-žutu zastavu sa zvedicama. Na njoj nema simbola ni Bosne ni tri naroda, nego simboliše da neki negde hoće u EU. Nametnuo je i himnu koja ne može da se peva jer ima melodije, a nema teksta. Onda su došla na red imena gradova.
Ne može Srpsko Sarajevo, ne može Srbinje. Popusti im se, pa onda ne može ni Srpska. Bio je potreban referendum da bismo odbranili pravo da obeležavamo dan rođenja RS. Na kraju ni to nisu priznali da bi, kad zatreba, potegli argument da jedino važi odluka dvojice bošnjačkih i trojice inostranih sudija u Ustavnom sudu BiH.
Ta trojka stranaca zamenila je visokog predstavnika i moćnija je od trojke u Predsedništvu BiH.
Domaći kadrovi u Predsedništvu u ponečem i postignu konsenzus, ali stranci u Ustavnom sudu su uvijek jednoglasni sa bošnjačkim sudijama i nikad sa srpskim.
Dejton je, u stvari, bio kukavičije jaje i mamac. Ponudili su Srpskoj prihvatljivo političko rešenje samo da bi se prekinuo rat, odnosno da bi se Klinton uoči izbora okitio velikim spoljnopolitičkim uspehom, i postrojio je Mejdžora, Kola, Širaka, Černomirdina i Gonzalesa u ime ostatka EU kao garanciju da misli ozbiljno.
A pošto je osvojio i drugi mandat, Stejt department se vratio na predratni i ratni antisrpski scenario o jedinstvenoj građanskoj državi. Amerika je tada bila jedina supersila na vrhuncu moći i Medlin Olbrajt je doslovce govorila: „Mi možemo da radimo šta god hoćemo, a ostalima ne preostaje ništa drugo nego da nas poslušno slede".
Sam Holbruk, tvorac sporazuma, izveo je akrobciju mimo svake političke logike. On je prvi rekao da je Dejton doneo mir, ali ne i političko rešenje, iako je praktično jedino bilo moguće obratno: prvo rešenje pa onda prekid rata.
Ispostavilo se da je Holbruk zaista rekao Aliji da potpiše, s tim da će se SAD naknadno pobrinuti da RS nestane. Kasnije su doveli i Holbrukovog sina u Sarajevo da to potvrdi.
Foto: Printskrin
Najzad, Dodik je bio prisutan kada kada je Silajdžić jednog američkog funkcionera podsetio na obećanje dato Aliji, a ovaj je odgovorio da upravo rade na tome. I što jest -jest, predano su radili da Srpska nestane.
Ali, taj pokušaj prevare sa Dejtonom osvetio im se. Naivni Srbi su Dejton uzeli za ozbiljno i uz podršku Srbije i Putinove Rusije, grčevito ga branili ma koliko je od njega u praksi bilo ostalo. Uprkos svim nastojanjima Zapada da Dejton postepeno pretvore u nešto drugo, u duh sporazuma, u ustavne reforme, u funkcionalnu državu, taj proces je Dodik uspeo da zaustavi.
I neki, inače Srpskoj neskloni, zapadni autori pišu „Dodik je vešto iskoristio sve dejtonske mehanizme da oslabi zajedničke organe i ojača entitetsku autonomiju". Još od tada on je neformalno stavljen na crnu na listu i od „daška svežeg vetra" prerušen u državnog neprijatelja broj 1.
Preokret je nastao kada su Rusija i Kina u Njujorku zajedno blokirale nezakonit izbor Šmita i dovele u pitanje opstanak OHR-a, a Srpska na čelu sa Dodikom prihvatila loptu na Sarajevskom terenu. Odbila Inckov zakon i Šmita, te pokrenula vraćanje nadležnosti.
Može se, dakako, razmišljati o tome da je trebalo sačekati da se globalni odnos snaga još pomeri u korist Srpske i da nije trebalo trčati pred rudu. Ali, ne treba smetnuti s uma da su i oni zbog tajminga požurili da zaokruže svoje interesne zone pred neku novu Jaltu.
Ne zaboravimo da su zato oni bili ti koji su stali iza Inckovog zakona, da su mimo pravila gurali Šmita, da su preko stranaca i bošnjačkih sudija u Ustavom sudu posegli za šumama Srpske i poljoprivrednim zemljištem. A onda su još SAD zapretile političkom izolacijom i ekonomskim očajem, Nemačka obustavom investicija i apelom da joj se drugi Evropljani pridruže. Dakle, opet sila, pretnje, ucene, nametanje.
Oni su, dakle, a ne Srpska, povukli okidač aktuelne krize. Međutim, Orban, Milanović, Janša, Erdogan i Putin su ili Dodika ugostili ili došli kod njega u Banjaluku. Sijarto je pozvao i druge da čuju lidera Srpske i njegove argumente.
No, da ukratko vidimo kako trenutno stoje stvari.
Amerikanci se od Atlantika okreću put Kine i Pacifika i neće menjati maršrutu radi Bosne, ali će i dalje insistirati na jedinstvenoj građanskoj državi i podržavati evropske saveznike da se angažuju u evropskom dvorištu. EU je zabavljena sobom i nije ni blizu konsenzusa o Bosni sve dok je prijateljske Mađarske, a tu su i Hrvatska i Slovenija, te još nekoliko simptomatično suzdržanih članica.
Nemci su u BiH koncentrisni na izborni zakon u FBiH. A njen direktan apel članicama na udruživanje u sankcijama prema Srpskoj naišao je na odziv samo zemalja Beneluksa. Najzad, Severni tok 2 je u koliziji ne samo sa interesima Amerike nego i sankcijama Rusiji i ruskim prijateljima.
Sada u prve borbene redove istupaju Britanci, stari majstori uredovanja po svijetu, sa bogatim kolonizatorskim iskustvom, sa snažnom obaveštajnom strukturom, SAS-ovcima i arogancijom Pedija Ešdauna. Boris Džonson je već poslao na teren generala Piča, sa visokim referncama u britanskoj vojsci, u strukturama NATO-a, u namjenskoj industriji, u agenturama za tajne operacije, što ukazuje da se u Srbiji i Srpskoj neće baviti pukom diplomatijom.
Najavili su i povećanje učešća svojih vojnika u okviru EUFOR-a, ali im je iz Moskve stigao odgovor da i „Rusija ima pravo da poveća svoj kontingent mirovnih snaga u BiH". A u Londonu govore o „Dejtonu 2", u kome bi učestovale i Rusija i Srbija.
Foto: Fotoilustracija/Printskrin/Tanjug
Najzad, ali ne na poslednjem mestu, tu su i Bošnjaci.
Bošnjačka vlast razapeta je na dva fronta. Povodom promene izbornog zakona, protiv Hrvata, povodom vraćanja nadležnosti protiv Srpske, a na oba fronta gube. Palmer i Šmit uvode virtuelnu drugu hrvatsku izbornu jedinicu, čime će rešiti „anomaliju Komšić". Srpska započinje vraćanje nadležnosti. A njihovi spoljni tutori ih upućuju na dijalog i kompromise sa komšijama.
Umesto narativa o nevinoj žrtvi za koju su svi drugi krivi, kod njih se napokon javlja kritičko preispitivanje nacionalne politike.
Govori se da je Alija pogrešio što je potpisao Dejtonski sporazum, čime se indirektno priznaje da su zahtevi Srpske utemeljeni u tom sporazumu, da je Alija sa svojim najbližim saradnicima morao da se povuče zbog podrške islamskom terorizmu, da je zaveo nepotizam.
Nad tim ne treba likovati, nego im ukazivati da privrženost Dejtonu i Ustavu istovremeno znači i ostanak Srpske u granicama BiH. Srpska sve svoje ustavne nadležnosti u miru vraća u okviru „manjeg entiteta", a sprečiti je samo oružjem može neko spolja. Uzajamne nacionalne omraze prešle su sve granice, a nama sa njima i njima sa nama, na manjoj ili većoj distanci, valja živeti.
Ruka se najlakše pruža onda kada bolje stojiš, a najlakše prima onda kada najgore stojiš.
Što se pak tiče „Herceg-Bosne", jeste zaista neprirodno da Bošnjaci biraju hrvatskog predstavnika u Predsedništvu BiH i Srpska principijelno podržava promenu izbornog zakona u FBiH. Ali činjenica je da ne samo u Dejtonskom, nego i prije toga u Vašingtonskom sporazumu, piše da treba da bude „Hrvat", a ne piše „hrvatski predstavnik".
Elem, kada Srbi traže da se poštuje slovo Dejtona, onda ne može, a kada za Hrvate treba da krše dva međunarodna sporazuma, onda može.
Onog momenta kada Šmit i Palmer natjeraju Bošnjake na formiranja tzv. virtuelne druge, odnosno hrvatske izborne jedinice u Federaciji, Zapad će početi da radi na ponovnom vezivanju polumeseca i šahovnice, jednako kao što su ih posle njihovog međusobnog sukoba '93. u srednjoj Bosni naterali da potpišu Vašingtonski sporazum o stvaranju zajedničkog entiteta i udruživanju protiv Srpske. Zato je neizvesno koliko će potrajati taktičko partnerstvo sa Čovićem.
Uprkos svemu tome, pozicija Srpske nikada nije bila povoljnija ni u Bosni ni van nje, ali, naravno, postoji i rizik, bez koga se u politici ne može postići ništa značajno.
Foto: Fotoilustracija
Sećam se da mi je u jesen '92. - kada su Srbi bili satanizvani na sve četiri strane sveta - pokojni Ekmečić rekao „izdržati dok se ne promeni međunarodni odnos snaga". Evo se promenio! Ali da su očevi osnivači skršetih ruku čekali da se promeni, Srpska ne bi ni nastala. Dodik u njenoj mirnodopskoj 15-godišnjoj političkoj odbrani takođe nikad nije mirovao i čekao i zato je na pragu da joj vrati sve što joj je u međuvremenu oteto.
Pragmatični Zapad će dan posle odluke Narodne skupštine, fokus angažovanja pomeriti na izbore, odnosno protiv svih patriotskih glasova, ali je takvih u Srpskoj uvijek bila većina, bez obzira na stranačke podele.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
NIKOLALONDONKRAJINA
pre 4 godine
Koliko se sjecam Republika Srbska je po 'dejstonu' imala-ima pravo na svoju vojsku. Ako to nije bilo do sada, to ne znaci da ne moze od sada.
A tako isto i mnoge druge nadleznosti koje je Republika Srbska do sada zrtvovala za radi neke nove BiH.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević do srži je raskrinkao finansijske mahinacije blokaderskog glumca i reditelja Dragana Bjelogrlića, koji je, kako je eksluzivno obelodanio naš medij, zgrnuo milione.
Predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić učestvovala je kao gošća na događaju „The POLITICO Speakeasy” koji se održava u okviru GLOBSEC Foruma 2026.
Mila Pajić, koja se nalazi u Hrvatskoj nakon što je u Srbiji optužena za rušenje državnog poretka, sada postaje zvezda tamošnjeg filma, gde će biti predstavljena kao žrtva režima u Srbiji.
Čini se da je sve izraženiji trend promocije svega što Srbiju izopštava, a tom trendu pridružio se i novinar tajkunske televizije Nova S, Željko Veljković.
Predsednik Aleksandar Vučić oglasio se na Instagramu i poručio da mu podrška i poverenje građana daju snagu da svakodnevno nastavi borbu za budućnost Srbije.
Redovni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Čedomir Antić izazvao je burne reakcije nakon gostovanja u jednom podkastu, gde je oštro kritikovao stanje na univerzitetima, "studentske" blokade i, kako tvrdi, politički i ideološki uticaj pojedinaca iz regiona na deo akademske scene u Srbiji.
Samo na TV Informer danas u 13.30 ekskluzivna saznanja o poslovanju trojice najvećih blokadera - Dragana Bjelogrlića, Gordana Kičića i Tihomira Stanića.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Humanoidni robot Lumija koji je svečano otvorio ceremoniju "Srbija 2030", a koji je u Kini sada već svakodnevnica, u Srbiji će se proizvoditi ove godine u junu. Da stvar bude još interesantnija, upravo je on ekipi Informera skuvao kafu.
Nesvakidašnji prizor u glavnoj ulici u Majdnapeku zbunio je nekolicinu prolaznika koji nisu ispuštali telefone iz ruku, dok je samo jedan čovek pohitao da reši problem.
Trg kralja Milana u Nišu ponovo je i ove godine bio mesto na kojem su srednjoškolci iz niških srednjih stručnih škola i gimnazija plesali čuveni kadril.
Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da je u dosadašnjem toku istrage, koja se vodi protiv 10 lica zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili različita krivična dela u vezi sa krivičnim delom teško ubistvo izvršeno na štetu A.N., za čijim telom se i dalje traga, ovo tužilaštvo donelo je ukupno 70 naredbi za različita veštačenja.
Molotovljev koktel bačen je noćas oko dva sata na poznati ugostiteljski objekat u beogradskom naselju Vračar čiji je vlasnik Vuk Bajrušević, prva žrtva "zemunskog" klana, kojeg je ekipa Informera zatekla ispred kafića.
Šest splavova je izgorelo u požaru koji je izbio na makiškoj strani Ade Ciganlije, dok su dva splava vatrogasci-spasioci uspeli da izvuku i spreče njihovo potpuno uništenje. Intervencija na terenu i dalje traje kako bi se osiguralo da se vatra ne proširi na okolne objekte.
G.S. vlasnik restorana "Džeri" na Novom Beogradu ranjen je danas u 11.30 časova, a kako saznajemo on je zadobio tri prostrelne rane i nije u životnoj opasnosti.
Radmila Savićević jedna je od najomiljenijih srpskih glumica, a mnogi njeni intervjui i mudre reči koje je tokom života izgovorila i danas se prepričavaju.
Glumac Zoran Rankić, poznat po ulozi Popare iz "Srećnih ljudi" u penziju je otišao tako što je ostavio oproštajnu poruku kolegama iz Beogradskog dramskog pozorišta, skočio kroz prozor i pobegao.
Srpski glumci Ljiljana Stjepanović, Ivan Bekjarev, Dragan Mićanović i Taško Načić imali su ozbiljnih neprijatnosti u privatnom životu zbog svojih uloga.
Poznata glumica Trejsi Šo (52), nekadašnja zvezda serije "Coronation Street", saopštila je u potresnom video obraćanju da ima rak dojke i da već sledeće nedelje kreće na agresivne hemoterapije.
Mnogi ljubitelji pasa teško biraju između Zlatnog retrivera i Border kolija, jer su obe rase poznate po inteligenciji, privrženosti i blagoj naravi. Upravo zato poslednjih godina veliku popularnost stiče njihov mešanac poznat kao Goli.
PlayStation 5 može da stoji uspravno ili položeno, ali način postavljanja nije važan samo zbog izgleda. Položaj konzole može da utiče na hlađenje, stabilnost i dugotrajnost uređaja, naročito kod starijih verzija PS5 modela.
Na crvenom tepihu Kanskog filmskog festivala, Bela Hadid izazvala je veliku pažnju u haljini sa dubokim, dramatičnim dekolteom koji se protezao do struka.
Pevačica Tanja Banđur devedesetih je sa Igorem Todorovićem činila sastav "Dr Igi", a onda su se odjednom povukli sa scene, međutim, sada ponovo nastupaju.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar