• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer

Izvor: Mediji

18.03.2025

23:00

Ako Putin i Tramp na ovoj liniji dogovore prekid vatre, Kijev je "ugasio"! Odbrana više ne bi bila moguća!

EPA

Vesti

Ako Putin i Tramp na ovoj liniji dogovore prekid vatre, Kijev je "ugasio"! Odbrana više ne bi bila moguća!

Podeli vest

Kijev se opravdano plaši da bi Putin i Tramp mogli da dogovore prekid vatre duž sadašnje linije fronta jer u tom slučaju Ukrajina ne bi mogla da obezbedi odbranu ako dođe do novog napada Rusije.

Nedostaje joj dovoljno zaleđa za moguće povlačenje. Rusi se nalaze samo 25 kilometara od grada Zaporožja i 30 od Harkova. Herson je odmah preko Dnjepra.

Na ovo je upozorio Institut za proučavanje rata, ističući da je npr. Herson je odvojen rekom, ali to ga ne štiti od artiljerijskih i raketnih napada. Takođe je u dometu raketnih sistema BM-21 Grad. Zaporožje, pak, od fronta ne deli nikakva prirodna prepreka koja bi mogla da zaustavi ruske jedinice. Područje je ravno.

- Zaustavljanje dobro pripremljene velike ofanzive od strane mehanizovanih jedinica je retka pojava u ratu, što znači da bi ponovni ruski napad uskoro mogao da ugrozi i Harkov i Zaporožje - saopštio je Institut za proučavanje rata. 

Prema njihovim procenama, odmah bi bila ugrožena i mesta u „utvrđenom pojasu" u Donjeckoj oblasti, uključujući Kramatorsk i Slavjansk.

Rusija, u međuvremenu, gradi dvokolosečnu železničku liniju preko okupiranih teritorija, povezujući Rostovsku oblast sa ostatkom ukrajinske teritorije pod njenom kontrolom. Takođe gradi autoput do Mariupolja, Melitopolja i Heničeska duž Azovskog mora. Deonica od oko 40 kilometara između Taganroga u Rostovskoj oblasti i Mariupolja je već završena. Prema prošlogodišnjem saopštenju Vladimira Putina, cela trasa bi mogla da bude završena u roku od tri godine.

Slične saobraćajne veze ranije nisu postojale, jer su glavni pravci uvek bili orijentisani od mora ka severu, a ne od istoka ka zapadu. To bi Rusiji omogućilo bolje snabdevanje trupa na Krimu, kao i u oblastima Zaporožja i Hersona.

Iz Instituta za proučavanje rata ističu da je zato ključno da se primirje postigne na liniji koja je lakše odbranjiva. Kako se približava mogućnost prekida vatre, Ukrajina bi što pre trebalo da dobije vojnu pomoć u većim količinama, čak i ako bi bila skuplja. Čuvanje tako dugačke linije fronta zahtevalo bi ogroman broj vojnika i resursa.

Foto: ISW

 

Rusija zahteva da Ukrajina preda četiri istočna regiona - Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson - iako nijednu od njih nije u potpunosti okupirala. Moskva za sada ne pokazuje spremnost da odustane od ovog zahteva, a ove oblasti je već „formalno pripojila".

Takođe želi da zadrži Zaporošku nuklearnu elektranu, koju je već stavila pod svoju kontrolu.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube, Viber.

Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.

Naše aplikacije možete skinuti na:


Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.

Ostavite komentar

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Plenumi su političke skupštine, a studenti samo paravan! Profesor Petrov ogolio ekstremiste
Politika

Plenumi su političke skupštine, a studenti samo paravan! Profesor Petrov ogolio ekstremiste

U emisiji "Usijanje" koja se emituje na Kurir televiziji vodila se žustra debata o višemesečnim studentskim blokadama, ulozi plenuma, političkim uplivima u akademsku zajednicu i dijalogu koji je konačno pokrenut između predstavnika vlasti i rektora. Gosti emisije bili su publicista Saša Gajović, analitičar Ibro Ibrahimović, narodni poslanik Dejan Bulatović, kao i prof. dr Vladan Petrov, koji se uključio putem Vibera.

22.04.2025

22:23

TV

Društvo

JOŠ Društvo VESTI

Hronika

Sport

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set