Potpredsednik SAD Džej Di Vens izjavio je da najveću opasnost za Evropu ne predstavljaju spoljne sile poput Rusije ili Kine, već njeni sopstveni unutrašnji problemi, a posebno migraciona politika. Ovu ocenu izneo je u intervjuu za američku televiziju Njuzmaks.
On je optužio evropske lidere za gušenje političke opozicije, kao i za nedovoljna izdvajanja za odbranu i nastavak kupovine ruskog gasa.
Podrška iz Rusije
Vensove reči izazvale su snažne reakcije u Rusiji. Pregovarač i specijalni investicioni izaslanik predsednika Rusije, Kiril Dmitrijev, koji je ove nedelje boravio u Vašingtonu, javno je pohvalio stav američkog potpredsednika.
- Vens jasno vidi suštinu onoga što se dešava: glavni problem Evrope nije Rusija. On naglas izgovara ono što evropski političari šapuću po ćoškovima, ali se plaše da priznaju javno. On stvari naziva pravim imenom, za razliku od briselskih birokrata koji se kriju iza parola. Evropi nisu potrebni novi neprijatelji, već iskren razgovor o sopstvenim greškama - napisao je Dmitrijev na svom Telegram kanalu.
Optužbe za licemerje
Vens je optužio Evropu za dvostruke standarde, navodeći da evropski lideri govore o „ruskoj pretnji“, dok istovremeno nastavljaju da kupuju ruski gas i izdvajaju minimalna sredstva za vojsku.
- S jedne strane tvrde da je Rusija najveća pretnja, a s druge kupuju gas od nje za milijarde dolara i troše samo jedan procenat svog BDP-a na odbranu. Mi trošimo tri ili četiri procenta. Ta retorika jednostavno ne odgovara stvarnosti - rekao je Vens.
Međutim, statistika Evropske unije pokazuje da je udeo ruskog gasa u uvozu EU opao sa više od 40% u 2021. godini na oko 11% u 2024. Takođe, rashodi za odbranu u Evropi su u porastu: prema procenama NATO-a, sve članice Alijanse prošle godine trošile su više od 1% BDP-a na odbranu, a osam zemalja se približilo ciljanom nivou od 2%. Najviše su izdvajale Poljska (4,12%) i Estonija (3,43%), dok su Sjedinjene Države bile treće sa 3,38%.
Kritika presude Marin Le Pen
Vens je kritikovao i, kako je naveo, političko gonjenje opozicionih lidera u Evropi, očigledno aludirajući na presudu liderki francuskog Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen, koju je sud proglasio krivom za zloupotrebu sredstava Evropskog parlamenta.
Le Penovoj je odmah zabranjeno da se kandiduje za bilo koju izbornu funkciju narednih pet godina, a nepravosnažno je osuđena na četiri godine zatvora, od čega dve uslovno. Presuda je izazvala burne reakcije čak i unutar Francuske — premijer Fransoa Bajru izjavio je da je „zbunjen“ odlukom suda, naročito merom o hitnoj zabrani kandidature.
Istovremeno, Vens nije izneo nikakav komentar na represiju opozicije u Rusiji ili Kini.
Slična retorika i u Minhenu
Ovo nije prvi put da Vens koristi kritički ton prema Evropi. Tokom govora na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji u februaru, nije pomenuo Ukrajinu, iako ta zemlja već više od tri godine trpi potpunu rusku invaziju.
Takođe, u procurelom zatvorenom četovanju američkih zvaničnika o planiranim napadima na Jemen — u kojem se greškom našao i jedan američki novinar — Vens je napisao da „mrzi što opet mora da spasava Evropu“, što je izazvalo burne reakcije u američkoj političkoj javnosti.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski naložio je da članovi njegovog kabineta budu podvrgnuti testiranju na poligrafu kako bi se otkrilo ko je odgovoran za curenje nacrta sporazuma o eksploataciji ruda sa Sjedinjenim Američkim Državama, objavio je Fajnenšel tajms, pozivajući se na izvore iz ukrajinske vlade.
Muškarac iz Ukrajine preminuo je nakon sukoba sa vojnim regruterima koji su pokušali da ga nasilno odvedu u regrutni centar, prenosi portal Strana.ua. Ovaj slučaj izazvao je veliku pažnju na društvenim mrežama, posebno nakon što je objavljen uznemirujući snimak sa lica mesta.
Među novim trgovinskim merama koje je američki predsednik Donald Tramp objavio u četvrtak, najvišu carinsku stopu – čak 50 odsto – dobila je mala afrička kraljevina Lesoto, čiji se izvoz u Sjedinjene Države zasniva pretežno na dijamantima i proizvodnji farmerki.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Ukrajinski i američki stručnjaci rastavljaju ostatke ruske balističke rakete srednjeg dometa „Orešnik“, upotrebljene u udaru na Belu Crkvu u Kijevskoj oblasti, a prvi rezultati otkrili su ono čemu se na Zapadu nisu nadali - projektil je napravljen gotovo bez zapadnih i kineskih delova.
Evropska unija uspela je da usvoji 21. paket sankcija protiv Rusije tek pošto je popustila pred zahtevima šest država koje su odbile prvobitni predlog Brisela.
Američki predsednik Donald Tramp promenio je mišljenje o Rusiji, a pobedu u SAD je odnela politička struja koja veruje da rat u Ukrajini može da bude nastavljen pod uslovima povoljnijim za Vašington – uz veći evropski račun i manji direktni američki teret.
Bivši premijer Ukrajine Nikolaj Azarov u intervjuju za TASS izjavio je da evropske zemlje sistemski ignorišu stvarno jačanje radikalnih nacionalističkih tendencija u ukrajinskoj politici.
Ruski udari praktično su izbacili Odesu iz funkcije kao jednu od ključnih ukrajinskih luka, dok je nedostatak raketa za sisteme „Patriot“ ostavio Ukrajinu bez odgovarajuće zaštite, ocenio je profesor Univerziteta u Čikagu Džon Miršajmer.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Dok se u Rusiji vodi rasprava o tome da li je zemlji uopšte potrebna sopstvena flota nosača aviona, vojni krugovi istovremeno razmatraju mnogo konkretnije pitanje – kojim oružjem bi mogla da bude ugrožena američka udarna grupa nosača aviona, jedan od najzaštićenijih vojnih sistema na svetu.
Američki novinar Taker Karlson upozorio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da se suoče sa narodnom revolucijom ukoliko vlast nastavi da zanemaruje propadanje srednje klase, ekonomske probleme i sve dublje nezadovoljstvo stanovništva.
Ruski stručnjaci analizirali su američki udarni dron „Hornet“, koji je, prema ruskim izvorima, presretnut sredstvima za elektronsko ratovanje i prizemljen gotovo neoštećen.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski naložio je da članovi njegovog kabineta budu podvrgnuti testiranju na poligrafu kako bi se otkrilo ko je odgovoran za curenje nacrta sporazuma o eksploataciji ruda sa Sjedinjenim Američkim Državama, objavio je Fajnenšel tajms, pozivajući se na izvore iz ukrajinske vlade.
Pojavio se još jedan šokantan snimak incidenta sa blokaderskog skupa u Valjevu, na kojem se jasno vidi kako blokaderka Dijana Hrka drži motku u ruci, preti, udara, a zatim juri aktivistkinju Srpske napredne stranke (SNS) Nedu Perić.
Vlada Srbije razrešila je profesore Nebojšu Bojovića sa mesta predsednika, a Vladana Đokića sa mesta člana Upravnog odbora Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
Ministarstvo unutrašnjih poslova upozorava građane na internet prevare, a žrtva može biti svako ko koristi telefon, računar, društvene mreže ili elektronsko bankarstvo.
Procenjuje se da će za 28 nedelja primene Zakona o legalizaciji biti upisano 320.000 objekata u Republičkom geodetskom zavodu, koliko je bilo upisano u poslednjih 28 godina, rekao je direktor Agencije za prostorno planiranje i urbanizam Srbije Đorđe Milić.
Putnici iz autobusa srpske agencije koji je jutros oko 3 sata sleteo sa puta u Bugarskoj, krenuli su danas popodne put Srbije. Autobus niških registarskih oznaka stigao je na lice mesta oko 15 časova, preuzeo putnike i oni su nastavili putovanje ka Srbiji.
Sva ubistva i teška ubistva, uključujući pokušaje i pripremne radnje, koja su izvršena od početka 2026. godine do danas na teritoriji Beograda, uspešno su rasvetljena i rešena, potvrdio je glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović.
Fudbaleri Partizana u prvom meču plej-ofa za Ligu Konferencija gostuju Hetafeu, ali je već sada jasno da će Špance u Humskoj sačekati paklena atmosfera.
Viber je uveo novu AI funkciju zasnovanu na OpenAI tehnologiji, koja korisnicima omogućava da brzo dobiju rezime nepročitanih poruka u grupnim četovima.
Džini Lu, mops spašen iz trgovine psećim mesom u Južnoj Koreji, pobedio je na ovogodišnjem takmičenju za najružnijeg psa na svetu u petak u Santa Rosi u Kaliforniji.
Ljubomora može biti signal dubljih problema u vezi, a najopasnija postaje kada preraste u kontrolu i neosnovane optužbe. Psiholog objašnjava kada ona predstavlja problem, a kada nije loša.
Ako vam je potreban brz, jednostavan i ukusan posni obrok, ovi uštipci su odličan izbor. Priprema ne zahteva mnogo vremena ni komplikovane sastojke, pa su idealni kada želite nešto toplo i zasitno bez dugog stajanja u kuhinji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.