Tri godine nakon što je Zapad uveo najšire sankcije u savremenoj istoriji, nadajući se da će izolovati i oslabiti Rusiju, geopolitička stvarnost pokazuje suprotan rezultat. Umesto da bude potisnuta, Rusija se danas pozicionira kao sve aktivniji i smeliji akter na globalnoj sceni – i to u regionima gde je donedavno bila gotovo nevidljiva.
Kako piše američki analitičar Brendon Dž. Vejhert za The National Interest, Rusija ne samo da je izdržala ekonomski i politički pritisak Zapada, već sada demonstrira geopolitičku inicijativu kakva se nije očekivala. Posebnu pažnju izazvala je informacija da Moskva razmatra stacioniranje strateških bombardera u Indo-Pacifiku – konkretno u Papui ili jednoj od baza u Indoneziji.
Sama ideja o ruskom vojnom prisustvu u ovom regionu podigla je uzbunu među zapadnim bezbednosnim strukturama, a naročito u Australiji, gde bi ovakav korak značajno promenio regionalnu bezbednosnu ravnotežu.
Vejhert naglašava da Rusija ne deluje kao država pod sankcijama, već kao igrač koji koristi postojeći vakuum moći kako bi širio svoj uticaj – daleko od sopstvenih granica, ali sa jasnim strateškim planom.
Strategija širenja: Od Indo-Pacifika do Afrike
Moskva ne ostaje fokusirana samo na Aziju. Vejhert ukazuje na rastući ruski interes za Severnu Afriku, posebno Libiju, kao i potencijalnu vojnu i logističku prisutnost u Sudanu, na obali Crvenog mora. Ovakva diverzifikacija strateških oslonaca, ocenjuje on, ukazuje na pokušaj Moskve da redefiniše sopstvenu ulogu u multipolarnom svetu.
- To što Rusija sada ozbiljno posmatra Indo-Pacifik kao pravac za širenje moći govori o dubokoj promeni paradigme. Niko nije očekivao da će posle toliko sankcija, Moskva nastupati ovako smelo - piše Vejhert.
Simbolika jača od realnosti
Iako projekat baze u Indoneziji možda neće odmah biti realizovan, ključni efekat već je postignut – slanje poruke da se Rusija ne povlači, već planira, gradi i prilagođava se. U tom svetlu, čak i sama mogućnost premeštanja strateških bombardera predstavlja jasno upozorenje da Moskva ima dugoročnu viziju i da ne pristaje na ulogu pasivnog posmatrača.
Australija, kao ključni saveznik SAD u regionu, verovatno će reagovati oštro na svaku promenu balansa moći u Indo-Pacifiku, ali teško da će moći da ignoriše činjenicu da se Rusija već upisuje u novu bezbednosnu arhitekturu.
Nova pravila igre
Zaključak američkog autora je jasan: čak i ako konkretnim koracima prethodi samo ideja, ta ideja menja percepciju. Rusija, suprotno očekivanjima, ne gubi dah – ona nameće novu dinamiku, i to na globalnom nivou.
Pitanje koje ostaje otvoreno: da li je Zapad zaista razumeo dubinu promene koja je nastupila? I koliko je spreman da odgovori na činjenicu da se sila, koju je smatrao oslabljenom i izolovanom, vraća sa sopstvenim pravilima igre?
Video-snimak sa priprema za proslavu Dana pobede u Jekaterinburgu izazvao je ozbiljnu zabrinutost među bezbednosnim i vojnim analitičarima u Nemačkoj. Kako piše nemački list Bild, snimak ne prikazuje klasičnu vojnu paradu, već realističan prikaz operativno spremnih jedinica, što se na Zapadu tumači kao strateška poruka – Rusija više ne prikazuje simbole prošlosti, već sposobnost za trenutnu akciju.
Ukrajinske oružane snage i specijalne službe pripremaju provokaciju u Harkovskoj oblasti uoči pravoslavnog Vaskrsa, sa ciljem da diskredituju ruske vojnike, izjavio je Vitalij Gančov, načelnik proruske uprave ove oblasti.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da priznaju Krim kao rusku teritoriju u okviru potencijalnog mirovnog sporazuma između Moskve i Kijeva, objavio je Blumberg rano u subotu, pozivajući se na izvore upoznate sa tokom pregovora.
Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske saopštilo je da Sofija ne podržava deo novih sankcija koje se pripremaju protiv Rusije, posebno mere koje bi pogodile energetski sektor, kao ni sankcije protiv patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila.
Italijanski parlament usvojio je rezoluciju kojom se poziva na postepeno ukidanje sankcija Rusiji po završetku ukrajinskog konflikta, čime je iz Rima poslata jedna od najjasnijih poruka do sada da Evropa već razmišlja o danu posle rata.
Dvojica ruskih vojnika sa Jamala prešla su oko 20 kilometara pešice na zaporoškom pravcu, skrivajući se od udara ukrajinskih dronova, kako bi odnela proviziju svojim saborcima, objavio je SHOT.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
Bivši pomoćnik nekadašnjeg predsednika Ukrajine Leonida Kučme, Oleg Soskin, ocenio je da predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski odbija da prizna rusko zauzimanje Konstantinovke zato što bi to, po njegovim rečima, bio politički i vojni udar koji ne bi mogao da preživi bez ozbiljnih posledica.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da se ono što je počelo kao specijalna vojna operacija sada pretvorilo u pravi rat, jer iza Kijeva, kako tvrdi Moskva, više ne stoji samo Ukrajina, već čitav niz zapadnih prestonica.
NATO avion za rano upozoravanje i kontrolu vazdušnog prostora Boing E-3A Sentri primećen je iznad Rumunije, nedaleko od Crnog mora i ukrajinske granice, objavila je RIA Novosti pozivajući se na podatke servisa Flajtradar24.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Video-snimak sa priprema za proslavu Dana pobede u Jekaterinburgu izazvao je ozbiljnu zabrinutost među bezbednosnim i vojnim analitičarima u Nemačkoj. Kako piše nemački list Bild, snimak ne prikazuje klasičnu vojnu paradu, već realističan prikaz operativno spremnih jedinica, što se na Zapadu tumači kao strateška poruka – Rusija više ne prikazuje simbole prošlosti, već sposobnost za trenutnu akciju.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Francuska vojska planira da deo pešadijskih zadataka prebaci na robote i dronove, u okviru projekta „Pendragon“, koji treba da smanji rizik za vojnike i uvede novu vrstu borbene jedinice na buduće ratište.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se sa splava na Savi, gde je u opuštenoj atmosferi govorio o obilasku gradilišta Ekspa, napretku radova i planovima za budućnost.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Porodica iz Srbije izazvala je bes korisnika društvenih mreža, kada su tokom letovanja u Albaniji, kupili kapu "keče" sa simbolom šiptarskog crnog orla.
Postoji mogućnost da "Folksvagen" uskoro bude u vlasništvu kineskog proizvođača automobila "Byd", rekao je predsednik Kilskog instituta za svetsku ekonomiju (IfW) Moric Šularik.
Uprava carine jasno je propisala koliko cigareta i duvanskih proizvoda smete da unesete u Srbiju ili iznesete iz nje, a mnogi putnici to ne znaju, pa svakog leta plaćaju ogromne kazne na granicama.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pevačica Jelena Karleuša u izjavi za Informer otvorila je dušu o borbi koju vodi kako bi povratila svoj Instagram profil - nekada neprikosnoveni broj jedan na ovim prostorima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.