Smrt pape Franje označila je početak možda najvažnije faze u novijoj istoriji Katoličke crkve, borbe za njen identitet i budućnost.
Sledeća konklava, koja će okupiti kardinale iz celog sveta pod Mikelanđelovim poslednjim sudom u Sikstinskoj kapeli, neće biti samo izbor novog poglavara. Biće to sukob dve vizije: da se nastavi sa reformama koje je pokrenuo papa iz Argentine ili da se Crkva vrati na konzervativniji put.
Mala opozicija protiv Franjine struje
Prvi papa sa globalnog juga iz temelja je promenio sastav Koledža kardinala - tela koje bira papu. Umesto da se pridržava nepisanog pravila da biskupi najvažnijih evropskih i američkih biskupija automatski postaju kardinali, Franja je dodelio crvene kape do tada nezastupljenim zemljama, poput Tonge, Mjanmara, Mongolije, Centralnoafričke Republike i Haitija.
Ovo je učinilo Koledž kardinala reprezentativnijim za celu Crkvu, a većina kardinala koje je imenovao deli njegovu viziju, analizira CNN .
Uprkos tome, u Vatikanu deluje mala, ali organizovana i uticajna grupa koja želi da poništi mnoge Franjine odluke. Mnogima od njih najviše je smetala njegova otvorenost prema zajedništvu za razvedene i ponovo venčane, prihvatanje LGBTK+ vernika i oštra kritika konzervativnih katolika koji, kako je rekao, žele da vrate Crkvu „nazad".
Novi papa - novi pravac
Ovi krugovi su posebno uznemireni Franjinim reformama koje uključuju veću ulogu žena u Crkvi, potencijalno kao đakonice, i uključivanje laika u donošenje odluka. Ove promene su uočene i razmatrane kroz Arhijerejski Sinod, a reformski proces je zakazan za 2028. godinu.
Iako glasaju samo kardinali ispod 80 godina, stariji i penzionisani kardinali igraju važnu ulogu u neformalnim konsultacijama pre konklave. Mnogi od njih nisu Francisovi ljudi i mogli bi pokušati da usmere razgovore u konzervativnijem pravcu.
Među ključnim ličnostima koje bi mogle da utiču na izbor su američki kardinal Blejz Kupih, penzionisani indijski kardinal Osvald Grasijas, bivši papski nuncije u SAD Kristof Pjer, Britanac Artur Roš i iskusni honduraški kardinal Oskar Rodrigez Maradijaga.
Foto: Foto: Shutterstock, Tanjug/AP
Kanađanin Mark Ouelet, Ganac Piter Turkson i kardinal Njujorka Timoti Dolan takođe su u konkurenciji. Kritike često dolaze od penzionisanog kardinala Džozefa Zena iz Hong Konga, koji se godinama protivio Franjinoj politici prema Kini.
Raskol unutar Crkve
Tokom Franjinog pontifikata bilo je i javnih sukoba među kardinalima. Grupa ih je javno kritikovala zbog odluka o sakramentima za razvedene, a anonimni memorandumi Demos i Demos II tvrdili su da je Franjo autokratski upravljao Crkvom.
Kasnije je otkriveno da je prvi delo kardinala Džordža Pela, ključne ličnosti konzervativnog otpora, koji je umro 2023. godine, ostavljajući prazninu u rukovodstvu tog kampa.
Predstojeća konklava neće se održati samo iza zatvorenih vrata - društvene mreže i digitalne kampanje takođe igraju ulogu. U Sjedinjenim Državama, 2024. je pokrenut Izveštaj Koledža kardinala, koji detaljno opisuje stavove kardinala o istopolnim zajednicama, zaređenju žena i odnosima Vatikana i Kine. Grupa The Red Hat Report pokušala je da prikupi više od milion dolara za papske dosijee, tvrdeći da bi njihova analiza sprečila izbor Franje da su postojali u to vreme.
Da li se reforme mogu zaustaviti?
Neki afrički i istočnoevropski biskupi se već protive blagoslovima za istopolne parove i mogli bi da glasaju kao blok. Razlike u jeziku i porijeklu među kardinalima mogle bi otežati saradnju, što daje prednost kandidatima koji su ih već okupili oko sebe.
Neki vernici i kardinali bi možda želeli papu koji će nastaviti reforme, ali sa manje „iznenađenja" i medijske pažnje. Međutim, reforme su počele i pitanje je može li ih išta zaustaviti, osim možda novog pape.
Buduća konklava će se održati pod pritiskom istorije, podela, reformi i otpora. Ko god bude izabran, na svojim plećima će poneti teret Franjinog nasleđa i očekivanja više od milijardu katolika, a da li će ih ispuniti ili okrenuti leđa pokazaće se vrlo brzo
Na kladionicama italijanski kardinal Pjetro Parolin važi za favorita za novog papu. Parolin (70) je od 2013. godine državni sekretar Vatikana i najviši je član konklave koja bira papu, a smatra se i razumnom i umerenom figurom unutar katoličke crkve, piše Indipendent.
Nakon smrti pape, upravljanje svakodnevnim poslovima Vatikana preuzima kardinal kamerlengo, koji vrši dužnost privremenog poglavara Katoličke crkve sve do izbora novog pontifika. Prema kanonskim pravilima, od trenutka smrti započinje devetodnevni period žalosti, a konklava za izbor naslednika mora početi najranije 15, a najkasnije 20 dana kasnije.
Ruski filozof, politikolog i sociolog Aleksandar Dugin izjavio je da bi Kardinal Robert Sara bio najbolji izbor za novog papu, jer je konzervativan i crnac.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je papa Franja bio ljubazan i dobronameran prema Rusiji, ističući njegov doprinos razvoju međusobnih odnosa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na kladionicama italijanski kardinal Pjetro Parolin važi za favorita za novog papu. Parolin (70) je od 2013. godine državni sekretar Vatikana i najviši je član konklave koja bira papu, a smatra se i razumnom i umerenom figurom unutar katoličke crkve, piše Indipendent.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 28. juna, u nedelju rano ujutru, prisustvovao potpisivanju ugovora o donaciji za završetak radova na Hramu Svetog Save u Beogradu i tom prilikom istakao kako se "na Vidovdan sve vidi" - i upravo je tako i bilo.
Predsednik SAD Donald Tramp sve je frustriraniji predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, dok Ukrajina dubokim udarima po ruskim rafinerijama, Krimu i energetskoj infrastrukturi pokušava da pokaže da Moskva više ne može da vodi rat bez posledica po sopstvenu pozadinu
Blokaderski profesor Čedomir Čupić govorio je zablokadersku televiziju N1 o političkim prilikama u Srbiji, pri čemu se osvrnuo na državne simbole, obeležavanje Vidovdana i pitanje ograničavanja mandata nosilaca najviših državnih funkcija.
Kriminolog Ratomir Antonović otkriva za Informer.rs da serijski lopovi svoje mete ne biraju slučajno i da iza svake provale često stoje dani, pa čak i nedelje praćenja, prikupljanja informacija i procene kada je pravi trenutak za upad.
Aleksandar Šaković je uhapšen u mestu Stoliv, opština Kotor, kroz koordinisanu akciju policijskih službenika. Za njim su bile raspisane tri poternice zbog falsifikovanja službene isprave i nasilja u porodici.
Visoke temperature ne znače da morate da birate između udobnosti i dobrog stila, uz lagane materijale, prozračne krojeve i nekoliko pažljivo odabranih detalja možete izgledati elegantno čak i tokom najvećih vrućina.
Čokoladni kolač sa kajsijama spaja sočan biskvit, bogat voćni fil i glatku čokoladnu glazuru, pa je savršen izbor za sve koji vole klasične, ali raskošne domaće poslastice.
Muškarci često greše kada su u pitanju erogene zone kod žena, pa zaboravljaju da su ušne školjke i vrat mnogo veći okidač za strast od bilo čega drugog.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.