Evropska unija planira da od 6. juna uvede pojačane uvozne carine na ukrajinske poljoprivredne proizvode, čime će okončati dosadašnji režim bezcarinskog uvoza, prenosi Fajnenšl tajms pozivajući se na diplomatske izvore iz Brisela.
Prema planu koji je trenutno u razmatranju, godišnja kvota za bezcarinski uvoz biće podeljena na 12 mesečnih kvota, čime bi se ograničio priliv ukrajinske robe tokom pregovora. Diplomatski izvori upozoravaju da će ova odluka značajno smanjiti obim izvoza poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine, što bi moglo ozbiljno ugroziti njen državni budžet.
Pritisak Poljske i predizborna kalkulacija
Kako navodi Fajnenšl tajms, odluka EU delimično je doneta pod pritiskom Poljske, koja je pred predsedničke izbore zakazane za nedelju zatražila odlaganje trgovinskih pregovora sa Ukrajinom. Cilj je, navodno, da se umanje šanse opozicionog kandidata Karolja Navrockog, koji koristi nezadovoljstvo domaćih poljoprivrednika kao glavni deo kampanje.
Evropska unija je 2022. godine privremeno ukinula carine na ukrajinski izvoz kao podršku Kijevu tokom sukoba, ali je nekontrolisani uvoz poljoprivrednih proizvoda doveo do ozbiljnih poremećaja na evropskom tržištu, posebno u graničnim državama.
Zbog toga je 2023. uvedena zabrana uvoza sedam osetljivih proizvoda: jaja, mesa živine, šećera, ovsa, kukuruza, žitarica i meda. Nakon što Komisija u septembru prošle godine nije produžila ograničenja, Mađarska, Poljska i Slovačka su na nacionalnom nivou jednostrano produžile zabrane i dodatno proširile listu na meso, povrće, vino i druge proizvode.
Talasi protesta i zahtev za reformom agrarne politike
Odluka o novim carinama dolazi u trenutku kada su širom EU izbili protesti poljoprivrednika koji zahtevaju izmene zajedničke agrarne politike, ukidanje ekoloških obaveza i zaustavljanje uvoza jeftine hrane, naročito iz Ukrajine. Poljoprivredni sindikati upozoravaju da aktuelna politika Brisela ugrožava održivost rada u agraru i vodi do ekonomskog kolapsa domaće proizvodnje.
Uvođenje novih ograničenja na ukrajinski izvoz predstavlja prekretnicu u trgovinskoj politici EU, koja sve više balansira između političke podrške Ukrajini i ekonomskog pritiska iz sopstvenih članica.
Na frontu u rejonu Pokrovska ponovo su izbile žestoke borbe – ovaj sektor postao je epicentar masovnih napada ruskih snaga. Prema izveštajima ukrajinskih medija i vojnih izvora, situacija ostaje izuzetno teška i napeta.
Volf Mesing, poznat kao „Staljinov prorok“, još jednom je u centru pažnje – i to zbog predskazanja koje, prema tvrdnjama njegovih sledbenika, neposredno pogađa maj 2025. godine. Reč je o proročanstvu koje, kako se tvrdi, najavljuje duboki preokret u Rusiji, ali i tektonske promene na globalnom nivou.
Sekretar Saveta bezbednosti Ruske Federacije Sergej Šojgu potpisao je ugovor o produženju službe na toj funkciji do 2030. godine, preneli su državni mediji u Moskvi.
Predsednik Francuske Emanuel Makron izjavio je da Zapad trenutno nema zakonski osnov za konfiskaciju zamrznutih ruskih sredstava, koja su blokirana nakon početka sukoba u Ukrajini. U intervjuu za francuski kanal TF1, Makron je naglasio da bi jednostrano korišćenje tih sredstava bilo pogrešno.
Evropska strategija prema ratu u Ukrajini sve više se svodi na pokušaj da se Sjedinjene Države ponovo snažnije uvuku u konfrontaciju sa Rusijom, ocenjuje bivši britanski diplomata Alister Kruk.
Evropu pred dolazak zime sve ozbiljniji problemi sa zalihama energenata guraju ka obnavljanju dijaloga sa Rusijom, ocenio je američki politički i ekonomski komentator Pol Krejg Roberts,
Predsednica Moldavije Maja Sandu optužila je Rusiju da pojedine dronove namerno usmerava u vazdušni prostor njene zemlje, nakon što je kod sela Talmaza pala neidentifikovana letelica i u kukuruznom polju ostavila krater širok oko dva metra.
Ruske snage počele su da koriste borbene laserske komplekse za zaštitu strateških objekata od ukrajinskih bespilotnih letelica, a njihovi konstruktori tvrde da je novim oružjem do sada oboreno već nekoliko stotina dronova. Sledeća generacija sistema razvija se za mnogo zahtevnije ciljeve – avione i krstareće rakete.
Žene u Lavovu pokušale su da spreče pripadnike ukrajinskog Teritorijalnog centra za popunu i socijalnu podršku (TCK) i policiju da odvedu mladića tokom mobilizacije.
Danska bezbednosno-obaveštajna služba PET tvrdi da ruske službe više ne razmatraju samo teorijske mogućnosti za sabotaže u toj zemlji, već da aktivno i konkretno pripremaju operacije protiv danske odbrambene industrije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas u Vladivostoku da postoje šanse za mir u Ukrajini, ali da Moskva i Kijev pre svega moraju međusobno da postignu dogovor, dok druge zemlje mogu da pomognu u tom procesu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbio je da isključi mogućnost udara na objekte britanske vojne industrije na teritoriji Velike Britanije, odgovorivši uz osmeh da je pitanje da li bi takve fabrike mogle da postanu ruske mete – „vojna tajna“.
Predsednik SAD Donald Tramp poručio je da može praktično odmah da organizuje novi sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, ali da to ne želi dok rat u Ukrajini ne bude pred završetkom i dok na stolu ne bude realna mogućnost sklapanja mirovnog sporazuma.
Ukrajinski lovac MiG-29MU1 oborio je rusku krstareću raketu S8000 „Banderol“ na izuzetno maloj visini, koristeći staru sovjetsku raketu vazduh-vazduh R-60, u presretanju tokom kojeg je pilot imao svega nekoliko sekundi da reaguje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na frontu u rejonu Pokrovska ponovo su izbile žestoke borbe – ovaj sektor postao je epicentar masovnih napada ruskih snaga. Prema izveštajima ukrajinskih medija i vojnih izvora, situacija ostaje izuzetno teška i napeta.
Ekstremistički blokaderi i dežurni mržitelji srpskog naroda izveli su novi vandalizam na ulicama Beograda, opremljeni farbom i mržnjom prema svemu što podseća na srpsku istoriju i odbranu otadžbine!
Treći armijski korpus kojim komanduje Andrej Bilecki dobio je veliku odgovornost za odbranu područja Dobropolja, a pokušaj da se taj prostor zadrži po svaku cenu mogao bi da dovede do velikih gubitaka i ozbiljnog političkog sukoba u Kijevu.
Dok se srpski narod i danas seća generala Ratka Mladića kao jednog od komandanata koji su stali u odbranu Srba u najtežim ratnim godinama, ima i onih koji ne propuštaju priliku da po njemu udare.
Ministar pravde Nenad Vujić poručio je povodom pitanja sahrane generala Ratka Mladića da se pravo porodice na dostojanstven ispraćaj ne može dovoditi u pitanje.
Nakon što je večiti student i blokader Radomir Lazović pokušao da proda priču da je i on ''prisluškivan'', na društvenim mrežama se pojavio hit snimak!
U Crkvi Svetog Luke gde će biti održan pomen Ratku Mladiću, među freskama se nalazi i lik mladog vojnika Evgenija Rodionova, koji je u delu pravoslavnog sveta ostao upamćen kao simbol vere, časti i stradanja.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali održao je danas sastanak sa svim nadležnim institucijama povodom najavljene isplate novčane pomoći i izjavio da je sve spremno za početak prijave građana koja kreće 7. septembra.
Za deset dana krenuće isplata državne pomoći velikom broju građana Srbije, a paket te podrške vredan je čak 960 miliona evra. U pitanju su tri različita paketa mera, a sav novac će građanima na račune biti isplaćen ovog meseca.
Selo Margita zavijeno je u crno, svi tuguju za tragično stradalim supružnicima Stevanom G. (68) i Vojislavom G. (59): Nesrećni muđž i žena poginuli su u utorak na putu između Vršca i Plandišta.
U Beču je uhapšen Mirsad A., vlasnik restorana „Balkan-Grill“, koji se sumnjiči za niz krivičnih dela, među kojima su prevare, pljačke i podmetanje požara. U rasvetljavanju slučaja pomogla je i jedna svedokinja.
Sinoć oko 22 časa došlo je do incidenta u Novom Pazaru tokom policijske kontrole, kada je, prema prvim informacijama, muškarac fizički napao policijskog službenika.
Sudija Višeg suda u Beogradu doneo je rešenje kojim je odredio pritvor do 30 dana okrivljenima Nikoli K., zbog sumnje da je 29. avgusta 2026. godine u Surčinu ubio Novicu Eleka i Bojanu S. zbog sumnje da mu je pomogao u izvršenju krivičnog dela.
Američki glumac Nikolas Kejdž u predstojećem akcionom filmu "Fortitude" igra špijuna Duška Popova, po kome je britanski pisac Jan Fleming zasnovao lik čuvenog agenta Džejmsa Bonda.
Atelje 212 ulazi u novu pozorišnu sezonu sa raznovrsnim repertoarom i predstavama koje će tokom narednih meseci ponovo okupljati publiku u jednom od najprepoznatljivijih pozorišnih prostora u Beogradu.
Dugo se verovalo da je border koli neprikosnoveni šampion kada je u pitanju inteligencija pasa. Međutim, rezultati jednog velikog istraživanja doneli su iznenađenje, na vrh liste dospeo je belgijski ovčar malinoa.
Prošlo je dve godine od smrti legendarnog frontmena "Riblje čorbe" Bore Đorđevića, a danas se prisećamo kako je nastao njegov najveći hit "Pogledaj dom svoj anđele".
Starleta i bivša rijaliti učesnica Slađa Lazić Poršelina otišla je da osveži lice i uradila nove estetske zahvate, a fotografije su se odmah proširile mrežama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.