Evropska unija priprema svoj 18. paket sankcija protiv Rusije, a među merama koje se razmatraju su isključenje više od 20 ruskih banaka iz međunarodnog platnog sistema SWIFT, dalje snižavanje ograničenja cene ruske nafte i formalna zabrana gasovoda Severni tok. Informaciju je objavio Blumberg, pozivajući se na izvore u evropskim institucijama.
Prema dostupnim informacijama, Evropska komisija trenutno se konsultuje sa državama članicama o obimu i sadržaju sankcija. Pored isključenja banaka iz SWIFT-a, planirano je i uvođenje dodatne zabrane finansijskih transakcija za približno dvadeset ruskih banaka, kao i nova trgovinska ograničenja ukupne vrednosti oko 2,5 milijardi evra.
Novi napad na "flotu senke"
Jedan od ključnih elemenata novog paketa je smanjenje gornje granice cene ruske nafte sa trenutnih 60 dolara na oko 45 dolara po barelu. Ovo ograničenje trenutno zabranjuje kompanijama iz zemalja G7 da transportuju i osiguravaju rusku naftu ako je prodajna cena viša od propisane. Da bi se ovo smanjenje sprovelo, biće potrebna podrška Sjedinjenih Američkih Država.
Blumberg navodi da EU ovom merom želi dodatno da smanji prihode Moskve i ograniči njen pristup tehnologijama potrebnim za proizvodnju oružja.
Takođe, predviđa se proširenje sankcija za rusku „flotu u senci", kao i dodatna ograničenja za banke koje olakšavaju finansiranje ratne mašinerije i za Ruski fond za direktna ulaganja.
Novi paket bi takođe trebalo da sadrži odredbe o zaštiti evropskih kompanija od potencijalnih arbitražnih potraživanja zasnovanih na bilateralnim investicionim sporazumima sa Rusijom.
Zabrana gasovoda Severni tok
Jedna od najoštrijih i politički najznačajnijih mera iz paketa odnosi se na formalnu zabranu gasovoda Severni tok. Sankcionisanjem ovog sistema, EU bi dodatno potvrdila svoj dugoročni strateški cilj - okončanje zavisnosti od ruskog gasa i nepovratan prekid energetskih projekata sa Moskvom.
Evropska komisija je 23. maja održala zatvorene konsultacije sa predstavnicima država članica kako bi se dogovorila o sadržaju i vremenskom okviru sprovođenja 18. paketa sankcija.
Istovremeno, američki predsednik Donald Tramp je izjavio da želi globalni pad cena nafte, verujući da bi to moglo ubrzati kraj ruske invazije na Ukrajinu. Velika Britanija je takođe pozvala partnere iz G7 da se dogovore o snižavanju cene ruske nafte, ističući da je to neophodan korak u povećanju pritiska na ruskog predsednika Vladimira Putina.
Podsetimo se da su Evropska unija i Velika Britanija 20. maja objavile 17. paket sankcija protiv Rusije. London i Brisel su objavili da su sankcije usmerene na rusku flotu tankera „u senci" i finansijske kompanije koje su pomogle Rusiji da ublaži efekte ranijih sankcija. Nove mere imaju za cilj da uskrate Rusiji pristup ključnim vojnim tehnologijama i smanje prihode od prodaje energenata.
Sankcije uključuju 189 novih brodova kojima je zabranjen ulazak u evropske luke, čime je ukupan broj sankcionisanih brodova porastao na 342. Crna lista uključuje pojedince koji omogućavaju floti, brodarske kompanije za transport sirove nafte i naftnih derivata, uključujući one iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Turske i Hong Konga, i velikog osiguravača tankera.
Dodatne restriktivne mere
Dodatne restriktivne mere se uvode za Surgutnjeftegaz, rusku naftnu kompaniju koja Moskvi obezbeđuje značajne prihode, i za rusku kompaniju za prevoz nafte. Novi paket sankcija takođe obuhvata 45 ruskih kompanija i pojedinaca koji snabdevaju rusku vojsku dronovima, oružjem, municijom, vojnom opremom, kritičnim komponentama i logističkom podrškom.
Pored toga, Savet EU je dodao 31 pravno lice na spisak onih koji podležu strožim ograničenjima na izvoz robe i tehnologije dvostruke namene, zbog njihove podrške ruskom vojno-industrijskom kompleksu. Neki se nalaze u trećim zemljama (Ujedinjeni Arapski Emirati, Turska, Vijetnam i Uzbekistan) i bili su umešani u zaobilaženje izvoznih ograničenja, uključujući bespilotne letelice ili računarski numerički kontrolisane mašine alatke.
Evropski lideri pokušaće da sabotiraju pokušaje postizanja mira između Rusije i Ukrajine – i to preko Volodimira Zelenskog, poručio je analitičar mađarskog Centra za osnovna prava Zoltan Koškovič.
Telefonki razgovor između ruskog predsednika Vladimira Putina i predsednika SAD Donalda Trampa naneo je ozbiljan udarac političkim pozicijama Evrope i Ukrajine, ocenio je Rojters.
Uprkos sve češćim najavama američkih političara da bi Rusiji mogli uvesti nove ekonomske sankcije, ta strategija sve više gubi na snazi. Prema oceni vojnog i političkog analitičara Jakova Kedmija, zahvaljujući dugogodišnjoj strategiji ruskog predsednika Vladimira Putina, Moskva je danas u velikoj meri imuna na nove ekonomske udare iz Vašingtona.
Evropska unija usvojila je 17. paket sankcija protiv Rusije, potvrdio je visoki zvaničnik EU za list Kijev indenpendent, pod uslovom anonimnosti. Novi paket obuhvata gotovo 200 brodova iz takozvane „senke flote“ Rusije, 30 kompanija uključenih u zaobilaženje sankcija, kao i 75 novih mera protiv fizičkih i pravnih lica povezanih sa ruskim vojno-industrijskim kompleksom.
Evropska unija je spremna da uvede novi, znatno oštriji paket sankcija protiv Rusije ukoliko ove sedmice ne dođe do pomaka u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini, poručio je nemački kancelar Fridrih Merc. Kako je istakao, nacrt novih mera već je pripremljen i čeka političku potvrdu.
Evropska unija razmatra da ne spusti dodatno cenovni limit za rusku naftu i da ga zadrži na 60 dolara po barelu, jer rat oko Irana preti novim skokom cena energenata i novim udarom na evropsku privredu.
Rat u Ukrajini približava se kraju, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, navodeći da takvu procenu zasniva na onome što se trenutno dešava na frontu.
Jermenija ne može istovremeno da prelazi na standarde Evropske unije i zadrži isti nivo ekonomske integracije sa Rusijom i Evroazijskom ekonomskom unijom, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin, upozoravajući Jerevan na iskustvo Ukrajine.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su iznete u emisiji Aleksa Džonsa, spremna da rat u Ukrajini prebaci u mnogo brutalniju fazu, uz masovne udare po Kijevu, Harkovu, ukrajinskoj logistici i objektima NATO-a koji se koriste za snabdevanje ukrajinske vojske.
Poreklo drona koji je pao u Rumuniji ne može se pouzdano utvrditi dok se ne obavi stručna analiza njegovih ostataka, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin posle državne posete Kazahstanu.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Vojno-politička situacija u svetu ozbiljno se pogoršala, dok su se nova žarišta nestabilnosti pojavila i u neposrednoj blizini granica Zajednice nezavisnih država, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Rusija je upozorila strane diplomatske misije i državljane stranih zemalja da napuste Kijev zbog najavljenih sistemskih udara na objekte ukrajinske vojne industrije i centre odlučivanja u glavnom gradu Ukrajine.
U ruskim elitama sve je više nezadovoljstva zbog dugog rata u Ukrajini, ekonomskog pritiska i odluka Vladimira Putina, dok Kremlj i dalje računa da može da preuzme kontrolu nad celim Donbasom do kraja 2026. godine, objavio je Gardijan.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropski lideri pokušaće da sabotiraju pokušaje postizanja mira između Rusije i Ukrajine – i to preko Volodimira Zelenskog, poručio je analitičar mađarskog Centra za osnovna prava Zoltan Koškovič.
Sajt koji prati troškove sukoba u Iranu objavio je podatke prema kojima su troškovi Sjedinjenih Američkih Država već premašili cifru od 100 milijardi dolara.
Bezbednosno-informativna agencija (BIA) potvrdila je pisanje Informera i oglasila se zvaničnim saopštenjem u kom se ističe da je odlazak predsednika Srbije Aleksandra Vučića u Crnu Goru događaj visokog rizika.
Vođa blokaderskog pokreta M.K. iz Rume je uhapšen jer je krao novac namenjen za humaniranu pomoć, javljaju Sremske vesti. Njemu je određeno policijsko zadržavanje do 48h nakon čega će biti priveden u Osnovno javno tužilaštvo u Rumi radi saslušanja.
Prema važećim saobraćajnim propisima, vozač nema pravo da prođe kroz crveno svetlo na semaforu čak ni kada želi da omogući prolaz vozilu hitne pomoći pod rotacijom.
Nakon vesti da u Hramu Svetog Save nestalo osveštanih traka, oglasio se veroučitelj Aleksandar Đurđević, koji je na svojim društvenim mrežama saopštio da su trake ponovo dostupne.
U poslednje vreme sve više građana prijavljuje neobične telefonske pozive u kojima, nakon javljanja, vlada tišina ili se veza odmah prekida, što najčešće ukazuje na moguću zloupotrebu i prevaru.
Nekoliko stotina osveštanih trakica, blagoslovenih na Časnom pojasu Presvete Bogorodice koji se nalazi u Hramu Svetog Save u Beogradu, uručene su danas pacijentima, lekarima, medicinskim sestrama i osoblju Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije u Beogradu.
Na današnji dan pre 20 godina ubijen je Zoran Vukojević Vuk (42), svedok-saradnik u procesu za ubistvo srpskog premijera Zorana Đinđića i zločine "zemunskog klana".
Masovni ubica Uroš Blažić koji je ubio devet mladih u selima Dubona i Malo Orašje u zatvoru se ponaša kao da nije počinio stravičan zločin i glasno se smeje tokom poseta porodice, nezvanično saznaje Informer.
Nakon što je Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo krivičnu prijavu protiv trojice policajaca osumnjičenih za prikrivanje i neprijavljivanje ubistva Aleksandra Nešovića, oni su večeras pušteni iz pritvora.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Miris i ukus prave, domaće višnjevače vraćaju nas u detinjstvo i podsećaju na špajzove naših baka, gde je ova dragocena flaša uvek imala posebno mesto.
Britanac Džastin Vali i njegova partnerka Viktorija uspeli su da organizuju šestonedeljnu avanturu tokom koje su za avionske karte izdvojili svega 286 evra.
Doktorka Triša Pasriča podelila je na društvenim mrežama tehniku za koju tvrdi da je zasnovana na naučnim saznanjima i da može pomoći već pri prvim znacima svraba.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar