Hitnim pozivom Vladimiru Putinu, američki predsednik Donald Tramp iznenadio je 19. maja ne samo međunarodnu javnost već i sopstvenu administraciju – i, prema mišljenju ruskog ekonomiste Mihaila Hazina, razlog za to ima mnogo dublje korene od ukrajinske krize.
Propali pokušaji u Evropi, rastući pritisci kod kuće
U Evropi, navodi Hazin, svi pokušaji koje je Tramp podržao doživeli su neuspeh. Od izbora u Nemačkoj, gde uprkos snažnoj podršci Ilona Maska nije uspeo da pomogne saveznicima, do debakla u Rumuniji – Trampu se tlo pod nogama vidno kliza. Istovremeno, u Sjedinjenim Državama demokrate intenziviraju pritisak, a pokušaji da utiče na Peking nisu dali očekivane rezultate.
U takvoj situaciji, Vladimir Putin postaje ključna figura na koju Tramp pokušava da se osloni. Hazin ide korak dalje i tvrdi da Tramp raspolaže ogromnim finansijskim resursima – možda čak i iznosom većim od bilion dolara – koje koristi za jačanje međunarodnog uticaja.
Novac za lojalnost: nova globalna šema?
Prema Hazinovim rečima, Tramp je arapskim državama ponudio konkretnu razmenu: plasirajte novac gde vam ja kažem, i ja ću ga štititi. U protivnom, rizikujete gubitak u sledećem talasu globalne krize. Takav dogovor podrazumeva politički savez u zamenu za ekonomsku sigurnost – što bi objasnilo hitnost poziva Putinu.
Izvori bliski Kremlju tvrde da je tokom razgovora Tramp podržao direktne pregovore Moskve i Kijeva, dok je Putin zauzvrat izrazio spremnost da se razmotri izrada novog memoranduma – dokumenta koji bi sadržao rokove, principe i konkretne uslove mogućeg mirovnog sporazuma.
Istanbul kao nova diplomatska tačka
Posebnu težinu svemu daje činjenica da se svega tri dana pre telefonskog poziva održao prvi direktni susret ukrajinskih i ruskih predstavnika bez posrednika od 2022. godine. Mesto sastanka – Istanbul – ocenjen je kao ključna tačka za sve buduće pregovore i međunarodno posredovanje.
Hazin ne isključuje mogućnost da će naredne nedelje doneti curenje dodatnih informacija – kako iz diplomatskih, tako i iz finansijskih krugova. Sve ukazuje na to da se iza scene odvija daleko šira borba: ne samo za mir u Ukrajini, već i za novu raspodelu globalne moći.
U toj borbi, ističe Hazin, savez Tramp–Putin može biti odlučujući faktor – ili potpuni promašaj. Vreme će, kao i uvek, pokazati.
Raketa „Iskander“ može stići do Berlina brže nego što nemačke rakete „Taurus“ mogu pogoditi ciljeve na teritoriji Rusije, izjavio je poslanik Državne dume iz Krima i penzionisani general-major Leonid Ivljev, komentarišući najavu nemačkog kancelara Fridriha Merca o ukidanju ograničenja dometa za naoružanje koje se isporučuje Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp, nezadovoljan stalnim ruskim napadima na Ukrajinu i frustriran sporim tokom mirovnih pregovora, razmatra mogućnost uvođenja novih sankcija protiv Moskve već ove nedelje, piše Volstrit džurnal, pozivajući se na izvore bliske Beloj kući.
Rusija je zatražila hitno održavanje sednice Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, optužujući evropske države da namerno ometaju napore za mirno rešavanje sukoba u Ukrajini. Ovu informaciju potvrdio je prvi zamenik stalnog predstavnika Rusije pri UN Dmitrij Poljanski, objavivši detalje na svom Telegram kanalu.
Rusija je upozorila strane diplomatske misije i državljane stranih zemalja da napuste Kijev zbog najavljenih sistemskih udara na objekte ukrajinske vojne industrije i centre odlučivanja u glavnom gradu Ukrajine.
Dnevni red posete ruskog predsednika Vladimira Putina Pekingu pokazuje da Kina ruskom lideru daje izuzetno važan politički tretman, mnogo širi i sadržajniji od protokola koji je pratio nedavnu posetu američkog predsednika Donalda Trampa.
Kineski predsednik Si Đinping rekao je američkom predsedniku Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin mogao da zažali zbog odluke da pokrene rat u Ukrajini.
Pred očima sveta formira se nova podela uticaja između najvećih sila, dok Evropska unija sve češće ostaje van ključnih razgovora o bezbednosti, ekonomiji i budućnosti Ukrajine, piše Njuzvik.
Rat u Ukrajini približava se kraju, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, navodeći da takvu procenu zasniva na onome što se trenutno dešava na frontu.
Jermenija ne može istovremeno da prelazi na standarde Evropske unije i zadrži isti nivo ekonomske integracije sa Rusijom i Evroazijskom ekonomskom unijom, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin, upozoravajući Jerevan na iskustvo Ukrajine.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su iznete u emisiji Aleksa Džonsa, spremna da rat u Ukrajini prebaci u mnogo brutalniju fazu, uz masovne udare po Kijevu, Harkovu, ukrajinskoj logistici i objektima NATO-a koji se koriste za snabdevanje ukrajinske vojske.
Poreklo drona koji je pao u Rumuniji ne može se pouzdano utvrditi dok se ne obavi stručna analiza njegovih ostataka, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin posle državne posete Kazahstanu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Raketa „Iskander“ može stići do Berlina brže nego što nemačke rakete „Taurus“ mogu pogoditi ciljeve na teritoriji Rusije, izjavio je poslanik Državne dume iz Krima i penzionisani general-major Leonid Ivljev, komentarišući najavu nemačkog kancelara Fridriha Merca o ukidanju ograničenja dometa za naoružanje koje se isporučuje Ukrajini.
Bezbednosno-informativna agencija (BIA) potvrdila je pisanje Informera i oglasila se zvaničnim saopštenjem u kom se ističe da je odlazak predsednika Srbije Aleksandra Vučića u Crnu Goru događaj visokog rizika.
Vođa blokaderskog pokreta M.K. iz Rume je uhapšen jer je krao novac namenjen za humaniranu pomoć, javljaju Sremske vesti. Njemu je određeno policijsko zadržavanje do 48h nakon čega će biti priveden u Osnovno javno tužilaštvo u Rumi radi saslušanja.
U novom izdanju podkasta "Perspektive" na televiziji K1, bivša ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović otvoreno je govorila o ključnim izazovima domaće energetike, projektu "Jadar" i geopolitičkim pritiscima na resurse Srbije. Ona je istakla da su decenije neulaganja ostavile ozbiljne posledice, ali da naša zemlja raspolaže izuzetnim resursima i ima potencijal da bude potpuno energetski samodovoljna.
Nenad Kulačin, voditelj tajkunske Nove S, masno je slagao da američki predsednik Donald Tramp nije objavio intervju predsednika Srbije Aleksandra Vučića za Breitbart.
Nakon vesti da u Hramu Svetog Save nestalo osveštanih traka, oglasio se veroučitelj Aleksandar Đurđević, koji je na svojim društvenim mrežama saopštio da su trake ponovo dostupne.
U poslednje vreme sve više građana prijavljuje neobične telefonske pozive u kojima, nakon javljanja, vlada tišina ili se veza odmah prekida, što najčešće ukazuje na moguću zloupotrebu i prevaru.
Nekoliko stotina osveštanih trakica, blagoslovenih na Časnom pojasu Presvete Bogorodice koji se nalazi u Hramu Svetog Save u Beogradu, uručene su danas pacijentima, lekarima, medicinskim sestrama i osoblju Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije u Beogradu.
Škoda bi u Evropu mogla da dovede Kylaq, mali SUV iz Indije koji košta manje od 7.000 evra, pošto je već zaštitila dizajn ovog modela na nivou Evropske unije.
Na današnji dan pre 20 godina ubijen je Zoran Vukojević Vuk (42), svedok-saradnik u procesu za ubistvo srpskog premijera Zorana Đinđića i zločine "zemunskog klana".
Nakon što je Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo krivičnu prijavu protiv trojice policajaca osumnjičenih za prikrivanje i neprijavljivanje ubistva Aleksandra Nešovića, oni su večeras pušteni iz pritvora.
Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu oglasilo se povodom hapšenja dvojice pripadnika Jedinice za zaštitu svedoka (JZZ) koji su privatno obezbeđivali Sašu Vukovića Bosketa, osumnjičenog za ubistvo Aleksandra Nešovića Baje.
Ubijali su decu, pacijente, žene i mladiće. Neki su nosili beli mantil, drugi status uglednog građanina, a pojedini su se predstavljali kao prijatelji svojih budućih žrtava. Kada su konačno razotkriveni, iza njih su ostale desetine, pa čak i stotine mrtvih, zbog čega se i danas smatraju najzloglasnijim serijskim ubicama u istoriji.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Miris i ukus prave, domaće višnjevače vraćaju nas u detinjstvo i podsećaju na špajzove naših baka, gde je ova dragocena flaša uvek imala posebno mesto.
Britanac Džastin Vali i njegova partnerka Viktorija uspeli su da organizuju šestonedeljnu avanturu tokom koje su za avionske karte izdvojili svega 286 evra.
Doktorka Triša Pasriča podelila je na društvenim mrežama tehniku za koju tvrdi da je zasnovana na naučnim saznanjima i da može pomoći već pri prvim znacima svraba.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar