Hitno! Stigla 2 Putinova zahteva: Ovo traži od NATO za kraj rata u Ukrajini
Podeli vest
Predsednik Rusije Vladimir Putin spreman je da razgovara o okončanju rata u Ukrajini, ali pod uslovom da zapadni lideri daju pismene garancije da neće širiti NATO ka istoku i da ukinu deo sankcija uvedenih Rusiji, tvrde tri izvora bliska pregovorima iz Moskve.
Više desetina ukrajinskih bespilotnih letelica pogodilo je mete u Moskovskoj oblasti, uključujući gradove Dubnu i Zelenograd, saopštili su ruski zvaničnici i potvrdili brojni Telegram kanali. Gađana je i fabrika dronova „Kronštat“, dok su u Zelenogradu izbili požari nakon direktnog udara na tehno-park.
Na konferencijama i javnim nastupima ruski predsednik Vladimir Putin često govori i o ličnim temama – od sećanja i emocija do mišljenja o tehnologiji i svakodnevnom životu. Tako je nedavno, tokom posete centru "Sirius", govorio o roditeljskoj ljubavi, kiborzima i – krompiru.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski predložio je trostrani sastanak sa liderima SAD i Rusije – Donaldom Trampom i Vladimirom Putinom – u cilju unapređenja mirovnih pregovora o ratu u Ukrajini, istovremeno pozivajući Vašington da uvede nove sankcije protiv Moskve.
Izjave i potezi aktuelnog predsednika SAD Donalda Trampa ukazuju na to da on teži uspostavljanju nove podele sveta na sfere uticaja, u kojoj bi ključne pozicije pripale Sjedinjenim Američkim Državama, Rusiji i Kini, piše list Njujork tajms.
28.05.2025
10:10
– Putin je spreman na mir, ali ne po svaku cenu – rekao je jedan visoki izvor iz Rusije, koji je upoznat sa razmišljanjima vrha Kremlja i tražio je da ostane anoniman.
Prema navodima tri ruska izvora, Putin traži pismenu garanciju vodećih zapadnih sila da se NATO više neće širiti ka istoku – što je u praksi način da se isključi članstvo Ukrajine, Gruzije, Moldavije i drugih bivših sovjetskih republika.
Takođe, Moskva zahteva da Ukrajina ostane vojno neutralna, da se ukine deo zapadnih sankcija, reši pitanje zamrznute ruske državne imovine na Zapadu i obezbedi zaštita za rusko govoreće stanovništvo u Ukrajini.
"Pokušaće da vojno pobedi Ukrajinu i Evropu"
Prema rečima jednog od izvora, ukoliko Putin shvati da ne može da postigne mirovni sporazum pod svojim uslovima, pokušaće da vojnim pobedama pokaže Ukrajini i Evropi da će „mir sutra biti još bolniji“.
Kremlj nije odgovorio na upit agencije Rojters povodom ovih navoda. Ipak, i Putin i drugi ruski zvaničnici više puta su ponavljali da svaki mirovni dogovor mora da se pozabavi „korenskim uzrocima“ sukoba – što je, prema tumačenju Moskve, širenje NATO-a i podrška Zapada Ukrajini.
Sa druge strane, Kijev uporno poručuje da Rusija ne sme imati pravo veta na ukrajinske težnje da se pridruži NATO-u. Ukrajinske vlasti ističu da im je neophodna snažna bezbednosna garancija sa Zapada, koja će odvratiti Moskvu od buduće agresije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je još 2008. godine tadašnjeg američkog predsednika Džordža Buša Mlađeg da bi namera Vašingtona da primi Ukrajinu u NATO dovela do dugotrajnog sukoba između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, pokazuju deklasifikovani dokumenti američke vlade koje je objavio Nacionalni bezbednosni arhiv pri Univerzitetu Džordž Vašington u Vašingtonu, prenosi TASS.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute pozvao je danas na nastavak podrške Ukrajini, upozorivši da bi Evropa mogla da se suoči sa rastućim bezbednosnim rizicima ukoliko oslabi njena odlučnost.
Više desetina ukrajinskih bespilotnih letelica pogodilo je mete u Moskovskoj oblasti, uključujući gradove Dubnu i Zelenograd, saopštili su ruski zvaničnici i potvrdili brojni Telegram kanali. Gađana je i fabrika dronova „Kronštat“, dok su u Zelenogradu izbili požari nakon direktnog udara na tehno-park.
Proruski vojni blogeri izvestili su o ozbiljnom preokretu na ratištu, navodeći da su ukrajinske snage u velikoj meri ponovo preuzele kontrolu nad Kupjanskom, ključnim železničkim čvorištem u Harkovskoj oblasti, o čemu ruski generali nisu obavestili ruskog predsednika Vladimira Putina.
Srbija je na pravom putu, a u budućnosti treba da obezbedi vrhunsko obrazovanje na fakultetima u saradnji sa vodećim univerzitetima širom sveta i izgradi data centre kako bi bila konkurentna na međunarodnom nivou, izjavio je američki profesor ekonomije, akademik i svetski priznati geopolitički analitičar Džefri Saks u intervjuu koji je vodio ministar finansija Srbije Siniša Mali.
Nenada Rašića, Kurtijevog slugu, napustila je i Gordana Mihajlović, jedini kandidat za poslanika na vanrednim parlamentarnim izborima iz Zubinog Potoka ispred njegove stranke Za slobodu, pravdu i opstanak.
Izraelski istoričar Gideon Grajf izjavio je danas da se u Srebrenici desio zločin tokom ratnih dejstava devedesetih, ali da to nije bio genocid, dodajući da su Srbi optuženi za zločine koje nisu počinili.
Ministar pravde Nenad Vujić poručio je da zakazivanje elektronske sednice od strane predsednika Saveta Branka Stamenkovića nije u skladu sa Poslovnikom o radu Visokog saveta tužilaštva.
Osnovno javno tužilaštvo u Novom Pazaru podiglo je optužnicu protiv 11 osoba zbog incidenta koji se dogodio ispred Državnog univerziteta u Novom Pazaru, kada je došlo do sukoba sa policijskim službenicima tokom intervencije.
Premijer Đuro Macut danas je u Vladi Srbije razgovarao sa predstavnicima mlekara i trgovinskih lanaca o prevazilaženju eventualnih posledica krize proizvodnje mleka na evropskom tržištu po srpsko tržište.
Viši sud u Beogradu osudio je danas Nemanju Šućurovića (42) na 14 godina zatvora jer je kontinuirano zlostavljao 50-godišnju vanbračnu suprugu u njenom stanu, što je za posledicu imalo njenu smrt 21. juna 2024. godine.
Aleksandar P. (40) iz Beograda, koji je uhapšen u velikoj akciji policijskih službenika UKP-SBPOK u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu kao organizator kriminalne grupe koja je sumnjiči da je imala velike laboratorije za uzgoj marihuane ima krcat dosije a dobro je poznat i javnosti.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Policijske uprave za grad Beograd, UKP, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu identifikovali su napadača koji je d 6. decembra 2025. godine u restoranu u Novom Beogradu izrešetao Nemanju Krstića (30).
Dok se sve češće govori o nepotizmu i privilegijama u filmskoj industriji, zaboravlja se da su mnoge najveće svetske zvezde do uspeha stigle potpuno same.
Reditelj Martin Skorseze je često angažovao svoju majku da se pojavljuje u njegovim filmovima, gde je ona igrala majčinske uloge i kuvala za glumce i ekipu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar