Ruske oružane snage izvele su tokom noći između 5. i 6. juna jedan od najintenzivnijih kombinovanih napada na Ukrajinu od početka rata, koristeći balističke i krstareće rakete, kao i jurišne dronove. Glavna meta bio je Kijev, gde su eksplozije potresle više gradskih četvrti, izazvavši požare, razaranja i prekide u snabdevanju strujom.
Požar u Kijevu, pogođeni stambeni objekti i dečje igralište
Najveće posledice zabeležene su u Darničkom okrugu Kijeva, gde je na 17. spratu stambene zgrade izbio požar. U istom okrugu fragmenti dronova pali su i na dečje igralište, srećom bez izazivanja požara. Povrede su zadobile najmanje četiri osobe, a više lokacija prijavilo je štetu.
U Desnjanskom okrugu ostaci projektila pali su direktno na tramvajsku infrastrukturu, dok su u Svjatošinskom delu grada prijavljena dodatna oštećenja objekata. Zvaničnici su potvrdili da je energetska infrastruktura pretrpela štetu, što je dovelo do prekida snabdevanja strujom u pojedinim naseljima na levoj obali Dnjepra.
Napadi i na druge gradove: Eksplozije u Ternopolju, Lučku i Černigovu
Osim prestonice, pogođeni su i drugi ukrajinski gradovi. U Ternopolju je nakon raketno-dronskog napada izbio veliki požar, dok je u Lučku napad oštetio više stambenih zgrada, komercijalnih objekata i privatnih vozila, uz više povređenih lica. Eksplozije su prijavljene i u Černigovu, gde je lokalni mediji potvrdili barem jedan direktan pogodak.
U više oblasti, uključujući Odesu, Poltavu, Žitomir, Hmeljicki i Sumi, noć je protekla uz višestruke vazdušne uzbune, a lokalne vlasti upozorile su na potencijalne nove dronske prelete.
Meta napada – energetski sektor i industrijske zone
Prema ukrajinskim monitorima i vojnim izveštajima, primarni cilj napada bila je energetska infrastruktura, kao i industrijske zone u više gradova. U najmanje dva slučaja potvrđeno je da su pogođeni objekti povezani sa proizvodnjom i distribucijom električne energije, što je dodatno destabilizovalo ionako napregnut energetski sistem Ukrajine.
Gradonačelnik Kijeva i vojna uprava potvrdili su da je u toku hitna sanacija oštećenih objekata, ali i dalje postoji aktivna opasnost od dodatnih napada.
Pojam i format „specijalne vojne operacije“ više ne odgovaraju realnosti i treba ih odbaciti, izjavio je vojni analitičar i penzionisani pukovnik Oružanih snaga Rusije Viktor Baranec.
Velika Britanija najavila je da će do aprila 2026. godine isporučiti 100.000 novih dronova Ukrajini, uz dodatnih 10.000 bespilotnih letelica koje su već poslate prošle godine.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je u Briselu da je posvećenost Alijanse nepovratnom putu Ukrajine ka članstvu i dalje prisutna, ali da Kijevu nikada nije obećan konkretan ulazak u NATO kao deo mirovnih pregovora.
Ukrajina je uložila ciljane investicije u domaću proizvodnju bespilotnih letelica, čime je dostigla kapacitet od do 10 miliona dronova godišnje i više ne zavisi od stranih dobavljača, uključujući i Kinu, koja je nedavno preusmerila isporuke svojih dronova s Ukrajine ka Rusiji.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski sinoć je saopštio da obaveštajna upozorenja o ruskim masovnim udarima ostaju na snazi, prenela je agencija Ukrinform.
Najmanje četiri osobe su poginule, a 51 je ranjena u masovnom napadu ruskih snaga na Kijev, izjavio je jutros gradonačelnik glavnog grada Ukrajine Vitalij Kličko.
Rusija je upozorila strane diplomatske misije i državljane stranih zemalja da napuste Kijev zbog najavljenih sistemskih udara na objekte ukrajinske vojne industrije i centre odlučivanja u glavnom gradu Ukrajine.
U centru Kijeva, uoči početka KijevPrajda, okupili su se protivnici LGBT marša, među njima i nacionalistički aktivisti, a jedan od transparenata nosio je uvredljivu poruku: „Putin je takođe p*der, on se ponosi vama“.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev pozvao je Moskvu da prema Kijevu odbaci dosadašnja pravila ratovanja, uključujući Haške konvencije o zakonima i običajima rata.
Predsednik SAD Donald Tramp izneo je svoju verziju početka rata u Ukrajini i tvrdio da su ruske snage 2022. godine mogle „lako“ da uđu u Kijev, ali da je ključni prodor propao zbog odluke jednog ruskog generala da kolonu tenkova skrene sa autoputa u polja.
Energetski sporazum Londona i Kijeva ponovo je otvorio pitanje kako će se koristiti nuklearno gorivo namenjeno Ukrajini i da li takve isporuke nose bezbednosne rizike u trenutku kada je ukrajinski energetski sistem pod stalnim pritiskom rata.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je Kijevsko-pečersku lavru pogodila raketa sistema Patriot, navodeći da je do nepravilnog rada kompleksa moglo da dođe zato što je Zapad Ukrajini isporučio rakete sa isteklim rokom upotrebe.
Kijev je posle noćnih udara ostao pod dimom, požarima i nestankom struje u delu grada, dok vatrogasne ekipe pokušavaju da obuzdaju veliki požar uz pomoć tri helikoptera.
Kijev je tokom noći bio pod jednim od najtežih udara poslednjih meseci, pošto je na ukrajinsku prestonicu, prema prvim navodima sa terena, lansirano više od 25 balističkih raketa, najmanje sedam hipersoničnih raketa „cirkon“, desetine krstarećih raketa i više stotina udarnih dronova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pojam i format „specijalne vojne operacije“ više ne odgovaraju realnosti i treba ih odbaciti, izjavio je vojni analitičar i penzionisani pukovnik Oružanih snaga Rusije Viktor Baranec.
Ukrajina je spremna za pregovore sa Rusijom, ali strpljenje Kijeva nije neograničeno, izjavio je stalni predstavnik Ukrajine pri UN Andrej Meljnik na sednici Saveta bezbednosti, sazvanoj zbog aktuelne situacije u Ukrajini.
Potpredsednica Stranke slobode i pravde (SSP) Marinika Tepić ponovo je šokirala javnost u Srbiji svojim najnovijim, skandaloznim istupom na društvenoj mreži Iks.
Miroslav Aleksić, lider Narodnog pokreta Srbije usred Skupštine Srbije branio je šiptarskog teroristu i samozvanog premijera lažne države Kosovo Aljbina Kurtija.
Ovaj video najbolje pokazuje kako je poslanik Miloš Parandilović pokušao da prevari narod i Skupštinu, a raskrinkala ga je predsednica Skupštine Ana Brnabić.
Vladimir Đorđević, narodni poslanik Pokreta obnove Kraljevine Srbije (POKS), koja je deo koalicije "Nada" zajedno sa Novim DSS Miloša Jovanovića, zatražio je u Parlamentarnoj Skupštini Saveta Evrope (PSSE) u Strazburu da Srbija bude kažnjena!
Narandžasti meteoalarm aktivan je za većinu Srbije, a RHMZ upozorava na izražene pljuskove s grmljavinom i gradom koji se kreću od zapada ka istoku i jugu.
Ako ove godine letujete u Grčkoj, postoji jedna stvar koju morate znati pre nego što uđete u more — riba zec, invazivna podvodna napast koja seče kao brijač i u sebi nosi smrtonosni otrov. Crveni krst Grčke već je izdao zvanično upozorenje za sve kupače.
Na društvenim mrežama osvanuo je prizor sa Jadranskog mora koji su mnogi korisnici osudili upravo zbog količine đubreta koju turisti svakodnevno viđaju!
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski potpisala je danas ugovor sa Savezom slepih Srbije, za čiju je realizaciju programa u 2026. godini opredeljeno 14.592.540 dinara.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv državljanina Švedske J.C.G.N. i državljanke Južne Afrike S.C.G. zbog sumnje da su krajem januara 2026. kao saizvršioci pripremali teško ubistvo, dok se J.C.G.N. na teret stavlja i neovlašćeno nošenje pištolja sa municijom.
Ubistvo Blaža Đurovića u martu 2018. godine pokrenulo je jedan od najkompleksnijih sudskih procesa u novijoj istoriji srpskog pravosuđa. Ovaj slučaj zvanično je ostao bez pravnog epiloga nakon što je glavni osumnjičeni, Darko Vesković zvani Prika, juče ubijen u Kumodražu.
Vlasnik kuće strave u Ritopeku, optuženi pripadnik kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, Vlade Draganić, optužio je danas svedoka saradnika Srđana Lalića da laže u vezi telefona i "Skaj" aplikacije, putem koje su, kako se sumnja, pripadnici klana dogovarali izvršenje najtežih krivičnih dela.
Američki glumac Džejson Momoa kaže da mu je uloga u filmu "Supergirl" iz snova i da je oduševljen jer se njegov antijunak Lobo ne plaši da napravi haos i uđe u tuču.
Gostujući kod profesora dr Čedomira Antića u emisiji "Perspektive" na televiziji K1, poznati glumac, producent, režiser i politički aktivista Branislav Lečić osvrnuo se na svoju bogatu karijeru koja traje već tačno pola veka, otvoreno govoreći o ulogama koje su mu obeležile život, ali i o velikim priznanjima sa svetske scene.
Veštačka inteligencija više nije samo alat za pisanje tekstova i generisanje slika, sada je dobila i sopstveni muzej, prostor u kojem umetnička dela nastaju i menjaju se pred očima posetilaca.
Za zdrav razvoj biljaka nije uvek potrebno kupovati skupa đubriva i preparate. Pojedini prirodni sastojci mogu poslužiti kao odlična prihrana i pomoći cveću da bude otpornije i lepše.
Fizički izgled pevačice Mine Kostić prilikom napuštanja Specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" privukao je veliku pažnju javnosti.
Mina Kostić izašla je danas iz bolnice "Laza Lazarević" posle 23 dana provedenih na klinici, a po nju su došli verenik Kasper i Milan Ivanović, brat pevačice.
Izlazak Mine Kostić iz "Laze" očekivao se juče u toku dana, međutim pevačica je zadržana još jednu noć jer je došlo do pada sistema i upravo je sada izašla!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.