Portal Informer objavio je 26. juna tekst sa naslovom - "Potop Brisela i Ukrajine: Orban objavio rezultate referenduma u Mađarskoj - više od 95 odsto...", u kojem se govori da je u Mađarskoj održan referendum o podršci ulasku Ukrajine u EU, što se ispostavilo kao netačno.
Tekst koji su objavili mnogi portali, a među njima i Informer ocenjen je od strane portala Raskrinkavanje.ba kao manipulisanje činjenicama, jer u Mađarskoj nije održan referendum, već takozvane "nacionalne kosultacije" o članstvu Ukrajine u Evropskoj uniji.
U članku se navodi da je rezultate saopštio mađarski premijer Viktor Orban.
Prema rezultatima, o pristupanju Ukrajine Evropskoj uniji, više od dva miliona mađarskih gradana, odnosno 95 odsto učesnika ankete, glasalo je protiv toga, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.
Mađari ipak, navodi Raskrinkavanje.ba, nisu glasali o članstvu Ukrajine u Evropskoj uniji na referendumu. Ovo je glasanje organizovano kroz proces koji se naziva "nacionalne konsultacije" i njegovi rezultati nisu obavezujući. Platforme za provjeru cinjenica Raskrinkavanje iz Crne Gore, Faktograf iz Hrvatske i Istinomer iz Srbije bavile su se netačnim navodima medija o ovom glasanju.
Glasanje čije je rezultate Orban saopštio u obraćanju po dolasku na samit EU lidera u Brisel 26. juna 2025. nazvano je Voks 2025. U pitanju su bile "nacionalne konsultacije" u kojima su građani/ke odgovarali/e na pitanje: "Da li podržavate članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji?".
Ovo glasanje trajalo je od sredine aprila, a završeno je 21. juna. Prema rezultatima koje su saopštile mađarske vlasti, ukupno je primljeno nešto više od 2.284.000 glasova. "Ne" je bio odgovor na više od 2.168.000 listića.
Što su to i čemu služe "nacionalne konzultacije" još 2017. godine za nemačku "Fondaciju Friedrich Naumann za slobodu" pisala je Eszter Nova, u to vreme saradnica na Institutu za finansijska istraživanja u Budimpešti i autorka bloga Meanwhile in Budapest, a danas predavačica na institutu Cevro u Pragu i politička analitičarka.
- Takozvane 'nacionalne konsultacije' u Mađarskoj zapravo su direktne marketinške kampanje u obliku pisama koja se šalju svakom mađarskom domu u ime "vlade Mađarske". One su propraćene kampanjom na bilbordima širom zemlje, uz punu podršku državnih medija, odnosno medija pod dominacijom Fidesa (politicka partija Viktora Orbana), kao i oglasa u gotovo svim lokalnim novinama - navela je Eszter Nova u članku iz 2017. godine.
Ipak, nije moguće u potpunosti nezavisno verifikovati rezultate koje je saopštio Orban. Naime, kako piše mađarski portal Telex, tokom sprovođenja "konsultacija" uočene su brojne nepravilnosti, poput toga da su građani/ke mogli/e glasati online više puta korišćenjem različite e-mail adrese. Vlada nije dozvolila nezavisni monitoring nad procesom glasanja ili nad brojanjem glasova.
Mađarska vlada je, pak, rekla za Telex da ne pretpostavlja da bi građani/ke namjerno lažirali/e glasanje.
"Kao odgovor na sumnje u verodostojnost i pouzdanost ankete, Vladin informativni centar rekao je za Telex da Vlada ne pretpostavlja da ljudi žele varati, već da žele izraziti svoje mišljenje, što dokazuje broj birača", navodi se u pomenutom članku portala Telex.
U istom se članku ističe i da je vlada u Mađarskoj uložila velike napore da navede što više ljudi da glasaju na ovim "konsultacijama". Ipak, tek se oko 30% registrovanih glasača/ica odazvalo. Više od pet miliona Mađara/ki nije glasalo na ovim "konsultacijama", ističe Telex. Budući da nije reč o zvaničnom referendumu i da ovakve "konsultacije" nisu zakonski obavezujuće, ne čudi da većina građana/ki nije učestvovala.
"Nacionalne konsultacije" u Mađarskoj sprovode se relativno često, a odziv građana/ki, prema saopštenim rezultatima, varira. Većinski odziv građana/ki, pak, nije zabeležen ni na jednim.
Za sprovodenje referenduma u Madarskoj propisana je zakonska procedura, a odluka donesena glasanjem na referendumu obavezujuća je za parlament ove države. Glasanje na referendumu, za razliku od "nacionalnih konsultacija", zakazuje se obavezno u nedelju, traje jedan dan i proces glasanja pažljivo je praćen, a biračko pravo precizno definisano.
Dakle, iako mađarske vlasti za formiranje svojih politika mogu ili ne moraju koristi nalaze ovakvih "konsultacija", one same po sebi nisu zakonski obavezujuće. Takav kontekst nedostajao je u pomenutim medijskim clancima. U njima su "nacionalne konsultacije" netačno nazvane referendumom, čime je implicirano da je rezultat glasanja obavezujući. Čitateljima/kama nije objašnjeno šta su tačno ove "konsultacije", a izostavljena je i informacija o tome koliki je udeo građana/ki zapravo glasao na njima. Takođe, u člancima nisu pomenute ni potencijalne manipulacije ovim rezultatima.
Budući da je rezultate ovih "konsultacija" saopštio na mađarskom jeziku te da neki od snimaka Orbanovog odgovora na pitanje novinara/ki o ovim "konsultacijama" nisu kompletni i jasni, ne može se pouzdano tvrditi da li ih je on sam nazvao "referendumom".
Mađarska vlada na čelu s Orbanom zvanično se protivi pridruživanju Ukrajine Evropskoj uniji, pri čemu Orban ističe da bi takav potez mogao destabilizovati ovaj blok.
Imajući prethodne činjenice u vidu, portal Informer se izvinjava čitaocima na zabludi.
Ruski predsednik Vladimir Putin učestvovaće na predstojećem samitu BRIKS-a u Brazilu putem video linka, saopštio je njegov pomoćnik za spoljnu politiku Jurij Ušakov.
Francuski predsednik Emanuel Makron poručio je da Evropa mora otvoriti ozbiljan dijalog sa Moskvom i izgraditi sopstveni bezbednosni sistem, upozorivši da kontinent ne može neprestano da se naoružava i živi u atmosferi vojne eskalacije.
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da su zemlje koje se protive članstvu Ukrajine u NATO izvojevale važnu pobedu na samitu Alijanse održanom u Hagu, ali da predstoji nastavak borbe, uključujući i naredni samit Evropske unije u Briselu 26. juna.
Moskva pažljivo prati prve poteze novog mađarskog premijera Petera Mađara i poručuje da se njegov stav prema Rusiji razlikuje od politike Viktora Orbana, ali da u toj novoj liniji već vidi „zanimljive nijanse“, posebno kada je reč o Evropskoj uniji i Ukrajini.
Ukrajina je spremna za pregovore sa Rusijom, ali strpljenje Kijeva nije neograničeno, izjavio je stalni predstavnik Ukrajine pri UN Andrej Meljnik na sednici Saveta bezbednosti, sazvanoj zbog aktuelne situacije u Ukrajini.
Rusija, prema izvorima bliskim bezbednosnim krugovima, razmatra znatno oštrije odgovore na zapadne pokušaje da zaustave transport njenih energenata morem.
Predsednik Rusije Vladimir Putin bi, ako Moskva odluči da podigne nivo sukoba i krene u razorne udare po Ukrajini i evropskoj vojnoj infrastrukturi, mogao da vrati generala Sergeja Surovikina, poznatog kao „general Armagedon“.
Politički analitičar Jurij Barančik ocenio je da najnovije vojne vežbe Litvanije, Poljske i Francuske u zoni Suvalskog koridora nisu obična demonstracija savezničke koordinacije, već signal da NATO razrađuje scenarije za moguću krizu oko Kalinjingradske oblasti.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je ultimatumom Minsku pokušao da podeli belorusko društvo, ali je posle napada na autobus sa dečjom fudbalskom ekipom iz Belorusije u Brjanskoj oblasti postigao suprotan efekat.
Slovački premijer Robert Fico podržao je predsednika Evropskog saveta Antonija Koštu u pokušaju da obnovi direktne kontakte Evropske unije sa Rusijom, tvrdeći da isti stav deli „nekoliko premijera“ u EU, iako nije naveo imena država na koje misli.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski poručio je da Ukrajina ulazi u fazu u kojoj će rat „vratiti u Rusiju“ i najavio svakodnevne udare po ruskim vojnim fabrikama, naftnim bazama, rafinerijama i gasnim poljima, oslanjajući se na nove dalekometne dronove FP-2 dometa većeg od 3.000 kilometara.
Raketna opasnost proglašena je na celoj teritoriji Moskovske oblasti, a upozorenja su istovremeno aktivirana u još najmanje šest ruskih regiona — Čuvašiji, Tatarstanu, Samarskoj, Penzenskoj, Uljanovskoj i Orenburškoj oblasti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski predsednik Vladimir Putin učestvovaće na predstojećem samitu BRIKS-a u Brazilu putem video linka, saopštio je njegov pomoćnik za spoljnu politiku Jurij Ušakov.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević komentarisao je tokom emisije Kolegijum na Informer TV vest da je Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu naredilo policiji da pretrese stanove i kancelariju vojnog analitičara Aleksandra Radića, čoveka koji je među prvima učestvovao u kreiranju afere "zvučni top", i najavio kako se "niko neće izvući".
Potpredsednica Stranke slobode i pravde (SSP) Marinika Tepić ponovo je šokirala javnost u Srbiji svojim najnovijim, skandaloznim istupom na društvenoj mreži Iks.
Miroslav Aleksić, lider Narodnog pokreta Srbije usred Skupštine Srbije branio je šiptarskog teroristu i samozvanog premijera lažne države Kosovo Aljbina Kurtija.
Mihailo Marković, javnosti poznat kao student u blokadi sa Pravnog fakulteta, postao je apsolutni hit na albanskim društvenim mrežama, gde njegovi snimci već broje preko 35.000 pregleda.
Tražim obaveštenje od Prvog osnovnog javnog tužilaštva u vezi predmeta "Zvučni top" kada je 18.03.2025. to tužilaštvo saopštilo da nije korišćen zvučni top - nakon analize izveštaja MUP, BIA, Ministarstva odbrane i Ministarstva zdravlja, koji su utvrdili da nije korišćen zvučni top.
Narandžasti meteoalarm aktivan je za većinu Srbije, a RHMZ upozorava na izražene pljuskove s grmljavinom i gradom koji se kreću od zapada ka istoku i jugu.
Ako ove godine letujete u Grčkoj, postoji jedna stvar koju morate znati pre nego što uđete u more — riba zec, invazivna podvodna napast koja seče kao brijač i u sebi nosi smrtonosni otrov. Crveni krst Grčke već je izdao zvanično upozorenje za sve kupače.
Na društvenim mrežama osvanuo je prizor sa Jadranskog mora koji su mnogi korisnici osudili upravo zbog količine đubreta koju turisti svakodnevno viđaju!
Ubistvo Blaža Đurovića u martu 2018. godine pokrenulo je jedan od najkompleksnijih sudskih procesa u novijoj istoriji srpskog pravosuđa. Ovaj slučaj zvanično je ostao bez pravnog epiloga nakon što je glavni osumnjičeni, Darko Vesković zvani Prika, juče ubijen u Kumodražu.
Deveto izdanje Ravno Selo Film Festivala, međunarodnog festivala prvog ili drugog filma, biće svečano otvoreno 25. juna u Ravnom Selu, pod stalnim sloganom festivala "Selom kruže filmske priče".
Od suvomesnatih proizvoda do gaziranih pića, pojedine namirnice mogu predstavljati skriveno opterećenje za bubrege i narušiti njihovu funkciju tokom vremena.
Za zdrav razvoj biljaka nije uvek potrebno kupovati skupa đubriva i preparate. Pojedini prirodni sastojci mogu poslužiti kao odlična prihrana i pomoći cveću da bude otpornije i lepše.
Mina Kostić izašla je danas iz bolnice "Laza Lazarević" posle 23 dana provedenih na klinici, a po nju su došli verenik Kasper i Milan Ivanović, brat pevačice.
Izlazak Mine Kostić iz "Laze" očekivao se juče u toku dana, međutim pevačica je zadržana još jednu noć jer je došlo do pada sistema i upravo je sada izašla!
Pevačica Mina Kostić danas izlazi iz klinike "Dr Laza Lazarević", a budući da smo na terenu primetili smo da je po nju stigao Kasper u društvu njenog brata Milana.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.