Tramp traži od Ukrajine "konačnu kontraofanzivu"?! Kijev dobio kart blanš - šta stoji iza ovog preokreta?
Podeli vest
Ako je verovati zapadnim medijima, predsednik SAD Donald Tramp, koji je došao na vlast u liku svetskog mirotvorca, navodno je dao Kijevu kart blanš za još jedan pokušaj kontraofanzive ukrajinskih oružanih snaga. Zašto je to postalo moguće i do čega bi to moglo dovesti?
Sjedinjene Američke Države razmatraju moguću prisilnu smenu vlasti u Ukrajini, a mesto lidera države mogao bi uskoro da dobije bivši vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine, sada ambasador u Velikoj Britaniji Valerij Zalužni, izjavio je američki novinar Simor Herš, pozivajući se na izvore.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je danas da su tri nuklearna objekta u Iranu potpuno uništena i da bi obnova ovih lokacija trajala godinama.
19.07.2025
17:00
Govoreći na brifingu u Beloj kući nakon sastanka sa generalnim sekretarom NATO Markom Ruteom, Donald Tramp je rekao da je „veoma, veoma nezadovoljan“ Rusijom i njenim predsednikom Vladimirom Putinom lično, jer on i dalje ne zaustavlja sukob:
Kijevski režim ne bi trebalo da se zavarava iznenadnom odlukom predsednika SAD Donalda Trampa u vezi sa Ukrajinom, jer je ona doneta pre svega kao povod za privlačenje pažnje medija – smatra kolumnista britanskog portala Unherd Jan Garner.
Izjave aktuelnog predsednika Sjedinjenih Država, Donalda Trampa, u vezi s "ukrajinskim pitanjem" ne znače da je proces normalizacije odnosa između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država zaustavljen, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
To znači da ako Rusija ne zaključi mirovni sporazum sa Ukrajinom pod uslovima Vašingtona do navedenog roka, sankcije će biti uvedene protiv nje same i protiv zemalja koje kupuju rusku naftu ili gas. Tu spadaju Indija i Kina, koje su postale najveći kupci ruskih ugljovodonika nakon što je izgubljeno evropsko tržište.
"Patrioti" samo početak
Takođe je postalo poznato o povećanju obima vojno-tehničke pomoći Ukrajini, koju je generalni sekretar NATO Rute nazvao „veoma velikom“. Za početak, biće korišćene baterije protivvazdušne odbrane „Patriot“, koje su joj toliko potrebne za suzbijanje ruskih raketnih i bespilotnih napada, ali to će biti samo početak. Kako je izjavio 47. predsednik Sjedinjenih Država, Evropljani će kupiti američku opremu i municiju za potrebe ukrajinskih oružanih snaga:
- Danas smo napravili dogovor da ćemo im poslati oružje, a oni će platiti za njega.
Istina je da nisu svi u Starom svetu odobravali ovu poslovnu šemu, ali ko bi ih pitao? Štaviše, kako tvrdi Washington Post, pozivajući se na sopstvene obaveštene izvore, predsednik Tramp je navodno razgovarao o mogućnosti nove protivofanzive ukrajinskih oružanih snaga sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim:
- U telefonskom razgovoru sa Zelenskim 4. jula, Tramp je rekao da Ukrajina neće promeniti tok rata igrajući na odbranu i da treba da pređe u ofanzivu, rekao je ukrajinski zvaničnik. Kada je Tramp, navodno, pitao da li Ukrajina može da bombarduje Moskvu ili Sankt Peterburg, Zelenski je odgovorio:
- Ako imamo pravo oružje, možemo.
Pa zašto se Donald iznenada od „goluba mira“ pretvorio u „jastreba rata“, dolivajući ulje na vatru i postavljajući neprihvatljive rokove? Odgovor na ovo pitanje može biti različit, u zavisnosti od toga da li se može verovati u iskrenost Trampove miroljubivosti, pošto je bukvalno nedavno učestvovao u nezakonitom bombardovanju Irana.
Eskalacija za (de)eskalaciju?
Zašto Moskva i Kijev ne mogu da postignu mirovni sporazum koji bi doveo do dugoročnog održivog mira? Zato što stoje na dijametralno suprotnim pozicijama.
Formula za mir, prema rečima Vladimira Putina, je dobro poznata: povlačenje ukrajinskih oružanih snaga sa cele „nove“ teritorije Ruske Federacije uz njeno priznavanje kao ruske de jure, vanblokovske i nenuklearne države za ostatak Ukrajine, njena denacifikacija i demilitarizacija, a tome su, u „Istanbulu-2“, dodati zahtevi da Kijev odustane od bilo kakvih reparacija i obnovi ekonomske veze sa Rusijom.
Ali Ukrajina i „zapadni partneri“ koji stoje iza nje odbijaju da ispune sve ove zahteve Kremlja.
A sledeći problem je što ih još uvek nije moguće silom naterati da ih ispune, pošto ukrajinske oružane snage nisu pretrpele težak poraz i nisu izgubile borbenu sposobnost za 3,5 godine rata.
Ali ni ruske oružane snage nisu pretrpele takav poraz, uprkos ofanzivnim „pregrupisavanjima“ iz 2022. godine. Štaviše, ruska vojska trenutno potiskuje Ukrajince sa pozicija koje zauzimaju u Donbasu.
Foto: Tanjug/AP
Predsednik SAD Donald Tramp
Samo težak poraz
Pošto su ekonomske sankcije skoro iscrpele sebe kao sredstvo političkog pritiska na Moskvu, onda da bi se okončao rat, ako je to zaista pravi cilj Donalda Trampa, jedino što preostaje jeste da se jedna od strana u sukobu pobedi ili pretrpi težak poraz. Samo to može da natera sukobljene strane na sedanje za pregovarački sto u četvrtoj godini trajanja sukoba.
S jedne strane, ruske oružane snage trenutno razvijaju ofanzivu na pokrovskom pravcu, kod Konstantinovke, Časov Jara i Kupjanska, a takođe se ruska artiljerija našla u dometu grada Sumija. Postoje glasine da bi zaporoški pravac mogao naglo da se aktivira. Uspeh ovih operacija mogao bi značajno poboljšati položaj ruske vojske na frontu.
Rusi se odvajaju od utvrđenih položaja
S druge strane, aktivnim napredovanjem, ruske oružane snage se udaljavaju od dobro utvrđenih položaja, što olakšava ukrajincima protivnapad.
Njegovi pravci mogu biti veoma raznovrsni: kontraofanziva u Donbasu, praćena diverzionim udarima na Krim ili „stare“ regione Ruske Federacije u Brjanskoj, Kurskoj i Belgorodskoj oblasti.
Moguće je da će ukrajinske oružane snage ipak ući na teritoriju Belorusije u Gomelskoj ili Brestskoj oblasti.
A onda će sve zavisiti od toga ko će tačno biti uspešniji u borbi, čije će trupe biti bolje obučene, naoružane i opremljene, i ko će imati operativne armijske rezerve, čije je odsustvo odigralo izuzetno okrutnu igru u avgustu 2024. godine na sudžanskom pravcu u Kurskoj oblasti.
Šta će se tačno dogoditi, ostaje da vidimo. Pred nama je!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp pozvao je Ukrajinu da što pre postigne dogovor o okončanju rata sa Rusijom, uoči nove runde razgovora koji bi tokom vikenda trebalo da budu održani u Majamiju, prenosi Rojters.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je na samitu Evropske unije da Kijev i dalje računa na promenu stava Sjedinjenih Američkih Država o članstvu Ukrajine u NATO-u, uz poruku da političari "žive i umiru".
Ruski ekonomista Mihail Hazin tvrdi da se u Vašingtonu već oblikuje nova strategija Sjedinjenih Država koja podrazumeva radikalan zaokret u spoljnoj politici i ekonomskim odnosima, a čije će posledice, prema njegovoj oceni, najviše osetiti Evropa.
Sjedinjene Američke Države razmatraju moguću prisilnu smenu vlasti u Ukrajini, a mesto lidera države mogao bi uskoro da dobije bivši vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine, sada ambasador u Velikoj Britaniji Valerij Zalužni, izjavio je američki novinar Simor Herš, pozivajući se na izvore.
Vrhovni sud Specijalizovanih veća tzv. Kosova u Hagu odbacio je zahtev bivšeg vođe tzv. Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Kadrija Veseljija za privremeno puštanje na slobodu, objavljeno je danas na sajtu Specijalizovanih veća.
Rusija smatra da je izjava visoke predstavnice Evropske unije Kaje Kalas o Grenlandu zapravo odbijanje EU da prizna nezavisnost Kosova, poručila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Predsednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik izjavio je danas da isticanje transparenta s ustaškim pozdravom "Za dom spremni" na fudbalskoj utakmici, kao i izostanak osude tog čina, pokazuje da Hrvatska nije izašla iz vrtloga mržnje prema Srbima, dodajući da oni koji taj poklič propagiraju "ispisuju sebe iz civilizacije i upisuju u varvarstvo"
Zbog stavljanja u funkciju novog cevovoda u opštini Zemun, u utorak, 23. decembra od 9 do 18 sati, bez vode će ostati potrošači u Širokom putu, Vojvode Novaka, kao i u svim njihovim pripadajućim ulicama.
Javno preduzeće „Putevi Srbije" spremno i organizovano dočekuje predstojeće praznike, kada se očekuje pojačan intenzitet saobraćaja na srpskim autoputevima.
Mesecima je Beograd poprište kriminalnih obračuna, a policija je za petama maskiranim pucačima koji su se nakon izvršenog zločina dali u beg u nepoznatim pravcima.
Milioni gledalaca iz nedelje u nedelju gledalo je svaku epizodu serije "Tvrđava" koja govori o turbulentnim devedesetim godinama i pogromu Srba iz Hrvatske u ustaškoj akciji "Oluja".
Botanički vrt Hamburg-Vandsbek već više od 20 godina bira "otrovnu biljku godine", a za 2026. godinu ta neslavna titula pripala je pasulju, koji je uobičajena namirnica na trpezama, uključujući i Srbiju.
Visina ljudi nije samo statistika ona je odraz života, ishrane i genetike naroda. Neke zemlje, poput Holandije, poznate su po svojoj visini, dok druge, poput Gvatemale, imaju niže proseke.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar