Hipersonične letelice su otporne skoro na sve, ali jedna bizarna stvar im pravi veliki problem...
Podeli vest
Hipersonične letelice, koje dostižu brzine veće od pet puta brzine zvuka (Mach 5), doživljavaju ekstremne aerodinamičke i toplotne izazove. I dok se fokus uglavnom stavlja na otpor vazduha i zagrevanje strukture, nova naučna studija otkriva još jedan potencijalno ozbiljan problem: obične kapljice kiše.
Dok se rat u Ukrajini nastavlja nesmanjenom žestinom, ključna borba vodi se ne samo na liniji fronta, već i u trci za tehnološku nadmoć. Rusija i Ukrajina u sukob unose svoje najmoćnije sisteme naoružanja – od hipersoničnih raketa do pametnih dronova – a pitanje koje ostaje jeste: ko ima smrtonosniju prednost?
Nemačka vlada je uputila zvaničan zahtev SAD za kupovinu mobilnog raketnog sistema „Tajfun“, koji može da lansira krstareće rakete „Tomahavk“ dometa do 1.600 km. Kako navodi američki magazin Military Watch, ovaj potez omogućava Berlinu da potencijalno pogodi ciljeve u Moskvi sa svoje teritorije.
28.07.2025
22:30
Naučnici su se pitali — šta se dešava kada te kapljice udare u letelicu koja juri kroz atmosferu tolikom brzinom?
Simulacije otkrivaju složene interakcije
Tim istraživača simulirao je interakcije između hipersonične struje vazduha i oblaka sitnih vodenih kapljica. Koristeći naprednu numeričku metodu koja kombinuje Eulerov i Lagrangeov model, uspeli su da analiziraju šta se dešava kada kapljice udare u površinu aviona.
Napetosti na granici Tajlanda i Kambodže eskalirale su u otvoreni sukob nakon razmene artiljerijske vatre i vazdušnih udara, potvrđuju svetske agencije.
24.07.2025
07:50
Rezultati pokazuju da kapljice ne samo da se razbijaju u oblake još sitnijih kapljica, već se zadržavaju u blizini površine letelice i dodatno ubrzavaju. Ove sitne čestice mogu izazvati poremećaje u strujanju vazduha, povećati otpor i uticati na stabilnost leta.
Prava opasnost: kapljice koje menjaju aerodinamiku
Uticaj ovih kapljica nije zanemarljiv. Ako su dovoljne veličine i koncentracije, one mogu dodatno opteretiti površinu letelice, povećati mogućnost korozije i čak izazvati oštećenja pri udarima. Na ekstremnim brzinama, i najmanje čestice mogu postati projektili sa potencijalom da naruše integritet letelice.
Autor studije, Pritvi Rameš, ističe da je važno uzeti u obzir razbijanje kapljica prilikom proračuna ukupnih sila koje deluju na letelicu. Ovo je naročito važno za razvoj sledeće generacije vojnih i civilnih hipersoničnih letelica, uključujući i oružje i putničke avione.
Vojna i komercijalna primena: problem koji ne sme da se ignoriše
Razumevanje ponašanja kapljica pod ekstremnim uslovima ne samo da unapređuje fundamentalnu nauku o višefaznim tokovima, već ima i direktnu primenu u projektovanju oružja i letelica koje treba da funkcionišu u realnim atmosferskim uslovima.
Američka vojska već testira hipersonične rakete sposobne da pogode bilo koju tačku na planeti za svega nekoliko minuta. U međuvremenu, kompanija Venus Aerospace planira da koristi hipersonične tehnologije za civilne avione koji bi putovali između kontinenata za manje od dva sata.
U tom kontekstu, čak i kapljice vode mogu postati faktor rizika koji mora biti precizno modelovan, analiziran i uzet u obzir prilikom dizajna i testiranja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dok se rat u Ukrajini nastavlja nesmanjenom žestinom, ključna borba vodi se ne samo na liniji fronta, već i u trci za tehnološku nadmoć. Rusija i Ukrajina u sukob unose svoje najmoćnije sisteme naoružanja – od hipersoničnih raketa do pametnih dronova – a pitanje koje ostaje jeste: ko ima smrtonosniju prednost?
Vrhovni sud Specijalizovanih veća tzv. Kosova u Hagu odbacio je zahtev bivšeg vođe tzv. Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Kadrija Veseljija za privremeno puštanje na slobodu, objavljeno je danas na sajtu Specijalizovanih veća.
Rusija smatra da je izjava visoke predstavnice Evropske unije Kaje Kalas o Grenlandu zapravo odbijanje EU da prizna nezavisnost Kosova, poručila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Predsednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik izjavio je danas da isticanje transparenta s ustaškim pozdravom "Za dom spremni" na fudbalskoj utakmici, kao i izostanak osude tog čina, pokazuje da Hrvatska nije izašla iz vrtloga mržnje prema Srbima, dodajući da oni koji taj poklič propagiraju "ispisuju sebe iz civilizacije i upisuju u varvarstvo"
Zbog stavljanja u funkciju novog cevovoda u opštini Zemun, u utorak, 23. decembra od 9 do 18 sati, bez vode će ostati potrošači u Širokom putu, Vojvode Novaka, kao i u svim njihovim pripadajućim ulicama.
Javno preduzeće „Putevi Srbije" spremno i organizovano dočekuje predstojeće praznike, kada se očekuje pojačan intenzitet saobraćaja na srpskim autoputevima.
Mesecima je Beograd poprište kriminalnih obračuna, a policija je za petama maskiranim pucačima koji su se nakon izvršenog zločina dali u beg u nepoznatim pravcima.
Milioni gledalaca iz nedelje u nedelju gledalo je svaku epizodu serije "Tvrđava" koja govori o turbulentnim devedesetim godinama i pogromu Srba iz Hrvatske u ustaškoj akciji "Oluja".
Botanički vrt Hamburg-Vandsbek već više od 20 godina bira "otrovnu biljku godine", a za 2026. godinu ta neslavna titula pripala je pasulju, koji je uobičajena namirnica na trpezama, uključujući i Srbiju.
Visina ljudi nije samo statistika ona je odraz života, ishrane i genetike naroda. Neke zemlje, poput Holandije, poznate su po svojoj visini, dok druge, poput Gvatemale, imaju niže proseke.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar