Svaka zemlja, uključujući i Ukrajinu, ima pravo da izabere svoj sistem bezbednosti, ali to ne bi trebalo da čini na račun bezbednosti druge zemlje, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
"Slažem se sa onima koji smatraju da svaka zemlja ima pravo da izabere svoj sistem osiguravanja sopstvene bezbednosti. To se odnosi na sve zemlje, uključujući i Ukrajinu. Ali to takođe znači da se bezbednost jedne zemlje ne može osiguravati na račun bezbednosti druge zemlje, u ovom slučaju Ruske Federacije", naglasio je Putin na konferenciji za novinare nakon posete Kini.
Komentarišući često pominjanu formulu u ukrajinskom sporazumu – "bezbednosne garancije u zamenu za teritoriju", Putin je napomenuo da Rusija nikada nije pokretala pitanje da bi bezbednosne garancije za Ukrajinu mogle biti date u zamenu za teritoriju.
O referendumu o teritorijama
Prema njegovom mišljenju, teritorijalna pitanja u Ukrajini mogu se rešiti referendumom, ali da bi se on održao, mora biti ukinuto ratno stanje.
"Šta bi onda trebalo da urade aktuelne vlasti (u Kijevu), ako žele da budu legitimne i legitimno učestvuju u procesu rešavanja? Prvo moraju da održe referendum u skladu sa ustavom Ukrajine; pitanja koja se tiču teritorije odlučuju se samo referendumom, koliko se sećam. Ali referendum se ne može održati tokom ratnog stanja – to je takođe ustavna odredba. To znači da, da bi se održao referendum, mora biti ukinuti ratno stanje, ali čim se to uradi, moraju se održati izbori. Ovaj proces će trajati beskonačno", objasnio je ruski predsednik.
Ali kakav god bio ishod izbora, neophodno je da se nakon njih dobije odgovarajući zaključak Ustavnog suda Ukrajine, što je upravo ono što piše u osnovnom zakonu zemlje, napomenuo je Putin.
"A kako dobiti zaključak od Ustavnog suda ako je, nakon što su (ukrajinske) vlasti zahtevale od tog Ustavnog suda Ukrajine da potvrdi mandat predsednikovih ovlašćenja, on faktički odbio to da učini? Znate li šta su uradili u Ukrajini? Smešno je, ali istinito. Obezbeđenje je prestalo da pušta predsednika ustavnog suda na njegovo radno mesto. To je to. Film se tu završio, ali ne baš, jer, koliko ja znam, ne znam gde je sada, otišao je na neko vreme u inostranstvo", rekao je Putin.
Ruski lider je objasnio da Ustavni sud Ukrajine nema kvorum i autoritet. To je put koji ne vodi nikuda, ocenio je on.
"Poslednjih godina, ovlašćenja nekih članova ustavnog suda (Ukrajine) su istekla, on nema kvorum za donošenje odluka, tako da je to put koji nikuda ne vodi", rekao je Putin upitan o situaciji sa izborima u Ukrajini i ovlašćenjima Zelenskog.
Takođe je naveo da nema načina da se prošire ovlašćenja ukrajinskog predsednika propisana u ustavu zemlje.
"Prema ustavu Ukrajine, neko se može složiti sa tim, neko ne, samo treba pažljivo pročitati tekst. Ustav Ukrajine ne predviđa nikakve načine za produženje ovlašćenja predsednika Ukrajine. Apsolutno nikakve. On se bira na pet godina, prošlo je pet godina i to je to – njegova ovlašćenja su istekla. Dakle, postoji odredba prema kojoj se izbori ne održavaju u uslovima ratnog stanja. Da, to je tačno. Ali to ne znači da su predsednikova ovlašćenja produžena. To znači da njegova ovlašćenja ističu, a njegova ovlašćenja se prenose na predsednika Rade, uključujući i njegova ovlašćenja kao vrhovnog komandanta", objasnio je Putin.
Rusija je uvek bila protiv članstva Ukrajine u Severnoatlantskoj alijansi, ali nikada nije dovodila u pitanje u njeno pravo da se pridruži Evropskoj uniji.
"Oduvek smo se protivili tome da Ukrajina bude članica ovog Severnoatlantskog bloka, ali nikada nismo dovodili u pitanje njeno pravo da se bavi svojim ekonomskim i poslovnim aktivnostima kako želi. To se odnosi i na članstvo u EU", objasnio je Putin.
On je istakao da se Rusija tokom Specijalne vojne operacije ne bori toliko za teritorije koliko za prava ljudi da govore na svom jeziku i žive u svojoj kulturi.
Putin je napomenuo da ga je američki lider Donald Tramp zamolio da održi sastanak sa Volodimirom Zelenskim.
"Uzgred, Donald (Tramp) me je zamolio, ako je moguće, da održim takav sastanak (sa Volodimirom Zelenskim)", rekao je predsednik.
Ruski lider podsetio je da nikada nije isključio mogućnost sastanka sa Volodimirom Zelenskim, ali je doveo u pitanje svrsishodnost takvih susreta.
"Što se tiče mogućih susreta sa gospodinom Zelenskim, o tome sam već govorio. Generalno, nikada nisam isključivao mogućnost takvog susreta", rekao je ruski lider i dodao: "Ima li smisla u tim susretima?"
"Ako je Zelenski spreman, neka dođe u Moskvu, takav sastanak će se održati", dodao je Putin.
On je Volodimira Zelenskog nazvao privremenim šefom administracije Ukrajine.
"Ako jednostavno održimo sastanak sa privremenim šefom administracije (Ukrajine), da tako kažem. Moguće je, nikada to nisam odbijao, ako taj sastanak bude dobro pripremljen i ako dovede do nekih pozitivnih mogućih rezultata", istakao je Putin.
On je dodao da je uveren da je moguće dogovoriti se o varijanti prekida sukoba u Ukrajini koja bi svima odgovarala.
"Čini mi se, međutim, da ako zdrav razum prevlada, onda će biti moguć dogovor o prihvatljivoj opciji za okončanje ovog sukoba. I ja polazim od toga", ocenio je predsednik.
On je podsetio da Kijev nije u potpunosti odbacio ruske predloge za okončanje sukoba 2022. godine.
"Još 2022. godine smo predložili ukrajinskim vlastima da poštuju izbor onih ljudi koji žive na jugoistoku Ukrajine. Da povuku svoje trupe odatle i odmah okončaju ovaj sukob. I moram reći da, generalno, (predlog) nije potpuno odbačen", rekao je Putin.
Govoreći o stanju u zoni specijalne operacije, ruske grupe uspešno nastupaju u svim pravcima, naglasio je Putin.
"Uspešno napreduju različitim brzinama, ali praktično u svim pravcima", primetio je on.
Ruski predsednik rekao je da je Moskva kao odgovor na predlog da se ukrajinsko pitanje reši mirnim putem dobila frazu da će se ukrajinska strana boriti dok joj Rusija "otkine glavu", ili obrnuto.
„Nakon što smo, na uporne pozive naših zapadnoevropskih kolega, povukli naše trupe iz Kijeva, situacija se odmah promenila. I rečeno nam je, gotovo doslovno, sledeće: sada ćemo se boriti sve dok ili vi nama ne otkinete glavu, ili mi vama“, rekao je Putin novinarima.
O radu pregovaračke grupe
Ruski predsednik izjavio je da je zadovoljan radom pomoćnika Vladimira Medinskog koji se nalazi na čelu pregovaračke grupe sa Ukrajinom.
Prema njegovim rečima, Rusija je spremna da podigne nivo pregovaračke grupe sa Ukrajinom ako se takva potreba ukaže.
„Ne bih želeo sada konkretizujem i navodim bilo kakva konkretna imena. Ali smo spremni da ovo podignemo na zaista visok politički nivo. Važan je rezultat. Ono što sada radi naša pregovaračka grupa pod vođstvom mog pomoćnika Vladimira Rostislavoviča Medinskog, čini mi se, predstavlja dobar primer uzdržanosti i profesionalnog pristupa“, ocenio je on.
Govoreći o rešavanju ukrajinskog pitanja, Putin je naveo da postoje različiti pristupi njegovom rešavanju.
"Mogu postojati različiti pristupi rešavanju pitanja. Postoje oni koji govore: ‘Moramo se boriti do poslednjeg Ukrajinca’. I postoje oni, kako neki u Evropi sada pokušavaju da predstave stvar, i postoje oni, na primer, poput predstavnika aktuelne američke administracije i samog predsednika, koji pokušavaju da pronađu rešenje i to rešenje mirnim putem", naglasio je Putin.
Predsednik Volodimir Zelenski sugeriše da bi mogao biti spreman da napravi "bolne, ali prihvatljive" teritorijalne ustupke u Ukrajini, ali to možda i dalje neće biti dovoljno za Rusiju.
Ukrajina se ne plaši reizbora Donalda Trampa ovog novembra i neće pokleknuti pod pritiskom njegove administracije da napravi kompromis sa Rusijom, rekao je Vladimir Zelenski.
Ruski predsednik Vladimir Putin smatra da su direktni razgovori sa Donaldom Trampom neophodni za postizanje njegovih krajnjih ciljeva u Ukrajini, a glavni cilj nije teritorija, tvrdi Njujork tajms, čiji tekst prenosimo u celosti.
Bugarski premijer Rumen Radev, koga protivnici nazivaju "agentom Kremlja" i "novim Orbanom", nije pozvao na prekid naoružavanja Ukrajine tokom posete Nemačkoj, prve inostrane posete na premijerskoj funkciji.
Nemački kancelar Fridrih Merc poručio je da je Evropa spremna da pomogne u okončanju sukoba u Ukrajini i da će sama biti posredbnik u eventualnim pregovorima sa Rusijom.
Sukob u Ukrajini mogao bi da se završi "u svakom trenutku" ukoliko ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski donese neophodnu odluku, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Predlog da bivši nemački kancelar Gerhard Šreder bude posrednik u mogućim razgovorima Moskve i Evropske unije ne bi smeo unapred da bude odbačen, poručio je deo nemačkih političara, nakon što je tu ideju izneo ruski predsednik Vladimir Putin.
Napravljena je pauza u trilateralnim pregovorima o Ukrajini, a o sledećim rundama još nije postignut dogovor, izjavio je pomoćnik predsednika Ruske Federacije Jurij Ušakov, prenosi TASS.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da se povuku iz pregovora o Ukrajini ako se pokaže da taj proces više ne daje nikakav rezultat, poručio je američki državni sekretar Marko Rubio.
Rusija je spremna za razgovore sa Evropom o završetku rata u Ukrajini, ali će taj proces ići samo onoliko daleko koliko su evropske zemlje zaista spremne da razgovaraju, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Volodimir Zelenski sugeriše da bi mogao biti spreman da napravi "bolne, ali prihvatljive" teritorijalne ustupke u Ukrajini, ali to možda i dalje neće biti dovoljno za Rusiju.
Aktuelna vlast u Crnoj Gori na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem pokazala je da je gora od ustaškog režima u Zagrebu, proteravši čak 87 Srba sa aerodroma u Tivtu!
Svemirske snage SAD zatražile su blizu 5 milijardi dolara za razvoj i širenje satelitske arhitekture za praćenje raketa u fiskalnoj 2027. godini, pokazuju zvanični budžetski dokumenti.
Blokaderski profesor Tanasije Marinković, inače poznat po brojnim skandalima na Pravnom fakultetu, stao je u obranu svoje koleginice Marije Vasić, koja je najstrašnije vređala Pojas Presvete Bogorodice i vernike koji u miru čekaju u redu kako bi celivali pojas.
Predsednik SRS prof. dr Vojislav Šešelj izjavio je da na sve načine nastoji da suzbije apologiju studenata, čak i divinizaciju kao, "studenti su nešto izuzetno, studenti su naša budućnost...".
Vođa blokaderskog pokreta M.K. iz Rume je uhapšen jer je krao novac namenjen za humaniranu pomoć, javljaju Sremske vesti. Njemu je određeno policijsko zadržavanje do 48h nakon čega će biti priveden u Osnovno javno tužilaštvo u Rumi radi saslušanja.
Nakon vesti da u Hramu Svetog Save nestalo osveštanih traka, oglasio se veroučitelj Aleksandar Đurđević, koji je na svojim društvenim mrežama saopštio da su trake ponovo dostupne.
U poslednje vreme sve više građana prijavljuje neobične telefonske pozive u kojima, nakon javljanja, vlada tišina ili se veza odmah prekida, što najčešće ukazuje na moguću zloupotrebu i prevaru.
Nekoliko stotina osveštanih trakica, blagoslovenih na Časnom pojasu Presvete Bogorodice koji se nalazi u Hramu Svetog Save u Beogradu, uručene su danas pacijentima, lekarima, medicinskim sestrama i osoblju Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije u Beogradu.
Kragujevačka policija uhapsila je Luku B., iz ovog grada, zbog sumnje da je juče u naselju Beloševac nožem naneo teške telesne povrede opasne po život svojoj bivšoj partnerki M. i njenom dedi, dok je povredio i njenu baku, a sada su se oglasile komšije.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Mnogi ljudi veruju da im Inkognito režim u Hromu garantuje potpunu anonimnost, ali ovaj režim samo briše istoriju i kolačiće sa uređaja, a aktivnosti i dalje mogu da vide internetski provajderi, sajtovi, pa čak i Gugl.
Dženifer Lopez (56) još jednom je potvrdila status jedne od najvećih zvezda crvenog tepiha, privukavši svu pažnju na njujorškoj premijeri svog novog filma "Office Romance".
Mača čaj, zeleni prah koji se vekovima koristi u Japanu, poslednjih godina postao je omiljen među onima koji žele dugotrajan fokus bez naglih oscilacija energije.
Pevačica Tanja Savić govorila je o aktuelnim temama iz svog života, ali i o slučaju koleginice Mine Kostić, koji je poslednjih dana izazvao veliku pažnju javnosti.
Pevač Marko Gačić nije prisustvovao proslavi povodom rođenja sestričine, već je bio van Beograda sa ljubavnicom sa kojom čeka dete i sinom kog ima sa Gogom Babić.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar