Svaka zemlja, uključujući i Ukrajinu, ima pravo da izabere svoj sistem bezbednosti, ali to ne bi trebalo da čini na račun bezbednosti druge zemlje, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
"Slažem se sa onima koji smatraju da svaka zemlja ima pravo da izabere svoj sistem osiguravanja sopstvene bezbednosti. To se odnosi na sve zemlje, uključujući i Ukrajinu. Ali to takođe znači da se bezbednost jedne zemlje ne može osiguravati na račun bezbednosti druge zemlje, u ovom slučaju Ruske Federacije", naglasio je Putin na konferenciji za novinare nakon posete Kini.
Komentarišući često pominjanu formulu u ukrajinskom sporazumu – "bezbednosne garancije u zamenu za teritoriju", Putin je napomenuo da Rusija nikada nije pokretala pitanje da bi bezbednosne garancije za Ukrajinu mogle biti date u zamenu za teritoriju.
O referendumu o teritorijama
Prema njegovom mišljenju, teritorijalna pitanja u Ukrajini mogu se rešiti referendumom, ali da bi se on održao, mora biti ukinuto ratno stanje.
"Šta bi onda trebalo da urade aktuelne vlasti (u Kijevu), ako žele da budu legitimne i legitimno učestvuju u procesu rešavanja? Prvo moraju da održe referendum u skladu sa ustavom Ukrajine; pitanja koja se tiču teritorije odlučuju se samo referendumom, koliko se sećam. Ali referendum se ne može održati tokom ratnog stanja – to je takođe ustavna odredba. To znači da, da bi se održao referendum, mora biti ukinuti ratno stanje, ali čim se to uradi, moraju se održati izbori. Ovaj proces će trajati beskonačno", objasnio je ruski predsednik.
Ali kakav god bio ishod izbora, neophodno je da se nakon njih dobije odgovarajući zaključak Ustavnog suda Ukrajine, što je upravo ono što piše u osnovnom zakonu zemlje, napomenuo je Putin.
"A kako dobiti zaključak od Ustavnog suda ako je, nakon što su (ukrajinske) vlasti zahtevale od tog Ustavnog suda Ukrajine da potvrdi mandat predsednikovih ovlašćenja, on faktički odbio to da učini? Znate li šta su uradili u Ukrajini? Smešno je, ali istinito. Obezbeđenje je prestalo da pušta predsednika ustavnog suda na njegovo radno mesto. To je to. Film se tu završio, ali ne baš, jer, koliko ja znam, ne znam gde je sada, otišao je na neko vreme u inostranstvo", rekao je Putin.
Ruski lider je objasnio da Ustavni sud Ukrajine nema kvorum i autoritet. To je put koji ne vodi nikuda, ocenio je on.
"Poslednjih godina, ovlašćenja nekih članova ustavnog suda (Ukrajine) su istekla, on nema kvorum za donošenje odluka, tako da je to put koji nikuda ne vodi", rekao je Putin upitan o situaciji sa izborima u Ukrajini i ovlašćenjima Zelenskog.
Takođe je naveo da nema načina da se prošire ovlašćenja ukrajinskog predsednika propisana u ustavu zemlje.
"Prema ustavu Ukrajine, neko se može složiti sa tim, neko ne, samo treba pažljivo pročitati tekst. Ustav Ukrajine ne predviđa nikakve načine za produženje ovlašćenja predsednika Ukrajine. Apsolutno nikakve. On se bira na pet godina, prošlo je pet godina i to je to – njegova ovlašćenja su istekla. Dakle, postoji odredba prema kojoj se izbori ne održavaju u uslovima ratnog stanja. Da, to je tačno. Ali to ne znači da su predsednikova ovlašćenja produžena. To znači da njegova ovlašćenja ističu, a njegova ovlašćenja se prenose na predsednika Rade, uključujući i njegova ovlašćenja kao vrhovnog komandanta", objasnio je Putin.
Rusija je uvek bila protiv članstva Ukrajine u Severnoatlantskoj alijansi, ali nikada nije dovodila u pitanje u njeno pravo da se pridruži Evropskoj uniji.
"Oduvek smo se protivili tome da Ukrajina bude članica ovog Severnoatlantskog bloka, ali nikada nismo dovodili u pitanje njeno pravo da se bavi svojim ekonomskim i poslovnim aktivnostima kako želi. To se odnosi i na članstvo u EU", objasnio je Putin.
On je istakao da se Rusija tokom Specijalne vojne operacije ne bori toliko za teritorije koliko za prava ljudi da govore na svom jeziku i žive u svojoj kulturi.
Putin je napomenuo da ga je američki lider Donald Tramp zamolio da održi sastanak sa Volodimirom Zelenskim.
"Uzgred, Donald (Tramp) me je zamolio, ako je moguće, da održim takav sastanak (sa Volodimirom Zelenskim)", rekao je predsednik.
Ruski lider podsetio je da nikada nije isključio mogućnost sastanka sa Volodimirom Zelenskim, ali je doveo u pitanje svrsishodnost takvih susreta.
"Što se tiče mogućih susreta sa gospodinom Zelenskim, o tome sam već govorio. Generalno, nikada nisam isključivao mogućnost takvog susreta", rekao je ruski lider i dodao: "Ima li smisla u tim susretima?"
"Ako je Zelenski spreman, neka dođe u Moskvu, takav sastanak će se održati", dodao je Putin.
On je Volodimira Zelenskog nazvao privremenim šefom administracije Ukrajine.
"Ako jednostavno održimo sastanak sa privremenim šefom administracije (Ukrajine), da tako kažem. Moguće je, nikada to nisam odbijao, ako taj sastanak bude dobro pripremljen i ako dovede do nekih pozitivnih mogućih rezultata", istakao je Putin.
On je dodao da je uveren da je moguće dogovoriti se o varijanti prekida sukoba u Ukrajini koja bi svima odgovarala.
"Čini mi se, međutim, da ako zdrav razum prevlada, onda će biti moguć dogovor o prihvatljivoj opciji za okončanje ovog sukoba. I ja polazim od toga", ocenio je predsednik.
On je podsetio da Kijev nije u potpunosti odbacio ruske predloge za okončanje sukoba 2022. godine.
"Još 2022. godine smo predložili ukrajinskim vlastima da poštuju izbor onih ljudi koji žive na jugoistoku Ukrajine. Da povuku svoje trupe odatle i odmah okončaju ovaj sukob. I moram reći da, generalno, (predlog) nije potpuno odbačen", rekao je Putin.
Govoreći o stanju u zoni specijalne operacije, ruske grupe uspešno nastupaju u svim pravcima, naglasio je Putin.
"Uspešno napreduju različitim brzinama, ali praktično u svim pravcima", primetio je on.
Ruski predsednik rekao je da je Moskva kao odgovor na predlog da se ukrajinsko pitanje reši mirnim putem dobila frazu da će se ukrajinska strana boriti dok joj Rusija "otkine glavu", ili obrnuto.
„Nakon što smo, na uporne pozive naših zapadnoevropskih kolega, povukli naše trupe iz Kijeva, situacija se odmah promenila. I rečeno nam je, gotovo doslovno, sledeće: sada ćemo se boriti sve dok ili vi nama ne otkinete glavu, ili mi vama“, rekao je Putin novinarima.
O radu pregovaračke grupe
Ruski predsednik izjavio je da je zadovoljan radom pomoćnika Vladimira Medinskog koji se nalazi na čelu pregovaračke grupe sa Ukrajinom.
Prema njegovim rečima, Rusija je spremna da podigne nivo pregovaračke grupe sa Ukrajinom ako se takva potreba ukaže.
„Ne bih želeo sada konkretizujem i navodim bilo kakva konkretna imena. Ali smo spremni da ovo podignemo na zaista visok politički nivo. Važan je rezultat. Ono što sada radi naša pregovaračka grupa pod vođstvom mog pomoćnika Vladimira Rostislavoviča Medinskog, čini mi se, predstavlja dobar primer uzdržanosti i profesionalnog pristupa“, ocenio je on.
Govoreći o rešavanju ukrajinskog pitanja, Putin je naveo da postoje različiti pristupi njegovom rešavanju.
"Mogu postojati različiti pristupi rešavanju pitanja. Postoje oni koji govore: ‘Moramo se boriti do poslednjeg Ukrajinca’. I postoje oni, kako neki u Evropi sada pokušavaju da predstave stvar, i postoje oni, na primer, poput predstavnika aktuelne američke administracije i samog predsednika, koji pokušavaju da pronađu rešenje i to rešenje mirnim putem", naglasio je Putin.
Predsednik Volodimir Zelenski sugeriše da bi mogao biti spreman da napravi "bolne, ali prihvatljive" teritorijalne ustupke u Ukrajini, ali to možda i dalje neće biti dovoljno za Rusiju.
Ukrajina se ne plaši reizbora Donalda Trampa ovog novembra i neće pokleknuti pod pritiskom njegove administracije da napravi kompromis sa Rusijom, rekao je Vladimir Zelenski.
Ruski predsednik Vladimir Putin smatra da su direktni razgovori sa Donaldom Trampom neophodni za postizanje njegovih krajnjih ciljeva u Ukrajini, a glavni cilj nije teritorija, tvrdi Njujork tajms, čiji tekst prenosimo u celosti.
Evropska unija odustala je od plana da imenuje jednog glavnog pregovarača koji bi predstavljao Evropu u razgovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Odnosi između šefice evropske diplomatije Kaje Kalas i predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen ozbiljno su narušeni zbog odluke da Kalas ne bude imenovana za glavnog pregovarača Evropske unije sa Rusijom, tvrdi britanski politički analitičar Aleksandar Merkuris.
Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel ponovo je stala u odbranu svoje politike prema Rusiji i pregovora sa Vladimirom Putinom, poručujući da bi bez diplomatskih napora iz 2015. godine sudbina Ukrajine mogla da bude potpuno drugačija.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski mogao bi u svakom trenutku da povuče svoju delegaciju iz mirovnih pregovora sa Rusijom i tako prekine diplomatski proces, upozorio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov oštro je odgovorio na pitanje zbog čega Moskva ne dozvoljava evropskim predstavnicima da učestvuju u mirovnim pregovorima o Ukrajini u Abu Dabiju, iako su brojne evropske delegacije već doputovale u Ujedinjene Arapske Emirate.
Počeli su dvodnevni trilateralni pregovori Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država u glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata Abu Dabiju. Među glavnim temama su prekid neprijateljstava, bezbednosne garancije za Ukrajinu, posleratna obnova zemlje i humanitarna pitanja.
U Abu Dabiju danas počinje nova runda pregovora Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine o okončanju rata, a Moskva je u Ujedinjene Arapske Emirate poslala delegaciju sastavljenu od visokih diplomata, vojnih zvaničnika i predstavnika obaveštajnih struktura.
Ukrajina bi mogla da pretrpi težak diplomatski poraz na predstojećim pregovorima sa Rusijom i Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju, ocenio je kiparski novinar i politički komentator Aleks Hristoforu, koji je oštro kritikovao odluku Volodimira Zelenskog da na čelo ukrajinske delegacije postavi Rustema Umerova.
Ruski predsednik Vladimir Putin odlučio je da značajno pojača delegaciju koja će 10. i 11. novembra pregovarati sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom u Abu Dabiju, šaljući dvojicu zamenika ministra spoljnih poslova, načelnika vojne obaveštajne službe i visokog oficira Generalštaba.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Volodimir Zelenski sugeriše da bi mogao biti spreman da napravi "bolne, ali prihvatljive" teritorijalne ustupke u Ukrajini, ali to možda i dalje neće biti dovoljno za Rusiju.
Ocena lidera opozicije Aleksandra Vučića da Studentska lista, koja je osvojila većinu u Skupštini Srbije, svesno odugovlači da formira novu vladu pokazala se tačnom ako se u vidu ima istorijsko iskustvo i paralela sa 5. oktobrom 2000.
Poslanica u Skupštini Srbije i visoka funkcionerka SNS-a Ana Brnabić govorila je, gostujući na Informer TV-u, o pretnjama smrću koje su upućene njenom detetu, ističući da slične poruke svakodnevno dobijaju i drugi predstavnici stranke, kao i članovi redakcije Informera.
Poverenica Gradskog odbora Srpske napredne stranke i poslanica u Skupštini Srbije Ana Brnabić, posetila je Opštinske odbore SNS Čukarica i Palilula, gde je sa članovima razgovarala o dosadašnjem radu, izazovima i planovima za naredni period.
Ni pet dana od proglašenja vanredne situacije, a deset od hapšenja gradonačelnice i direktora javnog komunalnog preduzeća zbog odlaganja smeća na nelegalnoj deponiji, u Smederevu se ne nazire rešenje problema.
Branislava J. Kostić, profesor jugoslovenske i opšte književnosti u penziji, po sopstvenom priznanju simpatizer studentskog pokreta, žestoko je razočarana nastupom poslanika Studentske liste na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine.
Nemanja Makuljević i Ivan Markioli bili su gosti u emisiji "Srbija zove Dominikanu", gde su sumirali utiske nakon ispadanja iz popularnog sportskog takmičenja "Exatlon".
Čak 80 vlasnika "Tesle" u Južnoj Koreji prijavljeno je tužilaštvu krajem oktobra zbog sumnje da su nelegalno aktivirali "Full Self-Driving sistem", uz pretnju kaznom do dve godine zatvora.
Planina Tupižnica sve više privlači pažnju ljubitelja prirode i aktivnog odmora u Srbiji, pre svega zbog povoljnog smeštaja koji se može naći za svega 2.000 dinara.
Na magistralnom putu Čačak - Kraljevo, tokom večernjih sati došlo je do teže saobraćajne nezgode, kada je prema još uvek nezvaničnim informacijama vozilo udarilo pešaka.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je muškarac L. P. (41), osumnjičen da je 21. novembra 2026. silovao ženu na naročito svirep način, uz upotrebu sile, pri čemu je žrtva zadobila teške telesne povrede.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Torbe od veštačkog krzna postale su jedan od najzapaženijih trendova zime 2026, a zahvaljujući pufnastoj teksturi i neobičnom izgledu, čak i najjednostavniju kombinaciju pretvaraju u upečatljiv autfit.
"Muški grip" je godinama predmet šala, ali novo naučno istraživanje pokazuje da muškarci zaista mogu teže da podnose pojedine virusne infekcije, a razlog bi mogao bude način na koji njihov imunski sistem reaguje.
Pevačica Seka Aleksić otkrila je kako je uspela da smrša čak 20 kilograma, ali je njeno objašnjenje o korišćenju leka Vegovi (Wegovy) izazvalo burne reakcije na društvenim mrežama.
Pevačica Vesna Đogani prokomentarisala je otkazivanje sve većeg broja koncerata na gradskim trgovima zbog previsokih honorara izvođača, a posebno se osvrnula na slučaj Dina Merlina, čiji je nastup za doček Nove godine u Splitu otkazan zbog cene koja je dostizala čak 160.000 evra.
Diva Jelena Karleuša našla se u veoma neprijatnoj situaciji, nakon što su počeli da joj stižu pozivi od ljudi sa kojima uopšte nije pokušavala da stupi u kontakt.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.