Svaka zemlja, uključujući i Ukrajinu, ima pravo da izabere svoj sistem bezbednosti, ali to ne bi trebalo da čini na račun bezbednosti druge zemlje, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
"Slažem se sa onima koji smatraju da svaka zemlja ima pravo da izabere svoj sistem osiguravanja sopstvene bezbednosti. To se odnosi na sve zemlje, uključujući i Ukrajinu. Ali to takođe znači da se bezbednost jedne zemlje ne može osiguravati na račun bezbednosti druge zemlje, u ovom slučaju Ruske Federacije", naglasio je Putin na konferenciji za novinare nakon posete Kini.
Komentarišući često pominjanu formulu u ukrajinskom sporazumu – "bezbednosne garancije u zamenu za teritoriju", Putin je napomenuo da Rusija nikada nije pokretala pitanje da bi bezbednosne garancije za Ukrajinu mogle biti date u zamenu za teritoriju.
O referendumu o teritorijama
Prema njegovom mišljenju, teritorijalna pitanja u Ukrajini mogu se rešiti referendumom, ali da bi se on održao, mora biti ukinuto ratno stanje.
"Šta bi onda trebalo da urade aktuelne vlasti (u Kijevu), ako žele da budu legitimne i legitimno učestvuju u procesu rešavanja? Prvo moraju da održe referendum u skladu sa ustavom Ukrajine; pitanja koja se tiču teritorije odlučuju se samo referendumom, koliko se sećam. Ali referendum se ne može održati tokom ratnog stanja – to je takođe ustavna odredba. To znači da, da bi se održao referendum, mora biti ukinuti ratno stanje, ali čim se to uradi, moraju se održati izbori. Ovaj proces će trajati beskonačno", objasnio je ruski predsednik.
Ali kakav god bio ishod izbora, neophodno je da se nakon njih dobije odgovarajući zaključak Ustavnog suda Ukrajine, što je upravo ono što piše u osnovnom zakonu zemlje, napomenuo je Putin.
"A kako dobiti zaključak od Ustavnog suda ako je, nakon što su (ukrajinske) vlasti zahtevale od tog Ustavnog suda Ukrajine da potvrdi mandat predsednikovih ovlašćenja, on faktički odbio to da učini? Znate li šta su uradili u Ukrajini? Smešno je, ali istinito. Obezbeđenje je prestalo da pušta predsednika ustavnog suda na njegovo radno mesto. To je to. Film se tu završio, ali ne baš, jer, koliko ja znam, ne znam gde je sada, otišao je na neko vreme u inostranstvo", rekao je Putin.
Ruski lider je objasnio da Ustavni sud Ukrajine nema kvorum i autoritet. To je put koji ne vodi nikuda, ocenio je on.
"Poslednjih godina, ovlašćenja nekih članova ustavnog suda (Ukrajine) su istekla, on nema kvorum za donošenje odluka, tako da je to put koji nikuda ne vodi", rekao je Putin upitan o situaciji sa izborima u Ukrajini i ovlašćenjima Zelenskog.
Takođe je naveo da nema načina da se prošire ovlašćenja ukrajinskog predsednika propisana u ustavu zemlje.
"Prema ustavu Ukrajine, neko se može složiti sa tim, neko ne, samo treba pažljivo pročitati tekst. Ustav Ukrajine ne predviđa nikakve načine za produženje ovlašćenja predsednika Ukrajine. Apsolutno nikakve. On se bira na pet godina, prošlo je pet godina i to je to – njegova ovlašćenja su istekla. Dakle, postoji odredba prema kojoj se izbori ne održavaju u uslovima ratnog stanja. Da, to je tačno. Ali to ne znači da su predsednikova ovlašćenja produžena. To znači da njegova ovlašćenja ističu, a njegova ovlašćenja se prenose na predsednika Rade, uključujući i njegova ovlašćenja kao vrhovnog komandanta", objasnio je Putin.
Rusija je uvek bila protiv članstva Ukrajine u Severnoatlantskoj alijansi, ali nikada nije dovodila u pitanje u njeno pravo da se pridruži Evropskoj uniji.
"Oduvek smo se protivili tome da Ukrajina bude članica ovog Severnoatlantskog bloka, ali nikada nismo dovodili u pitanje njeno pravo da se bavi svojim ekonomskim i poslovnim aktivnostima kako želi. To se odnosi i na članstvo u EU", objasnio je Putin.
On je istakao da se Rusija tokom Specijalne vojne operacije ne bori toliko za teritorije koliko za prava ljudi da govore na svom jeziku i žive u svojoj kulturi.
Putin je napomenuo da ga je američki lider Donald Tramp zamolio da održi sastanak sa Volodimirom Zelenskim.
"Uzgred, Donald (Tramp) me je zamolio, ako je moguće, da održim takav sastanak (sa Volodimirom Zelenskim)", rekao je predsednik.
Ruski lider podsetio je da nikada nije isključio mogućnost sastanka sa Volodimirom Zelenskim, ali je doveo u pitanje svrsishodnost takvih susreta.
"Što se tiče mogućih susreta sa gospodinom Zelenskim, o tome sam već govorio. Generalno, nikada nisam isključivao mogućnost takvog susreta", rekao je ruski lider i dodao: "Ima li smisla u tim susretima?"
"Ako je Zelenski spreman, neka dođe u Moskvu, takav sastanak će se održati", dodao je Putin.
On je Volodimira Zelenskog nazvao privremenim šefom administracije Ukrajine.
"Ako jednostavno održimo sastanak sa privremenim šefom administracije (Ukrajine), da tako kažem. Moguće je, nikada to nisam odbijao, ako taj sastanak bude dobro pripremljen i ako dovede do nekih pozitivnih mogućih rezultata", istakao je Putin.
On je dodao da je uveren da je moguće dogovoriti se o varijanti prekida sukoba u Ukrajini koja bi svima odgovarala.
"Čini mi se, međutim, da ako zdrav razum prevlada, onda će biti moguć dogovor o prihvatljivoj opciji za okončanje ovog sukoba. I ja polazim od toga", ocenio je predsednik.
On je podsetio da Kijev nije u potpunosti odbacio ruske predloge za okončanje sukoba 2022. godine.
"Još 2022. godine smo predložili ukrajinskim vlastima da poštuju izbor onih ljudi koji žive na jugoistoku Ukrajine. Da povuku svoje trupe odatle i odmah okončaju ovaj sukob. I moram reći da, generalno, (predlog) nije potpuno odbačen", rekao je Putin.
Govoreći o stanju u zoni specijalne operacije, ruske grupe uspešno nastupaju u svim pravcima, naglasio je Putin.
"Uspešno napreduju različitim brzinama, ali praktično u svim pravcima", primetio je on.
Ruski predsednik rekao je da je Moskva kao odgovor na predlog da se ukrajinsko pitanje reši mirnim putem dobila frazu da će se ukrajinska strana boriti dok joj Rusija "otkine glavu", ili obrnuto.
„Nakon što smo, na uporne pozive naših zapadnoevropskih kolega, povukli naše trupe iz Kijeva, situacija se odmah promenila. I rečeno nam je, gotovo doslovno, sledeće: sada ćemo se boriti sve dok ili vi nama ne otkinete glavu, ili mi vama“, rekao je Putin novinarima.
O radu pregovaračke grupe
Ruski predsednik izjavio je da je zadovoljan radom pomoćnika Vladimira Medinskog koji se nalazi na čelu pregovaračke grupe sa Ukrajinom.
Prema njegovim rečima, Rusija je spremna da podigne nivo pregovaračke grupe sa Ukrajinom ako se takva potreba ukaže.
„Ne bih želeo sada konkretizujem i navodim bilo kakva konkretna imena. Ali smo spremni da ovo podignemo na zaista visok politički nivo. Važan je rezultat. Ono što sada radi naša pregovaračka grupa pod vođstvom mog pomoćnika Vladimira Rostislavoviča Medinskog, čini mi se, predstavlja dobar primer uzdržanosti i profesionalnog pristupa“, ocenio je on.
Govoreći o rešavanju ukrajinskog pitanja, Putin je naveo da postoje različiti pristupi njegovom rešavanju.
"Mogu postojati različiti pristupi rešavanju pitanja. Postoje oni koji govore: ‘Moramo se boriti do poslednjeg Ukrajinca’. I postoje oni, kako neki u Evropi sada pokušavaju da predstave stvar, i postoje oni, na primer, poput predstavnika aktuelne američke administracije i samog predsednika, koji pokušavaju da pronađu rešenje i to rešenje mirnim putem", naglasio je Putin.
Predsednik Volodimir Zelenski sugeriše da bi mogao biti spreman da napravi "bolne, ali prihvatljive" teritorijalne ustupke u Ukrajini, ali to možda i dalje neće biti dovoljno za Rusiju.
Ukrajina se ne plaši reizbora Donalda Trampa ovog novembra i neće pokleknuti pod pritiskom njegove administracije da napravi kompromis sa Rusijom, rekao je Vladimir Zelenski.
Ruski predsednik Vladimir Putin smatra da su direktni razgovori sa Donaldom Trampom neophodni za postizanje njegovih krajnjih ciljeva u Ukrajini, a glavni cilj nije teritorija, tvrdi Njujork tajms, čiji tekst prenosimo u celosti.
Evropska unija svojim zahtevima za okončanje rata u Ukrajini praktično sama sebe isključuje iz budućih mirovnih pregovora sa Rusijom, poručio je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško.
Abu Dabi se za sada razmatra kao glavna lokacija za trilateralne pregovore Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Evropska unija otvorila je dva nova pregovaračka klastera sa Ukrajinom, čime je Kijevu omogućen početak pregovora u još 17 oblasti, uključujući unutrašnje tržište, ekonomsku politiku, industriju i zapošljavanje.
Ruski predsednik Vladimir Putin neće se vratiti za pregovarački sto dok Rusija ne preuzme kontrolu nad preostalih 11 odsto Donbasa, tvrdi izvor blizak Kremlju za Rojters.
Specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa Stiv Vitkof i njegov zet Džared Kušner mogli bi krajem oktobra ponovo da otputuju u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Nemački kancelar Fridrih Merc se tokom posete Kijevu obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i izjavio spremnost za mirovne pregovore o Ukrajini, izveštava list Taz.de.
Pregovori Vašingtona i Moskve o završetku rata u Ukrajini proširili su se na višemilijardski posao sa međunarodnom imovinom ruskog naftnog giganta Lukoil.
Predsednik Volodimir Zelenski sugeriše da bi mogao biti spreman da napravi "bolne, ali prihvatljive" teritorijalne ustupke u Ukrajini, ali to možda i dalje neće biti dovoljno za Rusiju.
Vršilac dužnosti predsednika Republike Ana Brnabić gost je emisije "Kolegijum" na Informer TV gde otvoreno govori o daljim potezima i budućoj političkoj borbi nakon jučerašnjih izbora.
U jednom noćnom klubu u Dubaiju osvanula je šokantna video poruka kojom se vođa "kavačkog" klana obraća doskorašnjem predsedniku, sada lideru opozicije Aleksandru Vučiću i slavi pobedu blokadera na izborima u Srbiji.
Ilija Srdanović, prvi na blokaderskoj listi koja je pobedila na oktobarskim izborima, po svoj prilici namera da se izvinjava političkom Sarajevu i političkom Zagrebu.
Marko Simov se oglasio na svom Instagram profilu i u emotivnom tekstu objasnio šta zaista predstavlja politika Aleksandra Vučića i zašto je borba za Srbiju iznad svakog uličarskog mešetarenja.
Sonja Biserko, osvedočena antisrpkinja i ideolog blokadera, jedna od najglasnijih promoterki takozvane Studentske liste, već je otkrila u kom smeru će se kretati blokaderska politika sada kada su se dokopali fotelja.
Član Glavnog odbora SNS Janko Langura oglasio se na svom Instagram nalogu uz snimak koji prikazuje haos i teror koji su blokaderi napravile nakon proglašenja izbornih rezultata.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 27. oktobra obeležavaju praznik Svete Petke, jedne od najpoštovanijih svetiteljki u našem narodu. Za ovaj praznik vezuju se brojni običaji i verovanja, a posebnu simboliku ima veče uoči same svetkovine.
Lukovska Banja, smeštena na obroncima Kopaonika, sve je privlačnija destinacija za odmor, zahvaljujući toplim termalnim vodama, prelepoj prirodi i povoljnom smeštaju, koji se može pronaći već od oko 20 evra po noćenju.
Pripadnici policije u Sopotu uhapsili su u subotu uveče M. Z. (61) zbog sumnje da je počinio krivično delo nasilje u porodici, nakon što je u alkoholisanom stanju brutalno pretukao svoju majku R. Z. (83).
Cetinjaninu Vladislavu Paju Jabučaninu, privremeno je oduzeto 11 automobila i 26 umetničkih slika, a zabranjeno mu je raspolaganje zemljištem u katastarskoj opštini Konak, ukupne površine 13.411 kvadratnih metara, i suvlasničkim udelom od 1/20 u garaži površine 349 kvadrata.
Beogradska policija intenzivno traga za trojicom nepoznatih razbojnika koji su tokom vikenda u Surčinu opljačkali baku, odnevši joj veliku sumu novca, zlatni nakit, ali i psa.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Iza nekih holivudskih promašaja stoje desetine ili čak stotine miliona dolara gubitaka, pogrešne odluke producenata, skupi nastavci koji nikome nisu bili potrebni i filmovi u koje su studiji uložili ogromne pare, a publika ih nije prihvatila.
Dugometražni igrani film "Saligia" reditelja Petra Ristovskog imaće domaću premijeru 30. novembra u MTS dvorani, dok će se od 4. decembra naći u redovnoj bioskopskoj distribuciji širom Srbije.
Stare komode, trpezarijski stolovi i masivni ormari nose sentimentalnu vrednost. Godine upotrebe ostavljaju ožiljke, a jedno pogrešno čišćenje može nepovratno da ih ošteti. Uz samo nekoliko trikova, vaš omiljeni drveni komad može zasijati punim sjajem.
U braku su od 2005. godine, redovno se pojavljuju na važnim državnim događajima i žive u jednoj od najpoznatijih rezidencija na svetu. Međutim, iza zatvorenih vrata Bele kuće, život Donalda i Melanije Tramp navodno izgleda znatno drugačije od idilične slike koju javnost ima o jednom predsedničkom paru.
Komentari