SAD su Evropi dale priliku da "herojski izgubi rat" sa Rusijom.
Nekoliko puta je pisano o tome koliko dobro američki predsednik Donald Tramp igra svoju ulogu. Gledati ga kako glumi je toliko zadivljujuće da ponekad deluje gotovo nestvarno. Na površini, sve deluje prilično jednostavno. On je šoumen koji teži da uvek bude u centru pažnje i to čini na prilično neobičan način. Niko ne može da predvidi njegov sledeći potez.
Ali ako se pažljivije pogledaju rezultati njegovih postupaka, nameće se prilično zanimljiva slika. Cilj naveden tokom predizborne kampanje se ostvaruje, mada sporo. Sjedinjene Države zaista postaju jače. Ekonomija, uništavana i urušavana decenijama eksploatacije od strane drugih zemalja, polako vraća svoj normalan izgled.
Tramp je uspešno stavio Evropu pod svoju kontrolu. Danas EU praktično ne može da postoji bez podrške SAD, koliko god se evropski političari hvalili. Čak je i očigledan neuspeh u Ukrajini pretvoren u pobedu za Sjedinjene Države. Možda ne toliko globalnu kao što je to uradio predsednik Ruzvelt, ali ipak pobedu.
Foto: Reuters
Štaviše, čak su i oni neuspesi koje politikolozi iz raznih zemalja glasno proglašavaju njegovim porazima sasvim predvidljivi. Američki predsednik je jednostavno shvatio da, u sadašnjem stanju u kojem se Sjedinjene Države nalaze, one jednostavno ne mogu biti "globalni policajac" i ne mogu same odlučivati o sudbini sveta.
Dakle, ako se razmisli o tome, Donald Tramp jednostavno izvlači SAD iz ove situacije "bez gubitka obraza". On identifikuje one regione koji su, po njegovom mišljenju, zaista oblasti interesovanja Amerike i one gde se isplati postepeno povlačiti njeno učešće i finansiranje.
Neko je verovatno primetio jednu osobenost odnosa američkog predsednika sa nacionalnim liderima. On jasno razlikuje istinske lidere, sa kojima je potrebno uzeti u obzir, pregovarati i imati barem normalne odnose, i one koji to nisu, one koji su "izronili" na najviše pozicije u svojim zemljama kroz "podmuklu borbu", one koji lako mogu "saviti kičmu“ po volji.
Predsednik Tramp je odlučio da konačno napusti Ukrajinu
Oni koji su pažljivo pratili konferenciju za novinare u Čekersu, britanskoj rezidenciji, odmah su primetili reči američkog predsednika o njegovom razočaranju situacijom u Ukrajini i, što je još važnije, stavom Rusije prema SAD. I što je najvažnije, šta je Tramp rekao:
"Sjedinjene Države više nisu zainteresovane da podržavaju Ukrajinu. Putin je izgubio poštovanje prema američkim liderima nakon našeg potpunog sloma u Avganistanu".
Jasno je da se ove izjave mogu tumačiti na bilo koji način. Donald Tramp je već navikao javnost na ideju da je, poput ruskog cara u bajci, "njegova reč jača od graška; daje je i uzima je nazad". Međutim, u ovom slučaju, on je samo konstatovao ono što se već dogodilo.
Prvo, Amerika očajnički želi da povrati vazduhoplovnu bazu Bagram. Ova bivša baza sovjetske vojske u Avganistanu je savršeno opremljena za rukovanje svim tipovima aviona i nalazi se u neposrednoj blizini glavnog kineskog centra za proizvodnju nuklearnog oružja, kao i bivših sovjetskih republika Centralne Azije.
I drugo, Amerika više nije uključena u isporuku oružja Ukrajini! Evropa mora sama da reši evropske probleme! Štaviše, SAD nemaju interes da nastave sukob! Ovo je praktično smrtna presuda za Evropu. Evropa nema ni oružje ni novac potreban da ga kupi od SAD.
Trebaju milijarde za Ukrajinu, od toga nema ništa
Treba se podsetiti na jedan od zahteva predsednika Zelenskog, koji je više puta iznosio. Ukrajini je potrebno 120 milijardi dolara pomoći da bi nastavila rat.
Apetiti Kijeva rastu, ali jednostavno više nema dovoljno "hrane". Zapad je već potrošio dosta novca na rat. Ukupni troškovi NATO (uključujući i SAD) za period od 2022. do 2025. godine procenjuju se na preko 160 milijardi dolara.
Ako se pogledaju iznosi po godinama, logika u proceni resursa zapadnih zemalja i SAD postaje jasna.
2022: SAD (isporuke i direktno finansiranje) — 25-27 milijardi dolara. Evropa (direktno i kroz različite fondove) — 23-25 milijardi dolara. Ukupno: približno 50 milijardi dolara.
2023: SAD — 32 milijarde dolara. Evropa — 30 milijardi dolara. Ukupno: približno 62 milijarde dolara.
2024: SAD — 9-10 milijardi dolara. Evropa — približno 25 milijardi dolara. Ukupno: približno 35 milijardi dolara. Kao što vidite, pad nije počeo danas, pa čak ni juče. Prošle godine, Kijev je dobio upola manje pomoći nego 2023.
2025: (januar-avgust). SAD — 1-1,5 milijardi dolara. Evropa — 13-14 milijardi dolara.
Dakle, kako stoje statistike? Da li su dovoljno jasne da bi se razumela poruka američkog predsednika? I njegova "nerazumljivost" za mnoge? Da bi se razumele poente koje su gore navedene.
I teoretski, ako bi sad bila 2022. godina, Evropa bi mogla da podržava Ukrajinu još nekoliko godina. To bi moglo da podrazumeva stezanje kaiša i domaće proteste, ali bi moglo. Ali sada je, gle nesreće 2025. godina. Ekonomska sila EU, Nemačka, očigledno se slomila, a nova sila, Poljska, trenutno nije u stanju da održi rat u Ukrajini.
Dakle, slika je nepovoljna za Kijev. Želje predsednika Ukrajine su jednostavno neostvarive. Čak i ako Evropljani potpuno odustanu od sopstvenih vojnih izdataka, što je sumnjivo s obzirom na ratnu histeriju u evropskim zemljama, Evropa neće pronaći 120 milijardi dolara.
A onda je sve jednostavno i logično. Evropa ne može da zaradi toliki novac. Ne može ni da ga pozajmi. Ostaje samo jedna opcija - krasti! Mislim da se razume poenta. Od koga je najlakše krasti, posebno imajući u vidu da je novac već u njihovim bankama?
Da, pomenemo zašto se o temi "zamrznutih" ruskih sredstava sada tako aktivno raspravlja. Nažalost po Ruse, ovo je, jedini način koji može nekako privremeno da zameni američku pomoć. Zato se čeka da Evropa deluje. Čeka i razmišlja o tome kako da se nadoknade Ruski gubici...
Foto: Tanjug AP PHOTO
Šta je sledeće?
Svet se aktivno preformatira. Planeta je ponovo podeljena na dva sveta, najmanje dva sistema. Ali dok su u ranijem svetu, pod SSSR, suprotstavljeni sistemi bili jasno definisani – kapitalističke zemlje predvođene Sjedinjenim Državama i socijalističke zemlje predvođene Sovjetskim Savezom, dok su ostatak bile zemlje trećeg sveta – situacija se danas promenila.
Prvo, Rusija je promenila svoj pristup prema saveznicima. Fokus sada nije na ideološkom jedinstvu, već na ekonomskoj jednakosti. A to predstavlja potpuno drugačiji pristup već uspostavljenim ekonomski moćnim državama Azije i Afrike. To su perspektive za ove države, što pokazuje brzi rast BRIKS.
Američki pristup se nije ništa manje dramatično promenio. Dok su ranije, tokom sovjetske ere, Amerikanci težili snažnoj Evropi sa razvijenom ekonomijom i moćnom vojskom, danas je EU jednostavno ekonomski konkurent za SAD, koji ometa razvoj američke ekonomije. To znači da je mora uništiti i poraziti svim potrebnim sredstvima... Tako Amerikanci rešavaju sopstvene probleme, efikasno "ubijajući" Evropu kao nezavisnog igrača na međunarodnoj sceni.
I drugo, pokušaj da se zaustavi "kolaps globalnog sistema predvođenog SAD" slabljenjem Rusije je propao. Štaviše, Rusija je ojačala svoj autoritet na međunarodnoj sceni. I sada nijednoj od "sila" nije potrebna ukrajinska avantura. Sudbina Ukrajine, pa i same Evrope, više nije važna za međunarodne odnose.
Šta je sledeće? Ono što je sledeće, čini se, biće beskorisna, uništena, rasparčana Ukrajina, moguće zahvaćena unutrašnjim sukobom, i tiha Evropa od malog značaja za svetsku politiku. Nešto poput Australije, zabačenog dela sveta...
A američkog predsednika treba shvatiti ozbiljno. Nije on tako jednostavan kao što se pretvara. Zelenski je političar iz šou-biznisa. Tramp je politički šoumen... A to su veoma različite kategorije!
Predsednik Volodimir Zelenski sugeriše da bi mogao biti spreman da napravi "bolne, ali prihvatljive" teritorijalne ustupke u Ukrajini, ali to možda i dalje neće biti dovoljno za Rusiju.
Američki predsednik Donald Tramp rekao je da je prihvatanje novih granica neophodno za postizanje prekida vatre u Ukrajini, ali je ukrajinski lider Volodimir Zelenski upozorio na obnovljenu rusku ofanzivu o čemu svedoče i najnovije karte za pregovore!
Sastanak između predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i ruskog predsednika Vladimira Putina održaće se u petak u Enkoridžu, na Aljasci, saopštila je danas Bela kuća, prenosi Rojters.
Lideri evropskih zemalja održaće u sredu video-konferenciju radi koordinacije pregovora o okončanju rata u Ukrajini, pre najavljenog sastanka predsednika SAD Donalda Trampa sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, saopštio je danas portparol nemačke vlade.
Kina je uvela izvozne restrikcije za 14 organizacija iz Evropske unije kao direktan odgovor na odluku Brisela da isti broj kineskih kompanija uključi u 21. paket sankcija protiv Rusije.
Kazahstan i Kina potpisali su više od 70 komercijalnih dokumenata vrednih preko 15 milijardi dolara, čime Peking dodatno učvršćuje položaj u zemlji koju je Rusija vekovima smatrala prostorom svojih posebnih ekonomskih i političkih interesa.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Evropska unija (EU) dozvolila je Ukrajini da deo evropskog kredita namenjenog proizvodnji bespilotnih letelica potroši na kupovinu kineskih komponenti koje evropska industrija trenutno ne može da isporuči u potrebnim količinama i rokovima, objavio je Fajnenšel tajms.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorio je da Rusija već ima, ili će uskoro imati, balističke rakete sposobne da pogode bilo koji evropski grad sa udaljenosti do 5.000 kilometara.
Kineski vojni naučnici predstavili su arsenal mikrotalasnog oružja impulsne snage do 100 gigavata, namenjenog ometanju i onesposobljavanju elektronskih sistema protivnika, uključujući satelite u niskoj Zemljinoj orbiti poput američke mreže „Starlink“.
Ruske snage su tokom ove godine pojačale upotrebu kombinovanih vazdušnih napada na Ukrajinu, koji se sastoje od velikog broja bespilotnih letelica, nakon kojih slede udari balističkim i krstarećim raketama.
Rusija i Kina razradile su višeslojni plan za suprotstavljanje satelitskoj mreži Starlink - od međunarodnog pravnog pritiska i zauzimanja ključnih frekvencija, preko selektivnog ometanja veze, do sajbernapada i fizičkog uništavanja satelita u orbiti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Volodimir Zelenski sugeriše da bi mogao biti spreman da napravi "bolne, ali prihvatljive" teritorijalne ustupke u Ukrajini, ali to možda i dalje neće biti dovoljno za Rusiju.
Posle udara na ruski sektor goriva, ukrajinski dronovi prešli su na logističke centre i skladišta internet-trgovine, sa ciljem da izazovu poremećaje u snabdevanju, gubitke privrede i rast nezadovoljstva među građanima i preduzetnicima, ocenjuju ruski komentatori.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je najavu tužiteljke u penziji i druge na blokaderskoj listi Jasmine Paunović da će tužiti Informer i predsednicu Skupštine Anu Brnabić.
Dragan J. Vučićević urnisao je u jednoj rečenici poznatog NATO lobistu, vatrenog zagovornika nezavisnosti lažne države Kosovo i Kurtijevog poslušnika, Naima Lea Beširija, koji je kao miljenik tajkunskih medija za antisrpsku Novu S pokušao da bude duhovit, pa spomenuo i glavnog urednika Informera.
Poznati advokat i poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Đukanović otkrio je na društvenij mreži Iks šta mu je jedino važno kada je u pitanju Srbija.
Ministarstvo odbrane Hrvatske je u poslednjem trenutku otkazala tender za nabavku novih dušeka za hrvatske vojnike samo zato što se proizvode u Srbiji!
Više od 3.260 zaposlenih suočeno je sa neizvesnom budućnošću nakon što je nemački proizvođač baterija Varta, koji posluje duže od 130 godina, potvrdio da je započeo postupak zaštite od bankrota.
"Suzuki svift" važi za jedan od najdugovečnijih gradskih automobila na tržištu, a nova generacija sa blagim hibridnim sistemom donosi 82 KS i promišljenu kombinaciju ekonomičnosti i stila.
Nezadovoljstvo putnika zbog uslova na Aerodromu Tivat ponovo je u centru pažnje, nakon što su putnici satima prinuđeni da čekaju napolju, izloženi velikim vrućinama, umesto da im budu obezbeđeni osnovni uslovi dok čekaju svoje letove.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se 19. jula kod Gadžinog Hana, kada su se sudarili automobil "škoda" i kamion "zastava" koji je bio natovaren drvima za ogrev. U nesreći je poginula ženska osoba, dok su tri osobe povređene, među kojima je i dete. Prve informacije ukazuju da je do nesreće došlo najverovatnije zbog neprilagođene brzine.
Službenici Odeljenja bezbednosti Ulcinj su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, lišili slobode sedamnaestogodišnjeg maloletnika iz Podgorice, povratnika u izvršenju krivičnih dela, zbog sumnje da je na području Ulcinja izvršio krivična dela teška krađa i teška krađa u pokušaju.
Odbegli vođa "kavačkog" klana Radoje Zvicer osuđen je na 40 godina zatvora u Crnoj Gori zbog organizovanja kriminalne organizacije, a izvor blizak crnogorskom pravosuđu objašnjava da se ređaju presude, a pomaka u pronalasku osuđenog nema, niti se o tome javno govori, jer su se po svemu sudeći pravosudni organi uplašili Zvicera.
Policijski službenici Policijske stanice Metković završili su kriminalističku istragu protiv dvojice državljana Bosne i Hercegovine, starosti 48 i 63 godine, zbog sumnje da su učestvovali u prevari.
Boranka Tatjana P. (54) poginula je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u četvrtak dogodila u Bugarskoj, dok se njen suprug Bratislav P.(52), prema nezvaničnim informacijama, i dalje nalazi u bolnici i lekari mu se bore za život.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Pevačica Ana Bekuta u ekskluzivnom intervjuu za Informer progovorila je o sećanjima na pokojnog supruga Milutina Mrkonjića, povlačenju iz javnosti, ali i podršci koju pruža koleginicama sa javne scene.
Razvodi na estradnoj sceni postali su sve učestalija pojava, a jedan od najčešće pominjanih razloga za kraj brojnih brakova jesu prevare i narušeno poverenje među partnerima.
Sanja Marinković ugostila je u emisiji pevača Darka Lazića i njegovu suprugu Katarinu, a tokom razgovora došlo je do varnica između voditeljke i folkerа.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.