SAD su Evropi dale priliku da "herojski izgubi rat" sa Rusijom.
Nekoliko puta je pisano o tome koliko dobro američki predsednik Donald Tramp igra svoju ulogu. Gledati ga kako glumi je toliko zadivljujuće da ponekad deluje gotovo nestvarno. Na površini, sve deluje prilično jednostavno. On je šoumen koji teži da uvek bude u centru pažnje i to čini na prilično neobičan način. Niko ne može da predvidi njegov sledeći potez.
Ali ako se pažljivije pogledaju rezultati njegovih postupaka, nameće se prilično zanimljiva slika. Cilj naveden tokom predizborne kampanje se ostvaruje, mada sporo. Sjedinjene Države zaista postaju jače. Ekonomija, uništavana i urušavana decenijama eksploatacije od strane drugih zemalja, polako vraća svoj normalan izgled.
Tramp je uspešno stavio Evropu pod svoju kontrolu. Danas EU praktično ne može da postoji bez podrške SAD, koliko god se evropski političari hvalili. Čak je i očigledan neuspeh u Ukrajini pretvoren u pobedu za Sjedinjene Države. Možda ne toliko globalnu kao što je to uradio predsednik Ruzvelt, ali ipak pobedu.
Foto: Reuters
Štaviše, čak su i oni neuspesi koje politikolozi iz raznih zemalja glasno proglašavaju njegovim porazima sasvim predvidljivi. Američki predsednik je jednostavno shvatio da, u sadašnjem stanju u kojem se Sjedinjene Države nalaze, one jednostavno ne mogu biti "globalni policajac" i ne mogu same odlučivati o sudbini sveta.
Dakle, ako se razmisli o tome, Donald Tramp jednostavno izvlači SAD iz ove situacije "bez gubitka obraza". On identifikuje one regione koji su, po njegovom mišljenju, zaista oblasti interesovanja Amerike i one gde se isplati postepeno povlačiti njeno učešće i finansiranje.
Neko je verovatno primetio jednu osobenost odnosa američkog predsednika sa nacionalnim liderima. On jasno razlikuje istinske lidere, sa kojima je potrebno uzeti u obzir, pregovarati i imati barem normalne odnose, i one koji to nisu, one koji su "izronili" na najviše pozicije u svojim zemljama kroz "podmuklu borbu", one koji lako mogu "saviti kičmu“ po volji.
Predsednik Tramp je odlučio da konačno napusti Ukrajinu
Oni koji su pažljivo pratili konferenciju za novinare u Čekersu, britanskoj rezidenciji, odmah su primetili reči američkog predsednika o njegovom razočaranju situacijom u Ukrajini i, što je još važnije, stavom Rusije prema SAD. I što je najvažnije, šta je Tramp rekao:
"Sjedinjene Države više nisu zainteresovane da podržavaju Ukrajinu. Putin je izgubio poštovanje prema američkim liderima nakon našeg potpunog sloma u Avganistanu".
Jasno je da se ove izjave mogu tumačiti na bilo koji način. Donald Tramp je već navikao javnost na ideju da je, poput ruskog cara u bajci, "njegova reč jača od graška; daje je i uzima je nazad". Međutim, u ovom slučaju, on je samo konstatovao ono što se već dogodilo.
Prvo, Amerika očajnički želi da povrati vazduhoplovnu bazu Bagram. Ova bivša baza sovjetske vojske u Avganistanu je savršeno opremljena za rukovanje svim tipovima aviona i nalazi se u neposrednoj blizini glavnog kineskog centra za proizvodnju nuklearnog oružja, kao i bivših sovjetskih republika Centralne Azije.
I drugo, Amerika više nije uključena u isporuku oružja Ukrajini! Evropa mora sama da reši evropske probleme! Štaviše, SAD nemaju interes da nastave sukob! Ovo je praktično smrtna presuda za Evropu. Evropa nema ni oružje ni novac potreban da ga kupi od SAD.
Trebaju milijarde za Ukrajinu, od toga nema ništa
Treba se podsetiti na jedan od zahteva predsednika Zelenskog, koji je više puta iznosio. Ukrajini je potrebno 120 milijardi dolara pomoći da bi nastavila rat.
Apetiti Kijeva rastu, ali jednostavno više nema dovoljno "hrane". Zapad je već potrošio dosta novca na rat. Ukupni troškovi NATO (uključujući i SAD) za period od 2022. do 2025. godine procenjuju se na preko 160 milijardi dolara.
Ako se pogledaju iznosi po godinama, logika u proceni resursa zapadnih zemalja i SAD postaje jasna.
2022: SAD (isporuke i direktno finansiranje) — 25-27 milijardi dolara. Evropa (direktno i kroz različite fondove) — 23-25 milijardi dolara. Ukupno: približno 50 milijardi dolara.
2023: SAD — 32 milijarde dolara. Evropa — 30 milijardi dolara. Ukupno: približno 62 milijarde dolara.
2024: SAD — 9-10 milijardi dolara. Evropa — približno 25 milijardi dolara. Ukupno: približno 35 milijardi dolara. Kao što vidite, pad nije počeo danas, pa čak ni juče. Prošle godine, Kijev je dobio upola manje pomoći nego 2023.
2025: (januar-avgust). SAD — 1-1,5 milijardi dolara. Evropa — 13-14 milijardi dolara.
Dakle, kako stoje statistike? Da li su dovoljno jasne da bi se razumela poruka američkog predsednika? I njegova "nerazumljivost" za mnoge? Da bi se razumele poente koje su gore navedene.
I teoretski, ako bi sad bila 2022. godina, Evropa bi mogla da podržava Ukrajinu još nekoliko godina. To bi moglo da podrazumeva stezanje kaiša i domaće proteste, ali bi moglo. Ali sada je, gle nesreće 2025. godina. Ekonomska sila EU, Nemačka, očigledno se slomila, a nova sila, Poljska, trenutno nije u stanju da održi rat u Ukrajini.
Dakle, slika je nepovoljna za Kijev. Želje predsednika Ukrajine su jednostavno neostvarive. Čak i ako Evropljani potpuno odustanu od sopstvenih vojnih izdataka, što je sumnjivo s obzirom na ratnu histeriju u evropskim zemljama, Evropa neće pronaći 120 milijardi dolara.
A onda je sve jednostavno i logično. Evropa ne može da zaradi toliki novac. Ne može ni da ga pozajmi. Ostaje samo jedna opcija - krasti! Mislim da se razume poenta. Od koga je najlakše krasti, posebno imajući u vidu da je novac već u njihovim bankama?
Da, pomenemo zašto se o temi "zamrznutih" ruskih sredstava sada tako aktivno raspravlja. Nažalost po Ruse, ovo je, jedini način koji može nekako privremeno da zameni američku pomoć. Zato se čeka da Evropa deluje. Čeka i razmišlja o tome kako da se nadoknade Ruski gubici...
Foto: Tanjug AP PHOTO
Šta je sledeće?
Svet se aktivno preformatira. Planeta je ponovo podeljena na dva sveta, najmanje dva sistema. Ali dok su u ranijem svetu, pod SSSR, suprotstavljeni sistemi bili jasno definisani – kapitalističke zemlje predvođene Sjedinjenim Državama i socijalističke zemlje predvođene Sovjetskim Savezom, dok su ostatak bile zemlje trećeg sveta – situacija se danas promenila.
Prvo, Rusija je promenila svoj pristup prema saveznicima. Fokus sada nije na ideološkom jedinstvu, već na ekonomskoj jednakosti. A to predstavlja potpuno drugačiji pristup već uspostavljenim ekonomski moćnim državama Azije i Afrike. To su perspektive za ove države, što pokazuje brzi rast BRIKS.
Američki pristup se nije ništa manje dramatično promenio. Dok su ranije, tokom sovjetske ere, Amerikanci težili snažnoj Evropi sa razvijenom ekonomijom i moćnom vojskom, danas je EU jednostavno ekonomski konkurent za SAD, koji ometa razvoj američke ekonomije. To znači da je mora uništiti i poraziti svim potrebnim sredstvima... Tako Amerikanci rešavaju sopstvene probleme, efikasno "ubijajući" Evropu kao nezavisnog igrača na međunarodnoj sceni.
I drugo, pokušaj da se zaustavi "kolaps globalnog sistema predvođenog SAD" slabljenjem Rusije je propao. Štaviše, Rusija je ojačala svoj autoritet na međunarodnoj sceni. I sada nijednoj od "sila" nije potrebna ukrajinska avantura. Sudbina Ukrajine, pa i same Evrope, više nije važna za međunarodne odnose.
Šta je sledeće? Ono što je sledeće, čini se, biće beskorisna, uništena, rasparčana Ukrajina, moguće zahvaćena unutrašnjim sukobom, i tiha Evropa od malog značaja za svetsku politiku. Nešto poput Australije, zabačenog dela sveta...
A američkog predsednika treba shvatiti ozbiljno. Nije on tako jednostavan kao što se pretvara. Zelenski je političar iz šou-biznisa. Tramp je politički šoumen... A to su veoma različite kategorije!
Predsednik Volodimir Zelenski sugeriše da bi mogao biti spreman da napravi "bolne, ali prihvatljive" teritorijalne ustupke u Ukrajini, ali to možda i dalje neće biti dovoljno za Rusiju.
Američki predsednik Donald Tramp rekao je da je prihvatanje novih granica neophodno za postizanje prekida vatre u Ukrajini, ali je ukrajinski lider Volodimir Zelenski upozorio na obnovljenu rusku ofanzivu o čemu svedoče i najnovije karte za pregovore!
Sastanak između predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i ruskog predsednika Vladimira Putina održaće se u petak u Enkoridžu, na Aljasci, saopštila je danas Bela kuća, prenosi Rojters.
Lideri evropskih zemalja održaće u sredu video-konferenciju radi koordinacije pregovora o okončanju rata u Ukrajini, pre najavljenog sastanka predsednika SAD Donalda Trampa sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, saopštio je danas portparol nemačke vlade.
Moskva razmatra mogućnost prvog udara na vojne ciljeve u Evropi ako proceni da NATO nastavlja da koristi Ukrajinu za napade na rusku teritoriju, tvrdi bivši analitičar CIA Lari Džonson.
Dok se borbe u Ukrajini nastavljaju bez radikalnih pomeranja na većem delu linije fronta, u zapadnim vojnim i obaveštajnim krugovima sve češće se postavlja ključno pitanje: zbog čega Rusija, uprkos očiglednim i ogromnim vojnim resursima, ne pokušava da izvede mnogo širu i masovniju ofanzivu?
Rizik da Evropa bude uvučena u sukob sa Rusijom mogao bi da se pojavi i pre 2030. godine, rekao je za Sputnjik stalni predstavnik Rusije pri OEBS Dmitrij Poljanski.
Sve je izvesnije da se situacija oko Ukrajine dramatično usijava, a kijevski mediji otvoreno upozoravaju da Belorusija i Rusija možda planiraju "nešto užasno" uz pomoć Kine.
Ruski ekonomista Mihail Hazin ocenjuje da se globalni finansijski sistem približava tački preokreta i da se iza zvaničnih brojki krije mnogo dublja kriza Zapada.
Vladimir Džabarov, prvi zamenik predsednika Komiteta Saveta Federacije za međunarodne poslove, nazvao je francuskog predsednika Emanuela Makrona "poznatim provokatorom".
Evropske članice NATO-a produžavaju oružani sukob u Ukrajini, a Zapad više ne krije pripreme za novi veliki evropski rat, izjavio je zamenik ministra odbrane i načelnik Glavne vojno-političke uprave Oružanih snaga Rusije, general armije Viktor Goremikin.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Volodimir Zelenski sugeriše da bi mogao biti spreman da napravi "bolne, ali prihvatljive" teritorijalne ustupke u Ukrajini, ali to možda i dalje neće biti dovoljno za Rusiju.
Francuska vojska planira da deo pešadijskih zadataka prebaci na robote i dronove, u okviru projekta „Pendragon“, koji treba da smanji rizik za vojnike i uvede novu vrstu borbene jedinice na buduće ratište.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, koji je prethodne nedelje uzdrmao javnost Srbije objavivši detaljnu listu NVO hidre, kao i detalje na koji se način u našoj zemlji finansiraju neke od najpoznatijih i najvećih nevladinih organizacija, ali i onih blokaderskih, sada je otišao korak dalje.
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Uprava carine jasno je propisala koliko cigareta i duvanskih proizvoda smete da unesete u Srbiju ili iznesete iz nje, a mnogi putnici to ne znaju, pa svakog leta plaćaju ogromne kazne na granicama.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Čuveni italijanski proizvođač superautomobila predstavio je ekskluzivni model „ferari“ 12Cilindri Manuale, opremljen inovativnim digitalnim sistemom koji simulira rad klasičnog mehaničkog manuelnog menjača.
Avio-kompanije i aerodromi traže hitnu obustavu EES sistema zbog haosa i praznih sedišta u avionima. YUTA apeluje na putnike da na aerodrome dolaze znatno ranije.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.