Iz Moskve odjeknula je poruka predsednika Rusije Vladimira Putina – rezerve uranijuma mogle bi da se iscrpe mnogo ranije nego što predviđaju zvanične prognoze.
- Sve se odvija mnogo brže nego što se ranije mislilo. Moguće je da do iscrpljivanja dođe pred našim očima - naglasio je ruski predsednik na Globalnom atomskom samitu u Moskvi.
Rusija ulaže u nove tehnologije
Putin je podsetio da se ključno pitanje ne odnosi samo na količinu uranijuma, već i na sigurnost snabdevanja nuklearnih elektrana u decenijama koje dolaze. Rešenje vidi u fundamentalno novim tehnologijama.
- Za dugoročnu i bezbednu upotrebu nuklearne energije potrebna su efikasnija rešenja, a Rusija već aktivno radi na njim - poručio je Putin.
Prvi praktičan primer već je u pripremi – u Tomsku bi 2030. godine trebalo da proradi prvi svetski nuklearni energetski sistem zatvorenog ciklusa. On će omogućiti ponovno korišćenje čak 95 odsto istrošenog goriva u reaktorima, čime se istovremeno rešava pitanje ograničenih resursa i nagomilavanja radioaktivnog otpada.
Belojarska elektrana i MOX gorivo – korak u budućnost
Da tehnologija nije samo na papiru, potvrđuje i industrija. U decembru 2024. godine Sibirsky hemijski kombinat u Seversku proizveo je gorivne sklopove sa MNUP i MOX gorivom, a već ove godine počela je gradnja postrojenja za njihovu serijsku proizvodnju.
U aprilu je ruski regulator izdao licencu za izgradnju novog energetskog bloka sa reaktorom BN-1200M u Belojarskoj nuklearnoj elektrani. Ovaj tip reaktora dizajniran je da bude izdržljiviji, efikasniji i kompatibilan sa MOX gorivom – gorivom nastalim od nuklearnog otpada, koje otvara vrata zatvorenom ciklusu.
Direktor Belojarske elektrane Ivan Sidorov naglašava: „MOX gorivo je gorivo budućnosti. Kada se zatvoreni ciklus u potpunosti razvije, kapacitet nuklearne energetike u Rusiji može da poraste i do deset puta, dok bi količina otpada bila svedena na minimum.“
Trka sa vremenom
Dok prirodne rezerve uranijuma ubrzano nestaju, a potražnja za energijom raste, utrka za zatvoreni nuklearni ciklus postaje sve važnija. Na jednoj strani stoji iscrpljivanje resursa, na drugoj ambicija da tehnologija promeni pravila igre.
Ključno pitanje, kako je zaključeno na forumu, glasi: da li će čovečanstvo uspeti da razvije zatvoreni ciklus na vreme, pre nego što sat uranijumskih zaliha otkuca poslednje minute?
Dok predsednik SAD Donald Tramp intenzivno pokušava da nametne nove mere i oslabi ruski energetski sektor, Moskva ulaže sve više u razvoj nuklearne energije.
Ukrajina izvodi napade dugog dometa na rusku teritoriju isključivo oružjem domaće proizvodnje, izjavio je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha i još jednom pozvao ruskog predsednika Vladimira Putina da okonča rat.
Energetski sporazum Londona i Kijeva ponovo je otvorio pitanje kako će se koristiti nuklearno gorivo namenjeno Ukrajini i da li takve isporuke nose bezbednosne rizike u trenutku kada je ukrajinski energetski sistem pod stalnim pritiskom rata.
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta stupio je u kontakt sa Kremljom kako bi pokušao da uključi ruskog predsednika Vladimira Putina u razgovore o okončanju rata u Ukrajini, objavio je Blumberg, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.
Potpredsednik SAD Džej Di Vens napisao je u novoj knjizi da ruski predsednik Vladimir Putin uživa široku podršku među građanima Rusije i da Zapad uporno odbija da prihvati tu činjenicu jer mu je lakše da veruje u politički prijatnu sliku.
Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je da je ruski predsednik Vladimir Putin 2022. godine bio naveden da povuče vojsku iz okoline Kijeva na osnovu uveravanja da postoji šansa za mir, ali da su ga, prema njegovim rečima, snage koje su tvrdile da govore u ime Volodimira Zelenskog prevarile.
Vojno-politički analitičar Jakov Kedmi oštro je kritikovao svaku ideju da se Roman Abramovič koristi kao kanal za osetljive kontakte između Moskve i Kijeva, ocenjujući da je takva „oligarhijska diplomatija“ stara greška koja Rusiju može ponovo skupo da košta.
Volodimir Zelenski objavio je, posle sastanka sa ukrajinskim obaveštajcima, podatke prema kojima bi do parlamentarnih izbora u Rusiji 33 odsto građana moglo da ne podržava postupke ruskog predsednika Vladimira Putina.
Ruski predsednik Vladimir Putin je, prema pisanju Kijev posta, pokrenuo drakonsko pooštravanje bezbednosti nakon što je u Moskvi procenjeno da zapadna i ukrajinska veštačka inteligencija mogu da prate kretanje najviših ruskih zvaničnika, pa i samog predsednika Rusije.
Moguće primirje u Ukrajini Zapad i Oružane snage Ukrajine iskoristili bi za predah, obnovu i pripremu novog udara, dok bi ruska vojska rizikovala opasno opuštanje, ocenio je vojni analitičar Mihail Zvinčuk, autor projekta „Ribar“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Masovni napadi ukrajinskih dronova na Moskvu nisu samo vojni pokušaj udara na rusku prestonicu, već i psihološka operacija kojom Kijev pokušava da utiče na predsednika SAD Donalda Trampa, ocenio je vojni analitičar i penzionisani pukovnik specijalnih snaga Anatolij Matvijčuk.
Centralna banka Rusije smanjila je ključnu kamatnu stopu na 14,25 odsto, ali je tempo smanjenja prepolovila jer inflacija, gorivo i fiskalna potrošnja i dalje drže pritisak na ekonomiju.
Crnogorski portal Borba.me objavio je tekst o predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i teroru koji on proživljava već godinama, a posebno poslednjih meseci zbog blokadera nasilnika čiji je cilj rušenje naše države.
Prava drama odvila se juče u Novom Sadu kada je jedan blokader na motoru izazvao saobraćajnu nesreću nasred jedne od najprometnijih raskrsnica u tom gradu, a samo pukom srećom niko nije teže povređen.
Novi skandal na tajkunskoj televiziji N1 - poznati blokader Savo Đurđić, inače nekadašnji sudija Apelacionog suda, pokazao je svoje pravo lice, ali i kako gleda na budućnost Srbije.
Blokaderi koji su juče održali još jedan u nizu besmislenih skupova u Novom Sadu obrukali su se za sve pare, a posebno oni koje su se okupljenim zgubidanima obratili s bine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je juče u specijalnom programu gde se osvrnuo na aktuelne političke teme, predstojeće izbore, funkcionisanje državnih projekata, kao i na detalje u vezi sa aferom "Zvučni top" i optužbama opozicionih medija.
U Srbiji će danas biti pretežno sunčano i toplo, ponegde i veoma toplo vreme, sa merenjima do 35 stepeni, najavio je Republički hidrometeorološki zavod Srbije.
Broj plaćanja karticama i elektronskim novcem preko interneta nastavio je da raste i u prvom tromesečju 2026. godine. Ukupan broj onlajn kupovina porastao je za 39,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Samo nekoliko dana nakon što je Viši sud u Vranju doneo presudu zbog ranjavanja Miloša Kostića, MMA borca, nepoznati počinioci pokušali su da zapale kamion, koji je bio parkiran ispred njegove porodične kuće.
Kosta K., koji je 3. maja 2023. u OŠ "Vladislav Ribnikar" ubio devetoro đaka i čuvara škole, vežbao je gađanje iz vatrenog oružja u streljani, a tokom obrazloženja presude otkriveno je da postoji snimak koji pokazuje koliko je bio hladnokrvan prilikom pucanja.
Varaždinska policija sprovela je u subotu kriminalističko istraživanje nad šestoricom muškaraca starosti od 29 do 39 godina zbog sumnje na više krivičnih dela povezanih s drogom.
Tokom protekle noći u Beogradu nije bilo saobraćajnih nezgoda ali je Hitna pomoć imala povećan broj intervencija, naročito na javnim mestima, rečeno je službi Hitne pomoći.
Akcioni triler "Citizen Vigilante", u kojem glavnu ulogu tumači Armi Hamer, zabranjen je u Nemačkoj nakon što su nadležni odbili da mu dodele starosnu oznaku, uz obrazloženje da podstiče nasilje prema migrantima, dok pojedini kritičari autora filma, kontroverznog nemačkog reditelja Uvea Bola, optužuju za krajnje desničarske stavove.
Opljačkan je stan modela poznate svetske modne agencije "Elit" u 6. arondismanu Parizu i tom prilikom ukradeni su luksuzni satovi, nakit i drugi predmeti procenjeni na oko 10 miliona evra, saopštio je policijski zvaničnik za Figaro.
Glumac Stanojlo Milinković pojavio se u u sporednim ulogama u našim kultnim filmovima i postao prepoznatljiv po replici "Ne diraj me, zvaću decu! Decooooo!"
Neda Arnerić, jedna od najpoznatijih i najvoljenijih glumica bivše Jugoslavije, ostala je zapamćena ne samo po svom talentu, već i po ulogama koje su uključivale eksplicitne scene u filmovima.
Sve veći broj kućnih mačaka suočava se sa problemom viška kilograma, a stručnjaci upozoravaju da gojaznost može značajno uticati na njihovo zdravlje i životni vek.
Tokom leta mnogi parfemi brzo izgube intenzitet zbog visokih temperatura, ali arapski mirisi poznati su po izuzetnoj postojanosti i bogatim notama koje ostaju prisutne tokom celog dana.
Pevačica Ana Bekuta na finalu muzičkog takmičenja "Zvezde Granda" sumirala je utiske pred kamerom Informera i otkrila da li će i naredne sezone biti deo žirija popularnog šoua.
Voditeljka Jovana Jeremić uručila je pehar partneru, bokseru Milošu Stojanoviću Tigru, koji je u Inđiji upisao veliku pobedu i još jednom pokazao dominaciju u ringu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.