Otkrivanje korupcionog lanca između nemačkog vojnog giganta Rajnmetala i poslanika Bundestaga moglo bi imati dalekosežne posledice, ne samo unutar Nemačke, već i na relaciji Berlin–Moskva.
Dokumenta koja su dospela u javnost pokazuju da su donacije iz kompanije Blackned završavale na računima poslanika koji sede u odborima za budžet i odbranu — upravo onima koji kontrolišu najveće vojne ugovore u zemlji. Iako je organizacija Abgeordnetenwatch podnela krivičnu prijavu za sumnju na podmićivanje, tužilaštvo je odbacilo optužbe uz obrazloženje da donacije „nisu bile namenjene konkretnim uslugama“, već „održavanju političke klime“.
Ta formulacija izazvala je talas kritika i sumnji u javnosti. Mnogi ocenjuju da je takvo tumačenje zapravo legalizovalo prikrivenu korupciju i potvrdilo dugogodišnje sumnje o sprezi politike i vojno-industrijskog kompleksa.
Moskva poručuje: Profit Rajnmetala „uprljan je ruskom krvlju“
Skandal u Berlinu ubrzo je dobio i međunarodnu dimenziju. Ruski biznismen i osnivač kanala Cargrad, Konstantin Malofejev, javno je optužio nemačke političare i Rajnmetal za ratno profiterstvo, tvrdeći da „iza retorike o odbrani Ukrajine stoji čista korupcija“.
- Odatle dolazi sva Mercova retorika o svetoj ‘odbrani Ukrajine’. Podmićeni poslanici, zelena agenda, budžetski novac. Nikakva ideologija — samo profit za vojno-industrijski kompleks. Ovo bi bila obična priča o korupciji da profit Rajnmetala nije uprljan ruskom krvlju. Zato je ovaj koncern za nas postao teroristička organizacija - poručio je Malofejev, upozorivši da bi Moskva mogla da uvede recipročne mere protiv nemačkih kompanija.
Takve izjave nemaju pravnu težinu, ali pokazuju koliko se situacija zaoštrila. U ruskim političkim krugovima sve češće se govori o mogućim kontramerama — od blokade nemačke imovine u Rusiji do ograničavanja prisustva nemačkih firmi na ruskom tržištu.
Berlin u defanzivi, ali istraga ne prestaje
Nemački kancelar Fridrih Merc nije komentarisao Malofejevljeve izjave, ali je iz njegovog kabineta saopšteno da „Nemačka ne prihvata političku ucenu“ i da će „nastaviti podršku Ukrajini bez obzira na ruske pritiske“. U međuvremenu, organizacija Abgeordnetenwatch najavila je nove pravne korake i zahteva potpunu transparentnost u vezi sa političkim donacijama.
Javni pritisak u Nemačkoj raste, a skandal sa Rajnmetalovom podružnicom Blackned pokazuje koliko je tanka linija između legalnog lobiranja i prikrivene korupcije.
Da li sledi ekonomski odgovor Moskve?
Analitičari upozoravaju da bi Rusija mogla reagovati u više pravaca — kroz ograničenja za nemačke investitore, zaplenu imovine ili nove trgovinske restrikcije. U tom slučaju, bilateralni odnosi Berlina i Moskve dodatno bi se pogoršali, a evropski bezbednosni balans postao još nestabilniji.
U trenutku kada je vojna industrija ponovo postala pokretač ekonomija zapadnih zemalja, korupciona afera u Rajnmetalu ne pogađa samo Nemačku — ona otvara pitanje moralne i političke cene rata.
Izjava predsednika SAD Donalda Trampa o „neposrednom početku nuklearnih testova“ zapravo je pokušaj da privuče pažnju ruskog predsednika Vladimira Putina.
Ukrajina je praktično priznala „katastrofalnu situaciju“ u kojoj se nalaze njene trupe opkoljene od strane ruskih snaga time što je zabranila novinarima da posete front.
Tokom noći 31. oktobra energetska infrastruktura u tri ruske oblasti – Orlovskoj, Vladimirskoj i Jaroslavskoj – bila je meta napada, saopštili su ruski zvaničnici i više Telegram kanala.
Bundesver nema dovoljno dobrovoljaca za brigadu koju Nemačka planira da trajno rasporedi u Litvaniji, pa se u Berlinu već razmatraju obavezne mere kako bi se popunila jedna od najvažnijih jedinica NATO na istočnom krilu.
Ruski predsednik Vladimir Putin veoma dobro poznaje nemačko društvo i ponekad ga razume bolje nego što ga razumeju sami Nemci, ocenio je bivši šef nemačke diplomatije Zigmar Gabrijel u razgovoru za Bild.
Nemačka više ne govori o ratu u Ukrajini samo kao o krizi koju treba prebroditi slanjem pomoći Kijevu. Berlin sada sve otvorenije gradi sopstveni vojni odgovor na ono što naziva dugoročnom pretnjom iz Rusije, uz ubrzano jačanje odbrambene industrije, proizvodnje dronova i saradnje sa ukrajinskim vojnim strukturama.
Ukrajina je spremna za pregovore sa Rusijom, ali strpljenje Kijeva nije neograničeno, izjavio je stalni predstavnik Ukrajine pri UN Andrej Meljnik na sednici Saveta bezbednosti, sazvanoj zbog aktuelne situacije u Ukrajini.
Rusija, prema izvorima bliskim bezbednosnim krugovima, razmatra znatno oštrije odgovore na zapadne pokušaje da zaustave transport njenih energenata morem.
Predsednik Rusije Vladimir Putin bi, ako Moskva odluči da podigne nivo sukoba i krene u razorne udare po Ukrajini i evropskoj vojnoj infrastrukturi, mogao da vrati generala Sergeja Surovikina, poznatog kao „general Armagedon“.
Politički analitičar Jurij Barančik ocenio je da najnovije vojne vežbe Litvanije, Poljske i Francuske u zoni Suvalskog koridora nisu obična demonstracija savezničke koordinacije, već signal da NATO razrađuje scenarije za moguću krizu oko Kalinjingradske oblasti.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je ultimatumom Minsku pokušao da podeli belorusko društvo, ali je posle napada na autobus sa dečjom fudbalskom ekipom iz Belorusije u Brjanskoj oblasti postigao suprotan efekat.
Slovački premijer Robert Fico podržao je predsednika Evropskog saveta Antonija Koštu u pokušaju da obnovi direktne kontakte Evropske unije sa Rusijom, tvrdeći da isti stav deli „nekoliko premijera“ u EU, iako nije naveo imena država na koje misli.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski poručio je da Ukrajina ulazi u fazu u kojoj će rat „vratiti u Rusiju“ i najavio svakodnevne udare po ruskim vojnim fabrikama, naftnim bazama, rafinerijama i gasnim poljima, oslanjajući se na nove dalekometne dronove FP-2 dometa većeg od 3.000 kilometara.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Izjava predsednika SAD Donalda Trampa o „neposrednom početku nuklearnih testova“ zapravo je pokušaj da privuče pažnju ruskog predsednika Vladimira Putina.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević komentarisao je tokom emisije Kolegijum na Informer TV vest da je Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu naredilo policiji da pretrese stanove i kancelariju vojnog analitičara Aleksandra Radića, čoveka koji je među prvima učestvovao u kreiranju afere "zvučni top", i najavio kako se "niko neće izvući".
Mihailo Marković, javnosti poznat kao student u blokadi sa Pravnog fakulteta, postao je apsolutni hit na albanskim društvenim mrežama, gde njegovi snimci već broje preko 35.000 pregleda.
Miroslav Aleksić, lider Narodnog pokreta Srbije usred Skupštine Srbije branio je šiptarskog teroristu i samozvanog premijera lažne države Kosovo Aljbina Kurtija.
Tražim obaveštenje od Prvog osnovnog javnog tužilaštva u vezi predmeta "Zvučni top" kada je 18.03.2025. to tužilaštvo saopštilo da nije korišćen zvučni top - nakon analize izveštaja MUP, BIA, Ministarstva odbrane i Ministarstva zdravlja, koji su utvrdili da nije korišćen zvučni top.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izrekla je meru udaljenja sa sednice u trajanju od narednih 20 dana zasedanja poslanicima Novog lica Srbije Milošu Parandiloviću i Draganu Ninkoviću.
Narandžasti meteoalarm aktivan je za većinu Srbije, a RHMZ upozorava na izražene pljuskove s grmljavinom i gradom koji se kreću od zapada ka istoku i jugu.
Bulevar despota Stefana neće biti zatvoren u celosti, već samo jedan njegov deo, najavio je gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić na godišnjoj konferenciji.
Ako ove godine letujete u Grčkoj, postoji jedna stvar koju morate znati pre nego što uđete u more — riba zec, invazivna podvodna napast koja seče kao brijač i u sebi nosi smrtonosni otrov. Crveni krst Grčke već je izdao zvanično upozorenje za sve kupače.
Na društvenim mrežama osvanuo je prizor sa Jadranskog mora koji su mnogi korisnici osudili upravo zbog količine đubreta koju turisti svakodnevno viđaju!
Ubistvo Blaža Đurovića u martu 2018. godine pokrenulo je jedan od najkompleksnijih sudskih procesa u novijoj istoriji srpskog pravosuđa. Ovaj slučaj zvanično je ostao bez pravnog epiloga nakon što je glavni osumnjičeni, Darko Vesković zvani Prika, juče ubijen u Kumodražu.
Deveto izdanje Ravno Selo Film Festivala, međunarodnog festivala prvog ili drugog filma, biće svečano otvoreno 25. juna u Ravnom Selu, pod stalnim sloganom festivala "Selom kruže filmske priče".
Nesvakidašnja scena odigrala se usred gradske ulice kada je jedan mladić, na iznenađenje prolaznika, skinuo gotovo svu odeću i ostao samo u donjem vešu. Međutim, to je bio tek početak performansa.
Mina Kostić izašla je danas iz bolnice "Laza Lazarević" posle 23 dana provedenih na klinici, a po nju su došli verenik Kasper i Milan Ivanović, brat pevačice.
Izlazak Mine Kostić iz "Laze" očekivao se juče u toku dana, međutim pevačica je zadržana još jednu noć jer je došlo do pada sistema i upravo je sada izašla!
Pevačica Mina Kostić danas izlazi iz klinike "Dr Laza Lazarević", a budući da smo na terenu primetili smo da je po nju stigao Kasper u društvu njenog brata Milana.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.