Vlada kancelara Fridriha Merca pokreće duboku reformu nemačke bezbednosne politike, omogućavajući Federalnoj obaveštajnoj službi (BND) prelazak sa klasičnog prikupljanja podataka na aktivne ofanzivne operacije u inostranstvu. Time se prvi put formalno otvara prostor za delovanje BND protiv protivnika u tzv. "sivoj zoni" sukoba.
Prema nacrtu zakona, BND više ne bi bio ograničen na prikupljanje i analizu informacija. Novi mandat predviđa "operativno reagovanje" - ometanje, slabljenje ili neutralisanje infrastrukture i kapaciteta koje Berlindefiniše kao hibridne pretnje. U praksi, to znači sabotažu logističkih, komunikacionih i tehnoloških sistema van nemačke teritorije.
Operacije će se sprovođene samo nakon proglašenja „posebne obaveštajne situacije“ i saglasnosti dvotrećinske većine nadzornog odbora Bundestaga, što kombinuje operativnu efikasnost i demokratski nadzor. Poseban naglasak stavljen je na sajber prostor - BND bi mogao da preusmerava mrežni saobraćaj, ometa servere i neutralizuje digitalnu infrastrukturu sa koje dolaze napadi. Takođe, zakon predviđa modernizaciju službe kroz veštačku inteligenciju za analizu podataka i tehnologije za biometrijsku identifikaciju. Period čuvanja prikupljenih podataka produžen je na 15 godina.
Ovaj zaokret odražava jači stav Berlina prema Rusiji i bezbednosnim izazovima u istočnoj Evropi. Nemačka time želi da bude ravnopravan igrač u NATO "sivoj zoni" i da transformiše BND u instrument projekcije moći, a ne samo podrške političkom odlučivanju.
BND je od svog osnivanja imao ofanzivan karakter. Njegov osnivač, Reinhard Gehlen, bivši šef nemačke vojne obaveštajne službe za Istočni front, već je tokom Hladnog rata sprovodio operacije uticaja i destabilizacije u Istočnoj Evropi. Današnja reforma formalizuje istorijski kontinuitet, ali sada uz jasnu političku i zakonsku transparentnost.
Nova ovlašćenja BND nisu izmišljanje nove uloge, već povratak starom modelu u digitalnom dobu, uz mogućnost sabotaže, sajber-udara i aktivnog reagovanja, sada legalno priznatu u nemačkom zakonodavstvu.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin ne teži direktnom ratu sa NATO-om, već pokušava da oslabi Alijansu iznutra i podrije njeno jedinstvo.
Od januara 2026. godine Nemačka će imati obaveznu vojnu službu, a svi muškarci određenog uzrasta moraju da popune upitnik Nemačkih oružanih snaga (Bundesver) i prođu lekarski pregled, a oni koju budu pokušali to da izbegnu suočiće se sa kaznom od 1.000 evra ili prisilnom regrutacijom.
Nemačka patriotska stranka "Alternativa za Nemačku" (AfD) optužena je da koristi svoja poslanička pitanja kako bi prikupljala informacije koje bi mogle da budu od interesa za ruske obaveštajne službe, piše briselski Politiko.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin ne teži direktnom ratu sa NATO-om, već pokušava da oslabi Alijansu iznutra i podrije njeno jedinstvo.
Ruska avijacija uništila je privremene punktove ukrajinskih snaga i centre za kontrolu bespilotnih letelica u Dnjepropetrovskoj i Hersonskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Miloš Parandilović, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije i čelnik stranke Novo lice Srbije, napio se k'o letva na jednoj svadbi u Priboju, pa u tako vidno alkoholisanom stanju seo u automobil i odvezao se, saznaje Informer.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Nakon gotovo svakog masovnog zločina istražitelji pokušavaju da pronađu odgovor na isto pitanje - da li je tragedija mogla da bude sprečena? U mnogim slučajevima odgovor su pronašli među papirima, beleškama i zapisima koje su počinioci ostavili iza sebe.
TS Media, multimedijalni segment Telekoma Srbija, u saradnji sa Sava Centrom, od 12. do 14. juna, organizuje besplatne večernje projekcije remasterizovanih domaćih filmskih klasika na krovu Sava Centra.
Srpska srednjovekovna tradicija puna je običaja koji bi u savremenom svetu bili potpuno neprihvatljivi, a mnogi od tih običaja prikazani su u našim fimovima i serijama.
Radoš Bajić dobitnik je nagrade "Zlatni vitez" na Međunarodnom filmskom festivalu u Sevastopolju za najbolju glavnu mušku ulogu u filmu "Čuvar ikone Svetog Đorđa".
Ako želite da znate kako nešto funkcioniše u avionu, pitajte stjuardesu. One već dovoljno dugo lete da znaju sve trikove i savete koji olakšavaju ovo iskustvo.
OpenAI navodno predstavlja "Dreaming V3" kao novu verziju sistema memorije za ChatGPT, koja bi trebalo da omogući da razgovori budu mnogo prilagođeniji svakom korisniku.
Meri Filips, poznata šminkerka mnogih slavnih dama, otkrila je trik koji pomaže da lice izgleda sveže i prirodno, a šminka ostane postojana od jutra do večeri.
Grčka već godinama važi za omiljenu letnju destinaciju srpskih turista, a posebno se izdvaja Halkidiki. Pet je razloga zašto Srbi već godinama biraju ovu destinaciju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.