Vlada kancelara Fridriha Merca pokreće duboku reformu nemačke bezbednosne politike, omogućavajući Federalnoj obaveštajnoj službi (BND) prelazak sa klasičnog prikupljanja podataka na aktivne ofanzivne operacije u inostranstvu. Time se prvi put formalno otvara prostor za delovanje BND protiv protivnika u tzv. "sivoj zoni" sukoba.
Prema nacrtu zakona, BND više ne bi bio ograničen na prikupljanje i analizu informacija. Novi mandat predviđa "operativno reagovanje" - ometanje, slabljenje ili neutralisanje infrastrukture i kapaciteta koje Berlindefiniše kao hibridne pretnje. U praksi, to znači sabotažu logističkih, komunikacionih i tehnoloških sistema van nemačke teritorije.
Operacije će se sprovođene samo nakon proglašenja „posebne obaveštajne situacije“ i saglasnosti dvotrećinske većine nadzornog odbora Bundestaga, što kombinuje operativnu efikasnost i demokratski nadzor. Poseban naglasak stavljen je na sajber prostor - BND bi mogao da preusmerava mrežni saobraćaj, ometa servere i neutralizuje digitalnu infrastrukturu sa koje dolaze napadi. Takođe, zakon predviđa modernizaciju službe kroz veštačku inteligenciju za analizu podataka i tehnologije za biometrijsku identifikaciju. Period čuvanja prikupljenih podataka produžen je na 15 godina.
Ovaj zaokret odražava jači stav Berlina prema Rusiji i bezbednosnim izazovima u istočnoj Evropi. Nemačka time želi da bude ravnopravan igrač u NATO "sivoj zoni" i da transformiše BND u instrument projekcije moći, a ne samo podrške političkom odlučivanju.
BND je od svog osnivanja imao ofanzivan karakter. Njegov osnivač, Reinhard Gehlen, bivši šef nemačke vojne obaveštajne službe za Istočni front, već je tokom Hladnog rata sprovodio operacije uticaja i destabilizacije u Istočnoj Evropi. Današnja reforma formalizuje istorijski kontinuitet, ali sada uz jasnu političku i zakonsku transparentnost.
Nova ovlašćenja BND nisu izmišljanje nove uloge, već povratak starom modelu u digitalnom dobu, uz mogućnost sabotaže, sajber-udara i aktivnog reagovanja, sada legalno priznatu u nemačkom zakonodavstvu.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin ne teži direktnom ratu sa NATO-om, već pokušava da oslabi Alijansu iznutra i podrije njeno jedinstvo.
Od januara 2026. godine Nemačka će imati obaveznu vojnu službu, a svi muškarci određenog uzrasta moraju da popune upitnik Nemačkih oružanih snaga (Bundesver) i prođu lekarski pregled, a oni koju budu pokušali to da izbegnu suočiće se sa kaznom od 1.000 evra ili prisilnom regrutacijom.
Nemačka patriotska stranka "Alternativa za Nemačku" (AfD) optužena je da koristi svoja poslanička pitanja kako bi prikupljala informacije koje bi mogle da budu od interesa za ruske obaveštajne službe, piše briselski Politiko.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin ne teži direktnom ratu sa NATO-om, već pokušava da oslabi Alijansu iznutra i podrije njeno jedinstvo.
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov poručio je da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iskusan i hrabar političar! Ruski šef diplomatije time je sahranio laži blokadera i njihovih medija da Kremlj više ne podržava srpskog šefa države.
Objava Ivana Atanaskovića na društvenoj mreži Iks, u kojoj je, govoreći o ženama koje su posle Drugog svetskog rata optuživane za saradnju sa okupatorima, podsetio na praksu javnog šišanja glava, izazvala je talas oštrih reakcija i novi sukob unutar opozicionog i blokaderskog kruga.
Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali poručio je da je poražavajuće što je Beogrdski univerzitet pao na Šangajskoj listi i da je to direktna posledica blokada i rektora Vladana Đokića.
U Crnoj Gori je u ovom trenutku aktivno više požara na području Herceg Novog, Nikšića i Ulcinja, a prema rečima turista i meštana, protekla noć je bila jeziva.
Muškarac koji je tokom noći teško povređen nožem na Novom Beogradu je Vuk Vučinić, navijač koji je ranije bio hapšen pod sumnjom da je pripadnik kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Alen Kostić Kubi, vođa Partizanove navijačke grupe "Zabranjeni", ubijen je u Železniku pre deset godina kada ga je, nakon dugotrajnog sukoba oko narkotika i reketiranja, izrešetao poznanik Nikola Elezović, inače vođa suparničke frakcije "Alkatraz".
Muškarac (35) koji je tokom noći teško povređen nožem na Novom Beogradu zatečen je u garaži u Ulici dr Ivana Ribara, ali najnoviji detalji iz istrage ukazuju na to da se sam napad nije odigrao na toj lokaciji.
Nesvakidašnji napad odigrao se u beogradskom naselju Zvezdara, kada je državljanin Azerbejdžana polno uznemiravao A. J. (30). Detalji iz policijske istrage rasvetljavaju neverovatnu bezobzirnost napadača, ali i prisebnost i hrabrost napadnute Beograđanke, koja je uspešno pružila otpor i izbegla najgori scenario.
Krvavi obračun odigrao se tokom noći na Novom Beogradu, u Ulici dr Ivana Ribara, gde je muškarac (35) zadobio teške povrede nakon što ga je nepoznati napadač izbo nožem
Uživajte u ukusnom i zdravom satarašu pripremljenom na vodi, od svežih paprika, paradajza i tikvica. Ovo jednostavno i lagano jelo savršeno je za dane posta, ali i kao osvežavajući letnji obrok.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.