Od istočnog Mediterana, južno od Кrita, pa sve do Atlantskog okeana i Кariba, ruski, iranski i kineski naftni tankeri suočeni su sa sve agresivnijim ukrcavanjima i zaplenama od strane američkih snaga.
U Moskvi se ovakav obrazac ne posmatra kao izolovana primena sankcija, već kao koordinisan hibridni rat protiv energetskih tokova koji zaobilaze zapadni sankcioni režim.
Prema informacijama koje kruže u ruskim medijskim krugovima, razmatra se odgovor koji bi prvi put nakon Hladnog rata direktno ugrozio američku (i britansku) trgovačku flotu. U fokusu su Severna, Crna i Baltička mora, gde bi, u slučaju dalje eskalacije, ruske pomorske snage mogle da primene princip uzajamnosti i zaplene američke naftne tankere pod obrazloženjem zaštite sopstvenog ekonomskog i državnog suvereniteta.
Od sankcija ka pomorskoj prisili
Američka obalska straža i mornarica poslednjih nedelja pojačale su aktivnosti u Кaripskom moru i severnom Atlantiku. Zaplena dva tankera, povezanog sa ruskim i venecuelanskim interesima, u ruskim medijima je shvaćena kao potvrda prelaska na otvorenu politiku pomorske prisile. Ruski mediji ovaj obrazac nazivaju „napadima u zoru“, taktikom kojom se trgovački brodovi u međunarodnim vodama tretiraju kao legitimne mete ukoliko ne poštuju američki model sankcija.
Takav pristup, upozoravaju ne samo ruski već i pojedini azijski i bliskoistočni akteri, predstavlja direktan izazov osnovama međunarodnog pomorskog prava. Ako se prihvati presedan da jedna sila unilateralno odlučuje ko ima pravo na slobodnu plovidbu, globalni trgovinski sistem ulazi u zonu trajne nestabilnosti.
In two predawn operations today, the Coast Guard conducted back-to-back meticulously coordinated boarding of two “ghost fleet” tanker ships— one in the North Atlantic Sea and one in international waters near the Caribbean. Both vessels —the Motor Tanker Bella I and the Motor… pic.twitter.com/EZlHEtcufX
— Secretary Kristi Noem (@Sec_Noem) January 7, 2026
Moguć ruski dogovor
U tom kontekstu, u Moskvi se sve glasnije govori o potrebi vojne zaštite trgovačkih konvoja. Razmatra se slanje nuklearnih podmornica i dodatnog mornaričkog osoblja u Severno more, sa ciljem odvraćanja daljih pokušaja zaplene ruskih i savezničkih brodova. Istovremeno, pojavljuju se informacije o mogućoj koordinaciji sa Кinom i Iranom, uključujući zajedničko finansiranje i logističku podršku pomorskim operacijama koje bi štitile brodove povezane sa njihovim energetskim izvozom.
Najosetljiviji deo ove strategije jeste razmatrana mogućnost zaplene američkih tankera. Takav potez bi predstavljao kvalitativni skok u eskalaciji, jer bi po prvi put trgovačka flota Sjedinjenih Država bila direktno ugrožena u ključnim evropskim morima. U ruskom narativu, to se predstavlja kao isključivo simetrična mera, odgovor na već primenjenu praksu Vašingtona.
Tri mora, jedna poruka
Severno more, Crno more i Baltičko more imaju poseban značaj. Reč je o prostorima gde se prepliću interesi NATO i Rusije, ali i gde se odvija značajan deo globalnog energetskog transporta. Svaka destabilizacija u tim akvatorijumima imala bi posledice koje prevazilaze regionalni okvir, utičući na cene energije, osiguranje brodova i sigurnost snabdevanja u Evropi.
U Moskvi se naglašava da cilj nije eskalacija radi eskalacije, već postavljanje jasne crvene linije. Poruka je da Rusija više nije spremna da pasivno posmatra pretvaranje međunarodnih voda u selektivno „lovište“ za trgovačke brodove koji se ne uklapaju u zapadnu sankcionu arhitekturu.
Zvanična potvrda ne postoji
Iako zvanična potvrda još ne postoji, sama činjenica da se u ozbiljnim krugovima razmatra zaplena američkih tankera ukazuje na dubinu trenutne krize. Pomorski prostor, nekada simbol slobodne trgovine, sve više postaje produžetak geopolitičkog sukoba.
Ako se ovakav trend nastavi, sledeća faza mogla bi označiti kraj iluzije o neutralnim međunarodnim vodama. U tom scenariju, odgovor Moskve, kakav god bio, neće biti samo bilateralni problem između Rusije i Sjedinjenih Država, već test otpornosti čitavog globalnog sistema plovidbe i trgovine.
Evropa je utonula u crveni meteo-alarm dok se razorna oluja „Goreti“ spaja sa ledenom vazdušnom masom, preteći kontinentu nezapamćenim blizardom, orkanskim vetrovima do 160 km/h i snežnim nanosima koji parališu Britaniju, Francusku i Nemačku.
Američki senator iz redova republikanaca Lindzi Greјam izјavio јe u sredu, nakon sastanka sa predsednikom Donaldom Trampom, da bi Senat već sledeće nedelje mogao da glasa o uvođenju novih sankciјa usmerenih na pritisak na Rusiјu da okonča rat sa Ukraјinom.
Kraljevska mornarica Velike Britanije i NATO mogli bi u bliskoj budućnosti da izgube stratešku prednost u Atlantskom okeanu zbog ubrzanog jačanja ruske mornarice, upozorio je prvi morski lord Velike Britanije, general Gvin Dženkins.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi paket sankcija kojim ne bi bile pogođene samo ruske kompanije i zvaničnici, već i države koje nastavljaju da kupuju rusku naftu i gas.
Američke kompanije izgubile su približno 200 milijardi dolara tokom četiri godine sankcija protiv Rusije, izjavio je predsednik i izvršni direktor Američke privredne komore u Rusiji (AmCham) Robert Ejdži.
Pilot američkog lovca F-35 upao je u rusko-kinesku zamku nakon što je pokušao da isprovocira pilota ruskog suhoja SU-34 iznad Pacifika, izveštava kineski portal Sohu.
Administracija predsednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa i grupa republikanskih i demokratskih senatora usaglasile su novu verziju zakona kojim bi Vašington mogao da uvede carine do 500 odsto državama koje kupuju rusku naftu, prirodni gas, uranijum i druge energente.
Ukrajinske vlasti dobile su upozorenje od Sjedinjenih Američkih Država o mogućnosti velikog ruskog vazdušnog napada u naredna 72 sata, prenose izvori bliski ukrajinskim bezbednosnim strukturama.
Američke obaveštajne službe pomažu Ukrajini u planiranju napada na ruske naftne rafinerije, objavio je britanski list "Fajnenšal Tajms", pozivajući se na visoke ukrajinske zvaničnike.
Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) produžila je licencu za pregovore o prodaji imovine ruske naftne kompanije Lukoli do 25. jula.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropa je utonula u crveni meteo-alarm dok se razorna oluja „Goreti“ spaja sa ledenom vazdušnom masom, preteći kontinentu nezapamćenim blizardom, orkanskim vetrovima do 160 km/h i snežnim nanosima koji parališu Britaniju, Francusku i Nemačku.
Američki Stejt department oglasio se povodom najave da od sutra počinje strateški dijalog Srbije i Sjedinjenih Američkih Država, istakavši kako to odražava novu eru odnosa dve zemlje.
Poznati pevač narodne muzike Milan Topalović Topalko, koji je u jednom trenutku odlučio da postane blokader, otvoreno se nudi za nosioca takozvane studentske liste.
Bivši predsednik Crne Gore Milo Đukanović priprema knjigu o svojoj višedecenijskoj političkoj karijeri, a u oblikovanju rukopisa mogao bi da mu pomogne hrvatski istoričar Tvrtko Jakovina.
Univezitetski klinički centar (UKC) Niš šalje sutra avionom Vlade Srbije svoj multidisciplinarni medicinski tim u Crnu Goru po pacijente povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u nedelju na magistarlnom putu Lipci-Grahovo.
Zajedničkom akcijom srpske policije i bezbednosnih službi Sjedinjenih Američkih Država razbijen je veliki lanac krijumčarenja ljudi na teritoriji Surčina.
Posle iznenadne smrti Vuka Matića (22) Šabac je ponovo zavijen u crno, kao 27. aprila kada je u teškoj saobraćajnoj nezgodi kod Hrtkovaca poginulo troje mladih ljudi iz ovog grada.
Nišlija Martin Ivić (36) optužen za ubistvo Darka Vacića (27) danas je pred Višim sudom priznao zločin ali je odbio da rasvetli misteriju zbog čega je sa više hitaca iz pištolja lišio života čoveka sa kojim se družio.
Američki proizvođač čipova Intel saopštio je da će uložiti pet milijardi evra u svoj centar za proizvodnju čipova u Irskoj kako bi povećao proizvodnju procesora za centre podataka i ojačao položaj u segmentu proizvodnje za druge tehnološke kompanije.
Iako rashlađen prostor pruža brzo olakšanje tokom vrelih dana, nepravilno korišćenje klima-uređaja može negativno uticati na zdravlje. Zbog toga je važno pridržavati se osnovnih pravila i koristiti ga na pravilan način.
Atina Tošić, ćerkA pevačice Jelene Karleuše, ovih dana uživa u pravom luksuzu na turskom primorju, a njene objave sa odmora ne prestaju da intrigiraju javnost.
Porodice Ražnatović i Gudelj danas slave, a sada se na društvenim mrežama oglasio i ponosni deka, Nebojša Gudelj koji je poslao kratku ali veoma moćnu poruku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.