Od istočnog Mediterana, južno od Кrita, pa sve do Atlantskog okeana i Кariba, ruski, iranski i kineski naftni tankeri suočeni su sa sve agresivnijim ukrcavanjima i zaplenama od strane američkih snaga.
U Moskvi se ovakav obrazac ne posmatra kao izolovana primena sankcija, već kao koordinisan hibridni rat protiv energetskih tokova koji zaobilaze zapadni sankcioni režim.
Prema informacijama koje kruže u ruskim medijskim krugovima, razmatra se odgovor koji bi prvi put nakon Hladnog rata direktno ugrozio američku (i britansku) trgovačku flotu. U fokusu su Severna, Crna i Baltička mora, gde bi, u slučaju dalje eskalacije, ruske pomorske snage mogle da primene princip uzajamnosti i zaplene američke naftne tankere pod obrazloženjem zaštite sopstvenog ekonomskog i državnog suvereniteta.
Od sankcija ka pomorskoj prisili
Američka obalska straža i mornarica poslednjih nedelja pojačale su aktivnosti u Кaripskom moru i severnom Atlantiku. Zaplena dva tankera, povezanog sa ruskim i venecuelanskim interesima, u ruskim medijima je shvaćena kao potvrda prelaska na otvorenu politiku pomorske prisile. Ruski mediji ovaj obrazac nazivaju „napadima u zoru“, taktikom kojom se trgovački brodovi u međunarodnim vodama tretiraju kao legitimne mete ukoliko ne poštuju američki model sankcija.
Takav pristup, upozoravaju ne samo ruski već i pojedini azijski i bliskoistočni akteri, predstavlja direktan izazov osnovama međunarodnog pomorskog prava. Ako se prihvati presedan da jedna sila unilateralno odlučuje ko ima pravo na slobodnu plovidbu, globalni trgovinski sistem ulazi u zonu trajne nestabilnosti.
In two predawn operations today, the Coast Guard conducted back-to-back meticulously coordinated boarding of two “ghost fleet” tanker ships— one in the North Atlantic Sea and one in international waters near the Caribbean. Both vessels —the Motor Tanker Bella I and the Motor… pic.twitter.com/EZlHEtcufX
— Secretary Kristi Noem (@Sec_Noem) January 7, 2026
Moguć ruski dogovor
U tom kontekstu, u Moskvi se sve glasnije govori o potrebi vojne zaštite trgovačkih konvoja. Razmatra se slanje nuklearnih podmornica i dodatnog mornaričkog osoblja u Severno more, sa ciljem odvraćanja daljih pokušaja zaplene ruskih i savezničkih brodova. Istovremeno, pojavljuju se informacije o mogućoj koordinaciji sa Кinom i Iranom, uključujući zajedničko finansiranje i logističku podršku pomorskim operacijama koje bi štitile brodove povezane sa njihovim energetskim izvozom.
Najosetljiviji deo ove strategije jeste razmatrana mogućnost zaplene američkih tankera. Takav potez bi predstavljao kvalitativni skok u eskalaciji, jer bi po prvi put trgovačka flota Sjedinjenih Država bila direktno ugrožena u ključnim evropskim morima. U ruskom narativu, to se predstavlja kao isključivo simetrična mera, odgovor na već primenjenu praksu Vašingtona.
Tri mora, jedna poruka
Severno more, Crno more i Baltičko more imaju poseban značaj. Reč je o prostorima gde se prepliću interesi NATO i Rusije, ali i gde se odvija značajan deo globalnog energetskog transporta. Svaka destabilizacija u tim akvatorijumima imala bi posledice koje prevazilaze regionalni okvir, utičući na cene energije, osiguranje brodova i sigurnost snabdevanja u Evropi.
U Moskvi se naglašava da cilj nije eskalacija radi eskalacije, već postavljanje jasne crvene linije. Poruka je da Rusija više nije spremna da pasivno posmatra pretvaranje međunarodnih voda u selektivno „lovište“ za trgovačke brodove koji se ne uklapaju u zapadnu sankcionu arhitekturu.
Zvanična potvrda ne postoji
Iako zvanična potvrda još ne postoji, sama činjenica da se u ozbiljnim krugovima razmatra zaplena američkih tankera ukazuje na dubinu trenutne krize. Pomorski prostor, nekada simbol slobodne trgovine, sve više postaje produžetak geopolitičkog sukoba.
Ako se ovakav trend nastavi, sledeća faza mogla bi označiti kraj iluzije o neutralnim međunarodnim vodama. U tom scenariju, odgovor Moskve, kakav god bio, neće biti samo bilateralni problem između Rusije i Sjedinjenih Država, već test otpornosti čitavog globalnog sistema plovidbe i trgovine.
Evropa je utonula u crveni meteo-alarm dok se razorna oluja „Goreti“ spaja sa ledenom vazdušnom masom, preteći kontinentu nezapamćenim blizardom, orkanskim vetrovima do 160 km/h i snežnim nanosima koji parališu Britaniju, Francusku i Nemačku.
Američki senator iz redova republikanaca Lindzi Greјam izјavio јe u sredu, nakon sastanka sa predsednikom Donaldom Trampom, da bi Senat već sledeće nedelje mogao da glasa o uvođenju novih sankciјa usmerenih na pritisak na Rusiјu da okonča rat sa Ukraјinom.
Kraljevska mornarica Velike Britanije i NATO mogli bi u bliskoj budućnosti da izgube stratešku prednost u Atlantskom okeanu zbog ubrzanog jačanja ruske mornarice, upozorio je prvi morski lord Velike Britanije, general Gvin Dženkins.
Američki predsednik Donald Tramp razmatra održavanje trilateralnog samita sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom, koji bi mogao da dovede do nove podele sveta na sfere uticaja i ozbiljno uzdrma NATO i američka savezništva u Aziji, upozorava Volstrit žurnal.
Rusija, Kina i Sjedinjene Američke Države moraju održavati dijalog jedna sa drugom, jer su tri najmoćnije zemlje na svetu, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.
Američki predsednik Donald Tramp najverovatnije neće uvesti nove sankcije Rusiji, uprkos zakonu koji je Kongres usvojio, a koji je on lično potpisao 18. septembra, objavio je Politiko, pozivajući se na izvore u Vašingtonu.
Namera Evropske unije da uvede nove sankcije Rusiji kao odgovor na američko-ruski dogovor o isporukama dizel-goriva mogla bi da ugrozi njegovu realizaciju, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Kina pozitivno gleda na obnavljanje pune trgovine energentima između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, rekao je za Sputnjik kineski politički komentator Sima Pinbang.
Predsednik SAD Donald Tramp ponovo je otvoreno izjavio da su Sjedinjene Države „preuzele Venecuelu“, tvrdeći da je američka vojna operacija trajala svega 48 minuta, dok Vašington danas kontroliše ogroman naftni aranžman sa Karakasom i potiskuje nekadašnji uticaj Rusije i Kine.
Evropa je utonula u crveni meteo-alarm dok se razorna oluja „Goreti“ spaja sa ledenom vazdušnom masom, preteći kontinentu nezapamćenim blizardom, orkanskim vetrovima do 160 km/h i snežnim nanosima koji parališu Britaniju, Francusku i Nemačku.
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Tokom glasanja za parlamentarne izbore blokaderi su krenuli da sprovode nasilje u Lazarevcu. Oni su zapalili jedan transparent, ali tu se nasilje nije zaustavilo, već je usledio napad na policiju.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Nakon što su tajkunski mediji i blokaderi tokom celog dana pokušavali da izmisle afere i stvore paniku, jedan od najžešćih kritičara vlasti i Aleksandra Vučića, Slobodan Georgiev, javno je potvrdio istinu i pokopao sve opozicione spinere.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Muzička zvezda Jelena Karleuša pojavila se na Dedinju kako bi glasala na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Srbiji, a modnim izdanjem odmah je privukla pažnju prisutnih.
Pevačica Zorica Erić šokirala je javnost kada je progovorila o svekrvi koja je nakon pada i preloma kuka gotovo dve godine provela u krevetu, a način na koji ju je opisala izazvao je brojne reakcije.
Pevačica Zorana Mićanović ostala je bez naočara nakon što ih je njen gitarista izgubio, a na beogradskom aerodromu otkrila je kako je došlo do ovog peha.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Voditeljka Sanja Kužet otkrila je da ju je pokojni kreativni direktor Granda Saša Popović godinama štitio, pružao joj podršku i omogućio joj da bezbrižno gradi karijeru i podiže svoja tri sina.
Komentari