Moskva sprema odmazdu za zaplenu tankera "Marinera" – Severno i Baltičko more postaju zone direktnog sukoba? (VIDEO)
Podeli vest
Od istočnog Mediterana, južno od Кrita, pa sve do Atlantskog okeana i Кariba, ruski, iranski i kineski naftni tankeri suočeni su sa sve agresivnijim ukrcavanjima i zaplenama od strane američkih snaga.
U Moskvi se ovakav obrazac ne posmatra kao izolovana primena sankcija, već kao koordinisan hibridni rat protiv energetskih tokova koji zaobilaze zapadni sankcioni režim.
Evropa je utonula u crveni meteo-alarm dok se razorna oluja „Goreti“ spaja sa ledenom vazdušnom masom, preteći kontinentu nezapamćenim blizardom, orkanskim vetrovima do 160 km/h i snežnim nanosima koji parališu Britaniju, Francusku i Nemačku.
Američki senator iz redova republikanaca Lindzi Greјam izјavio јe u sredu, nakon sastanka sa predsednikom Donaldom Trampom, da bi Senat već sledeće nedelje mogao da glasa o uvođenju novih sankciјa usmerenih na pritisak na Rusiјu da okonča rat sa Ukraјinom.
08.01.2026
09:30
Prema informacijama koje kruže u ruskim medijskim krugovima, razmatra se odgovor koji bi prvi put nakon Hladnog rata direktno ugrozio američku (i britansku) trgovačku flotu. U fokusu su Severna, Crna i Baltička mora, gde bi, u slučaju dalje eskalacije, ruske pomorske snage mogle da primene princip uzajamnosti i zaplene američke naftne tankere pod obrazloženjem zaštite sopstvenog ekonomskog i državnog suvereniteta.
Od sankcija ka pomorskoj prisili
Američka obalska straža i mornarica poslednjih nedelja pojačale su aktivnosti u Кaripskom moru i severnom Atlantiku. Zaplena dva tankera, povezanog sa ruskim i venecuelanskim interesima, u ruskim medijima je shvaćena kao potvrda prelaska na otvorenu politiku pomorske prisile. Ruski mediji ovaj obrazac nazivaju „napadima u zoru“, taktikom kojom se trgovački brodovi u međunarodnim vodama tretiraju kao legitimne mete ukoliko ne poštuju američki model sankcija.
Kraljevska mornarica Velike Britanije i NATO mogli bi u bliskoj budućnosti da izgube stratešku prednost u Atlantskom okeanu zbog ubrzanog jačanja ruske mornarice, upozorio je prvi morski lord Velike Britanije, general Gvin Dženkins.
08.01.2026
08:00
Takav pristup, upozoravaju ne samo ruski već i pojedini azijski i bliskoistočni akteri, predstavlja direktan izazov osnovama međunarodnog pomorskog prava. Ako se prihvati presedan da jedna sila unilateralno odlučuje ko ima pravo na slobodnu plovidbu, globalni trgovinski sistem ulazi u zonu trajne nestabilnosti.
In two predawn operations today, the Coast Guard conducted back-to-back meticulously coordinated boarding of two “ghost fleet” tanker ships— one in the North Atlantic Sea and one in international waters near the Caribbean. Both vessels —the Motor Tanker Bella I and the Motor… pic.twitter.com/EZlHEtcufX
— Secretary Kristi Noem (@Sec_Noem) January 7, 2026
Moguć ruski dogovor
U tom kontekstu, u Moskvi se sve glasnije govori o potrebi vojne zaštite trgovačkih konvoja. Razmatra se slanje nuklearnih podmornica i dodatnog mornaričkog osoblja u Severno more, sa ciljem odvraćanja daljih pokušaja zaplene ruskih i savezničkih brodova. Istovremeno, pojavljuju se informacije o mogućoj koordinaciji sa Кinom i Iranom, uključujući zajedničko finansiranje i logističku podršku pomorskim operacijama koje bi štitile brodove povezane sa njihovim energetskim izvozom.
Najosetljiviji deo ove strategije jeste razmatrana mogućnost zaplene američkih tankera. Takav potez bi predstavljao kvalitativni skok u eskalaciji, jer bi po prvi put trgovačka flota Sjedinjenih Država bila direktno ugrožena u ključnim evropskim morima. U ruskom narativu, to se predstavlja kao isključivo simetrična mera, odgovor na već primenjenu praksu Vašingtona.
Tri mora, jedna poruka
Severno more, Crno more i Baltičko more imaju poseban značaj. Reč je o prostorima gde se prepliću interesi NATO i Rusije, ali i gde se odvija značajan deo globalnog energetskog transporta. Svaka destabilizacija u tim akvatorijumima imala bi posledice koje prevazilaze regionalni okvir, utičući na cene energije, osiguranje brodova i sigurnost snabdevanja u Evropi.
U Moskvi se naglašava da cilj nije eskalacija radi eskalacije, već postavljanje jasne crvene linije. Poruka je da Rusija više nije spremna da pasivno posmatra pretvaranje međunarodnih voda u selektivno „lovište“ za trgovačke brodove koji se ne uklapaju u zapadnu sankcionu arhitekturu.
Zvanična potvrda ne postoji
Iako zvanična potvrda još ne postoji, sama činjenica da se u ozbiljnim krugovima razmatra zaplena američkih tankera ukazuje na dubinu trenutne krize. Pomorski prostor, nekada simbol slobodne trgovine, sve više postaje produžetak geopolitičkog sukoba.
Ako se ovakav trend nastavi, sledeća faza mogla bi označiti kraj iluzije o neutralnim međunarodnim vodama. U tom scenariju, odgovor Moskve, kakav god bio, neće biti samo bilateralni problem između Rusije i Sjedinjenih Država, već test otpornosti čitavog globalnog sistema plovidbe i trgovine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upravo se obraća javnosti nakon što je održao sastanak sa američkim predsednikom Donaldom Trampom iza zatvorenih vrata.
Lideri pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
Bivša premijerka Danske, Hele Torning-Šmit, izjavila je za Skaj njuz da Sjedinjene Američke Države "maltretiraju" njenu zemlju zbog Grenlanda i da je to "čin agresije".
Evropa je utonula u crveni meteo-alarm dok se razorna oluja „Goreti“ spaja sa ledenom vazdušnom masom, preteći kontinentu nezapamćenim blizardom, orkanskim vetrovima do 160 km/h i snežnim nanosima koji parališu Britaniju, Francusku i Nemačku.
Ono što se poslednjih godina dešava više nije incident, niti emocionalno slavlje. Reč je o sistematskom i sve otvorenijem vraćanju ustaške ideologije u javni prostor, ovoga puta pod plaštom sporta i nacionalne euforije.
Upotreba raketnog sistema „Orešnik“ početkom januara snažno je odjeknula u Evropi i jasno pokazala evropskim liderima da je dijalog sa Rusijom neizbežan, ocenio je Ralf Nimajer, predsednik Nemačkog saveta za ustav i suverenitet, u izjavi za RIA Novosti.
Režiser Emir Kusturica podneo je preko Zdenka Tomanovića, krivičnu prijavu protiv glavne urednice portala "Novosti", Andrijane Nešić, u kojoj traži kaznu od 450.000 dinara i dve godine zabrane obavljanja novinarske i uredničke profesije.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je referisanju o rezultatima analize stanja, operativnih i funkcionalnih sposobnosti Vojske Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je o aktuelnoj političkoj situaciji, izborima i stanju u pravosuđu, jasno poručivši da neće kršiti Ustav zarad ličnih političkih ambicija.
Opozicioni profesor Zoran Stojiljković poručio je otvoreno da su opozicionari gubitnici, a da su ''studenti'' revolucionari koji bi da ukidaju stranke.
Violeta Simović, član Glavnog odbora Srpske napredne stranke i Dejan Lisica iz Centra za društvenu stabilnost komentarisali su sastanak blokaderske opozicije sa članom Evropskog parlamenta Toninom Piculom.
Najvažniji politički događaji dana praćeni su u programu redovno najgledanijeg kolegijuma – Prvog kolegijuma Informer televizije, koji je i ovoga puta opravdao poverenje gledalaca.
Trinaesta epizoda Informerove spektakularne emisije "Na merama" otkriva vam šta je političarka Maja Gojković kupila za praznične poklone, kako sada izgleda nekadašnja teniska šampionka Jelena Janković, na koji način je osvedočeni srbomrzac Tonino Picula stigao u Beograd, sa kime šuruje blokaderski sudija Miodrag Majić…
U Inđiju će uskoro stići jedna od najvećih stranih investicija u našem regionu, s obzirom na to da kineski "Mint" planira gradnju nove fabrike već u junu.
Prevoznici iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije četvrti dan blokiraju teretni saobraćaj na prelazima sa zemljama Šengena, a očekuje se da Evropska komisija danas objavi radnu verziju nove vizne strategije EU.
Javno komunalno preduzeće "Beogradski vodovod i kanalizacija" saopštilo je da će ekipe tog preduzeća od danas do utorka, 3. februara, izvoditi planirane radove na ispiranju vodovodne mreže.
Nakon obilnih kišnih padavina i bujica koje su prethodnih dana izazvale velike probleme na području opštine Priboj, posebno na teritoriji preko Uvca, situacija je trenutno pod kontrolom.
Roditelji Koste K, dečaka ubice iz Osnovne škole "Vladislav Ribnikar" Vladimir i Miljana Kecmanović ponovo se bore za svoju slobodu pred sudskim većem, a jutros su se prvi put obratili jedno drugom.
U Višem sudu u Beogradu danas je ponovo počelo suđenje Miljani i Vladimiru Kecmanović, roditeljima dečaka-ubice, a na samom početku, sudija je doneo odluku da javnost bude isključena iz postupka, što je prokomentarisao i otac maloletnog ubice.
U Višem sudu u Beogradu danas se nastavlja suđenje roditeljima dečaka ubice, koji je 3. maja 2023. u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ ubio devetoro svojih vršnjaka i radnika obezbeđenja, a kako Informer saznaje suđenje je zatvoreno za javnost.
Američki predsednik Donald Tramp ugostio je juče poznatu reperku Niki Minaž u Beloj Kući i tom prilikom se našalio i rekao da će pustiti nokte na rukama poput njenih.
Film "Svadba" je pre nedelju dana premijerno prikazan u Hrvatskoj, a ova komedija u kojoj igraju srpski i hrvatski glumci već je izazvao veliku pažnju gledalaca.
Srpska kinematografija je bogata filmovima koji znaju i da nas nasmeju i da nas slome. Tu su komedije čije replike znamo napamet i drame zbog kojih suze ne kriju ni žene ni muškarci.
Pevačica Marina Cvetković Mahrina pratila je dečka po gradu, i špijunirala šta radi dok nije sa njom, a sve to je zabeležila i podelila na društvenim mrežama.
Melina Džinović, bivša supruga pevača Harisa Džinovića, uživa u vezi sa muškarcem koji je od nje stariji nekoliko decenija, a sa kojim trenutno živi u Monaku.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar