Ruski predsednik Vladimir Putin je u trenutku najviših tenzija na Bliskom istoku, prema pisanju kineskog portala Sohu, spasao Iran od direktnog vojnog sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom, i to uz pomoć samo dva telefonska poziva – jednom izraelskom i jednom iranskom lideru.
Kako navode kineski novinari, reč je o epizodi koja je prošla relativno tiho u zapadnim medijima, ali je imala ozbiljnu geopolitičku težinu i pokazala da Moskva i dalje raspolaže realnim diplomatskim uticajem, uprkos pokušajima njene međunarodne izolacije.
Kineski autori podsećaju da se Iran u tom trenutku nalazio pod snažnim političkim i vojnim pritiskom Sjedinjenih Američkih Država. Vašington je pojačao pretnje, a američki predsednik Donald Tramp je u javnim istupima otvoreno govorio o mogućnosti vojnog udara i čak uništenja Irana.
Tenzije su rasle iz dana u dan, unutrašnja situacija u Iranu bila je nestabilna, dok je čitav Bliski istok delovao kao da se nalazi na ivici ozbiljnog vojnog potresa. Prema pisanju Sohua, u takvim okolnostima mnogi svetski lideri bi se odlučili za pasivnu taktiku – povlačenje u stranu i čekanje raspleta kako ne bi dodatno iritirali SAD.
Dva telefonska poziva koja su promenila tok događaja
Međutim, u Moskvi je doneta drugačija odluka. U trenutku kada je kriza dostigla vrhunac, Vladimir Putin je, prema navodima kineskih novinara, neočekivano intervenisao.
U jednom danu usledila su dva ključna telefonska razgovora – prvi sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, a zatim i sa iranskim predsednikom Masudom Pezeškijanom. Cilj ovih kontakata, kako ističe Sohu, nije bio svrstavanje na bilo čiju stranu, već pokušaj da se situacija smiri i spreči nekontrolisana eskalacija.
Foto: Foto: Printscreen/X, Shutterstock
Iran
„U kritičnom trenutku Vladimir Putin je odigrao ključnu ulogu“, navodi se u analizi, uz ocenu da je takav potez zahtevao političku hrabrost, ali i precizno balansiranje između suprotstavljenih strana.
Deeskalacija i zaokret u američkoj retorici
Efekti ove diplomatske intervencije, barem kratkoročno, nisu izostali. Napetost oko Irana je splasnula, a scenario otvorenog vojnog sukoba je izbegnut. Ni Sjedinjene Američke Države, niti Izrael, nisu se odlučili na vojnu akciju.
Štaviše, ubrzo nakon toga Donald Tramp je javno poručio da je spreman na razgovore sa Teheranom, što je predstavljalo vidljivu promenu tona u odnosu na prethodne pretnje.
Poruka Moskve i signal svetu
U Pekingu ovaj razvoj događaja tumače kao jasnu poruku. Kako piše Sohu, Putin je pokazao da Iran ne stoji sam pred spoljnim pritiscima i da postoje globalni akteri sposobni da utiču na smirivanje kriza.
Istovremeno je, prema oceni kineskih analitičara, poslat signal da se čak i najozbiljniji međunarodni sukobi mogu rešavati političkim i diplomatskim sredstvima, umesto upotrebom sile.
Da li je reč o presedanu ili tek o jednoj epizodi u dugom nizu geopolitičkih nadmetanja, ostaje otvoreno pitanje. Međutim, kako zaključuje Sohu, u trenutku kada je delovalo da su karte već podeljene, jedan potez iza zatvorenih linija promenio je dinamiku i pokazao da prostor za političko manevrisanje i dalje postoji.
Američki zvaničnici koji predvode pregovore uvereni su da ruski pregovarači iza zatvorenih vrata nastupaju znatno pragmatičnije nego što to sugeriše tvrda retorika Moskve u javnosti, navode dve osobe upoznate sa tokom razgovora.
Mađarska će pozvati ukrajinskog ambasadora na razgovor zbog sumnje da je Kijev pokušao da se umeša u mađarske parlamentarne izbore zakazane za 12. april, izjavio je premijer Mađarske Viktor Orban.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izazvao je novu buru u ukrajinskoj javnosti nakon što je pokušao da ublaži sopstvenu izjavu o masovnom odlasku stanovnika iz glavnog grada usled energetske krize.
Rusija nikada neće zaboraviti stravične zločine počinjene u koncentracionom logoru Aušvic, koje je okončala sovjetska Crvena armija, poručio je predsednik Rusije Vladimir Putin povodom 81. godišnjice oslobađanja logora, na Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Vojno-politička situacija u svetu ozbiljno se pogoršala, dok su se nova žarišta nestabilnosti pojavila i u neposrednoj blizini granica Zajednice nezavisnih država, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Rusija je upozorila strane diplomatske misije i državljane stranih zemalja da napuste Kijev zbog najavljenih sistemskih udara na objekte ukrajinske vojne industrije i centre odlučivanja u glavnom gradu Ukrajine.
U ruskim elitama sve je više nezadovoljstva zbog dugog rata u Ukrajini, ekonomskog pritiska i odluka Vladimira Putina, dok Kremlj i dalje računa da može da preuzme kontrolu nad celim Donbasom do kraja 2026. godine, objavio je Gardijan.
Kijev bi mogao da uđe u potpuno novu fazu pritiska ukoliko ruske snage naprave čak i ograničen pomak sa severa, upozorio je ukrajinski poslanik i osnivač Centra za podršku aeroizviđanju Igor Lucenko.
Snimak na kojem ruski predsednik Vladimir Putin pokušava da povede trostruko „ura“ tokom susreta sa učesnicima programa „Vreme heroja“ uklonjen je sa zvaničnih kanala Kremlja ubrzo nakon objave, tvrde opozicioni i ukrajinski mediji koji su preneli sporni kadar.
Ukrajinski portali objavili su snimak snažnog udara u oblasti Bele Crkve, u Kijevskoj oblasti, uz tvrdnje da je Rusija tokom noćnog napada najverovatnije upotrebila balističku raketu srednjeg dometa „Orešnik“.
Najbrži način da Rusija pokuša da završi rat u Ukrajini nije slanje novih velikih snaga na front, već mnogo šira upotreba vazdušnih i raketnih udara, ocenio je bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki zvaničnici koji predvode pregovore uvereni su da ruski pregovarači iza zatvorenih vrata nastupaju znatno pragmatičnije nego što to sugeriše tvrda retorika Moskve u javnosti, navode dve osobe upoznate sa tokom razgovora.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić komentarisao je skandaloznu vest u kojoj se navodi da je Crna Gora suspendovala emitovanje naše televizije na svojoj teritoriji u periodu od šest meseci.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom trećeg dana zvanične posete NR Kini, gde boravi na poziv kineskog predsednika Si Đipinga, održao predavanje na univerzitetu Ćinghua, a takođe je obišao Muzej Komunističke partije Kine, kao i fabriku Šaomi.
Lažne nade i montirani planovi blokadera u Srbiji, koji već mesecima priželjkuju haos, nestabilnost i nasilno preuzimanje vlasti, doživeli su stravičan i nepopravljiv slom - i to usred Zagreba.
Poseta predsednika Srbije Aleksandra Vučića Kini izazvala je ogromnu pažnju ne samo u domaćim i kineskim medijima, već i među političkim analitičarima, a posebno su odjeknule reči iznete u programu N1 da ova poseta ima "istorijski značaj".
Marko Milošević, unuk Slobodana Miloševića i poslanik SPS-a gostovao je na Informer Tv u emisiji "Da se ne lažemo kod Novice Popovića" i tom prilikom govorio o aktuelnim političkim dešavanjima u našoj zemlji.
Aleksandar Vulin se prvog dana boravka u Moskvi, gde učestvuje na Prvoj međunarodnoj konferenciji o bezbednosti, sastao sa Sergejem Lavrovim, ministrom spoljnih poslova Ruske Federacije.
Sa leve strane reke Drine u Branjevu u toku je potraga za dečakom koji je nestao u reci tokom kupanja, nakon što ga je, prema prvim informacijama, odnela jaka rečna matica.
Pred letnju sezonu sve više vozača proverava auto-klimu, a majstori navode da punjenje košta od 3.000 do 5.500 dinara, čišćenje oko 2.000 do 3.000, dok ugradnja klime može da košta i nekoliko stotina evra, u zavisnosti od vozila.
Višem javnom tužilaštvu u Beogradu danas je iz Instituta za sudsku medicinu "Milovan Milovanović" dostavljen zapisnik o izvršenoj identifikaciji posmrtnih ostataka koji su pronađeni 21. maja 2026. godine u jednom buretu, koje je otkopano na teritoriji opštine Inđija.
Glumica Natalija Nataša Lučanin je devedesetih godina važila za jednu od najvećih zavodnica u Srbiji, a mnogi su je smatrali najlepšom Beograđankom koja se bavila glumom.
Glumica Milica Milša pozirala je pored motora u kožnim pantalonama, jakni i crnim čizmama i kacigom u ruci, sve za potrebe serije "Dadilja sa sela" u kojoj glumi Zorku.
Pevačica Milica Todorović našla se u centru skandala nakon što je nepoznata kompanija zloupotrebila njen lik za promociju sumnjivih preparata za mršavljenje.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar