EPA/ALEXANDER KAZAKOV / SPUTNIK / KREMLIN POOL MANDATORY CREDIT
Vesti
Putin šokantno postupio u ključnom momentu! Udarna svetska vest - sa dva telefonska poziva je razvalio planove SAD
Podeli vest
Ruski predsednik Vladimir Putin je u trenutku najviših tenzija na Bliskom istoku, prema pisanju kineskog portala Sohu, spasao Iran od direktnog vojnog sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom, i to uz pomoć samo dva telefonska poziva – jednom izraelskom i jednom iranskom lideru.
Kako navode kineski novinari, reč je o epizodi koja je prošla relativno tiho u zapadnim medijima, ali je imala ozbiljnu geopolitičku težinu i pokazala da Moskva i dalje raspolaže realnim diplomatskim uticajem, uprkos pokušajima njene međunarodne izolacije.
Američki zvaničnici koji predvode pregovore uvereni su da ruski pregovarači iza zatvorenih vrata nastupaju znatno pragmatičnije nego što to sugeriše tvrda retorika Moskve u javnosti, navode dve osobe upoznate sa tokom razgovora.
Mađarska će pozvati ukrajinskog ambasadora na razgovor zbog sumnje da je Kijev pokušao da se umeša u mađarske parlamentarne izbore zakazane za 12. april, izjavio je premijer Mađarske Viktor Orban.
Kineski autori podsećaju da se Iran u tom trenutku nalazio pod snažnim političkim i vojnim pritiskom Sjedinjenih Američkih Država. Vašington je pojačao pretnje, a američki predsednik Donald Tramp je u javnim istupima otvoreno govorio o mogućnosti vojnog udara i čak uništenja Irana.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izazvao je novu buru u ukrajinskoj javnosti nakon što je pokušao da ublaži sopstvenu izjavu o masovnom odlasku stanovnika iz glavnog grada usled energetske krize.
Rusija nikada neće zaboraviti stravične zločine počinjene u koncentracionom logoru Aušvic, koje je okončala sovjetska Crvena armija, poručio je predsednik Rusije Vladimir Putin povodom 81. godišnjice oslobađanja logora, na Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta.
27.01.2026
12:10
Tenzije su rasle iz dana u dan, unutrašnja situacija u Iranu bila je nestabilna, dok je čitav Bliski istok delovao kao da se nalazi na ivici ozbiljnog vojnog potresa. Prema pisanju Sohua, u takvim okolnostima mnogi svetski lideri bi se odlučili za pasivnu taktiku – povlačenje u stranu i čekanje raspleta kako ne bi dodatno iritirali SAD.
Dva telefonska poziva koja su promenila tok događaja
Međutim, u Moskvi je doneta drugačija odluka. U trenutku kada je kriza dostigla vrhunac, Vladimir Putin je, prema navodima kineskih novinara, neočekivano intervenisao.
U jednom danu usledila su dva ključna telefonska razgovora – prvi sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, a zatim i sa iranskim predsednikom Masudom Pezeškijanom. Cilj ovih kontakata, kako ističe Sohu, nije bio svrstavanje na bilo čiju stranu, već pokušaj da se situacija smiri i spreči nekontrolisana eskalacija.
Foto: Foto: Printscreen/X, Shutterstock
Iran
„U kritičnom trenutku Vladimir Putin je odigrao ključnu ulogu“, navodi se u analizi, uz ocenu da je takav potez zahtevao političku hrabrost, ali i precizno balansiranje između suprotstavljenih strana.
Deeskalacija i zaokret u američkoj retorici
Efekti ove diplomatske intervencije, barem kratkoročno, nisu izostali. Napetost oko Irana je splasnula, a scenario otvorenog vojnog sukoba je izbegnut. Ni Sjedinjene Američke Države, niti Izrael, nisu se odlučili na vojnu akciju.
Štaviše, ubrzo nakon toga Donald Tramp je javno poručio da je spreman na razgovore sa Teheranom, što je predstavljalo vidljivu promenu tona u odnosu na prethodne pretnje.
Poruka Moskve i signal svetu
U Pekingu ovaj razvoj događaja tumače kao jasnu poruku. Kako piše Sohu, Putin je pokazao da Iran ne stoji sam pred spoljnim pritiscima i da postoje globalni akteri sposobni da utiču na smirivanje kriza.
Istovremeno je, prema oceni kineskih analitičara, poslat signal da se čak i najozbiljniji međunarodni sukobi mogu rešavati političkim i diplomatskim sredstvima, umesto upotrebom sile.
Da li je reč o presedanu ili tek o jednoj epizodi u dugom nizu geopolitičkih nadmetanja, ostaje otvoreno pitanje. Međutim, kako zaključuje Sohu, u trenutku kada je delovalo da su karte već podeljene, jedan potez iza zatvorenih linija promenio je dinamiku i pokazao da prostor za političko manevrisanje i dalje postoji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Minhenska bezbednosna konferencija bila je dobra prilika da se ruski opozicioni krugovi u emigraciji povežu sa ukrajinskim predstavnicima i nastave političku borbu za promene u Rusiji, izjavio je bivši ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Moskvi Majkl Makfol.
Francuski predsednik Emanuel Makron mogao bi da pokaže interesovanje za dolazak u Moskvu radi pregovora sa ruskom stranom, u kontekstu pogoršanja situacije za Ukrajinu na frontu, izjavio je bivši savetnik Pentagona, pukovnik Daglas Makgregor, u intervjuu za švajcarski list Veltvohe.
Evropa se danas suočava sa bezbednosnim i političkim problemima na koje je ruski predsednik Vladimir Putin upozoravao još pre gotovo dve decenije, tokom govora na Minhenske bezbednosne konferencije 2007. godine, piše tursko izdanje dikGazete.
Američki zvaničnici koji predvode pregovore uvereni su da ruski pregovarači iza zatvorenih vrata nastupaju znatno pragmatičnije nego što to sugeriše tvrda retorika Moskve u javnosti, navode dve osobe upoznate sa tokom razgovora.
U ukrajinskom gradu Sumiju je izveden udar na restoran u kojem su se, prema dostupnim informacijama, okupljali strani plaćenici i oficiri ukrajinske vojske.
Rodžer Stoun, ugledni američki politički analitičar čija se reč pažljivo sluša i analizira, objavio je članak pod naslovom "Globalistički užasi na Balkanu razotkrivaju licemerje Evrope po pitanju Grenlanda" u kome je detaljno uporedio Kosovo i Grenland.
Predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić oštro je reagovala na najnovije incidente u kojima su „blokaderi ponovo pokazali da im je jedina politika - rušenje“.
Srpski član Predsedništva BiH Željka Cvijanović razgovarala je danas u Banjaluci sa ministrom spoljnih poslova Republike Srbije Markom Đurićem i poručila da je snaga Srpske snaga Srbije.
Voditelj Exatlona Vuk Vukašinović rekao je da bi bilo čudo da Marko Nikolić ne pobedi na kraju, dok se u ženskoj konkurenciji dvoumi između Nevene Petrović i Milice Balać.
Narodni poslanik Nebojša Bakarec i državni sekretar Adam Šukalo gostujući u Info jutru komentarisali su sinoćni napad na sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve u Novom Sadu.
Prethodne sedmice u Informerovoj hit emisiji "Na merama" otkrili smo vam kako izgleda kad advokat blokader Božo Prelević pokušava da se kulturno uzdiže, šta sada radi “penzionisani” košarkaš Željko Rebrača, koja je omiljena “disciplina” političara u pokušaju Pavla Grbovića, na koji način se opušta pevačica Marija Šerifović, kakva je dnevna rutina političarke Slavice Đukić Dejanović, te koliko se na jednom protestu zadržao samozvani revolucionar Miša Bačulov…
Kinesko Ministarstvo industrije i informacione tehnologije predstavilo je nacrt novog obaveznog 92.bezbednosnog standarda koji stupa na snagu 1. januara 2027, a jedna od ključnih promena je praktična zabrana tzv. "yoke" upravljača, odnosno polu-volana.
U 2024. godini u Srbiji je umrlo je 98.230 osoba, a vodeći uzroci smrti bile su kardiovaskularne boesti i maligne bolesti, pokazao je godišnji izveštaj Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Kolona automobila stoji u mestu na Divčibarima. Put je zavejan, vozila bez zimske opreme i očigledno je da su ovde mnogi proveli praznične dane ne očekujući sneg pri povratku kućama.
Udruženje filmskih producenata Srbije (UFPS) poslalo je otvoreno pismo Međunarodnoj filmskoj zajednici optužujući državu Srbiju za cenzuru i, kako kažu, alarmantnu situaciju u filmskoj industriji u našoj zemlji?!
Film „Barb Wire“ iz 1996. godine Pamela Anderson nije mogla da pogleda punih 27 godina zbog izuzetno loših kritika i profesionalne traume koju je doživela nakon njegovog neuspeha.
Glumac Ranko Zidarić obeležio je jugoslovensku kinematografiju eksplicitnom scenom sa Nedom Arnerić u filmu "Haloa - praznik kurvi". Bio je u braku sa Titovom unukom, Sašom Broz, a danas vodi miran porodični život.
Šveđanka Mari Gustavson (50) je uprkos prognozama lekara osam meseci nakon vantelesne oplodnje na svet donela trojke, sina Čarlija i ćerke Lorin i Laru.
Telefon retko kada dobije priliku da se potpuno odmori, a stručnjaci su otkrili da treba da ga restartujete jednom nedeljno, kako bi nesmetano funkcionisao.
Gordana Šaulić, žena pokojnog Šabana Šaulića, otkrila je da je broj 17 imao posebnu simboliku u njihovom životu, a na kraju je na taj datum i tragično stradao.
Radmila Rutović desetogodišnja ćerka Željka Rutovića, napisala je pismo pokojnom ocu, koje je njena majka Mirjana Rutović, nekadašnja misica, sada podelila na Instagramu.
Novinar Mladen Mijatović podelio je na društvenim mrežama recept za smuti koji sprema za doručak. U pitanju je kombinacija voća i semenki za kojim započinje dan.
Burno jutro u rijalitiju "Elita 9" obeležio je žestok verbalni okršaj bivših partnera, Anite Stanojlović i Anđela Rankovića, koji je rezultirao Anitinim zahtevom za hitan raskid ugovora.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar