Predstavnici administracije američkog predsednika Donalda Trampa vodili su tajne razgovore sa ultradesničarskim separatistima iz kanadske, naftom bogate pokrajine Alberta, u trenutku kada se odnosi između Vašingtona i Otave dodatno zaoštravaju, objavio je Fajnenšel tajms.
Lideri pokreta Alberta Prosperiti Projekat (APP), ultradesničarske separatističke grupe koja se zalaže za otcepljenje Alberte od Kanade, od aprila prošle godine tri puta su se sastali sa zvaničnicima američkog Stejt departmenta u Vašingtonu, navode izvori upoznati sa sadržajem razgovora.
Prema tim informacijama, predstavnici APP-a planiraju da narednog meseca zatraže još jedan sastanak, ovog puta i sa zvaničnicima Stejt departmenta i američkog Ministarstva finansija. Cilj tih razgovora bio bi dobijanje kredita u iznosu od čak 500 milijardi dolara, koji bi, prema planovima separatista, služio za finansiranje Alberte u slučaju da na eventualnom referendumu pobedi opcija nezavisnosti. Sam referendum, međutim, još uvek nije ni zvanično raspisan.
„Sjedinjene Države oduševljene slobodnom Albertom“
- Sjedinjene Američke Države su izuzetno oduševljene slobodnom i nezavisnom Albertom - izjavio je za Fajnenšel tajms pravni savetnik APP-a Džef Rat, koji je prisustvovao pomenutim sastancima.
U Stejt departmentu SAD saopšteno je da su ovakvi sastanci rutinska praksa.
- Ministarstvo se redovno sastaje sa akterima iz civilnog društva. Kao što je uobičajeno na ovakvim sastancima, nikakve obaveze nisu preuzete - rekao je portparol Stejt departmenta.
Slično je saopštio i predstavnik Bele kuće, naglasivši da nikakva podrška separatističkim inicijativama nije dogovorena niti su data bilo kakva obećanja.
Izvor upoznat sa stavom američkog ministra finansija Skota Besenta naveo je da ni on, niti drugi visoki zvaničnici tog ministarstva, nisu znali za predlog kredita i da se tim pitanjem uopšte ne nameravaju baviti. Prema njegovim rečima, nijedan visoki funkcioner Ministarstva finansija nije primio zahtev za sastanak.
Ministarstvo finansija SAD odbilo je da komentariše ove navode, dok se ni kabinet kanadskog premijera Marka Karnija nije oglašavao.
This is historic. Jeff Rath is the first person to sign the petition to get an Alberta independence referendum in 2026.
— Martyupnorth®- Unacceptable Fact Checker (@Martyupnorth) January 7, 2026
Zaoštravanje odnosa SAD i Kanade
Razgovori su se odvijali u trenutku pogoršanja odnosa između Vašingtona i Otave. Prošle nedelje Donald Tramp i Mark Karni ušli su u otvoreni politički sukob, nakon što je kanadski premijer optužio Sjedinjene Američke Države da „prave pukotine u svetskom poretku“.
Prema navodima izvora bliskih američkoj strani, malo je verovatno da će SAD pružiti bilo kakvu konkretnu podršku marginalnom separatističkom pokretu u Alberti. Ipak, kako navodi Fajnenšel tajms, sami kontakti dodatno naglašavaju napetosti između Vašingtona i savezne vlade u Otavi.
Analitičar Karlo Dade iz fondacije Kanada Vest, konzervativnog istraživačkog centra iz Kalgariја, ocenio je lidere separatista kao „ljude koji očajnički traže pažnju“, dodajući da su „Amerikanci uvek spremni da Kanađane okreću jedne protiv drugih“.
Besent pomenuo „glasine o referendumu“
Američki ministar finansija Skot Besent izazvao je dodatno interesovanje među separatistima kada je Albertu, najveći pojedinačni strani izvor nafte za američko tržište, opisao kao „prirodnog partnera Sjedinjenih Američkih Država“.
- Stanovnici Alberte su veoma nezavisan narod. Postoje glasine da bi mogli imati referendum o tome da li žele da ostanu u sastavu Kanade - rekao je Besent u razgovoru sa desničarskim podkasterom Džekom Posobijekom.
Izvor upoznat sa njegovim stavovima navodi da Besent ne podržava, ali ni ne osporava pokret za nezavisnost Alberte, ali da Marka Karnija vidi kao političara koji sprovodi ličnu agendu na štetu pokrajine, posebno ukazujući na njegov raniji angažman u oblasti klimatske politike.
Istovremeno, Besent smatra da Alberta može da produbljuje veze sa SAD, a da pritom ostane deo Kanade.
Pokret bez stvarnog zamaha
Mark Karni je odrastao u Edmontonu, glavnom gradu Alberte. Pokrajina sa oko pet miliona stanovnika već decenijama ima slab separatistički pokret, čiji koreni sežu još u period formiranja Kanade pre više od 150 godina.
Prema istraživanju agencije Ipsos sprovedenom prošle nedelje, oko tri od deset stanovnika Alberte i Kvebeka glasalo bi za otcepljenje svoje pokrajine od Kanade. Ipak, za razliku od Kvebeka, pokret za nezavisnost Alberte nikada nije stekao masovnu podršku.
APP pokušava da prikupi 177.000 potpisa kako bi do maja podneo peticiju za nezavisnost zakonodavnom telu pokrajine. Koliko potpisa je do sada prikupljeno, organizacija nije želela da otkrije.
Strah od mešanja MAGA pokreta
Ovi kontakti dodatno su pojačali strahove od mogućeg mešanja Trampove administracije i njenih saveznika u unutrašnja pitanja Kanade.
- Vidimo jasne znake stranog uplitanja. Ovo ne deluje organski. MAGA strukture su se direktno usmerile na nas - izjavio je predsednik Federacije rada Alberte Gil Mekgouan, ukazujući na kampanje na društvenim mrežama, korišćenje internet-botova i aktivnost influensera pokreta MAGA.
Predstavnik kanadskog ministra trgovine zaduženog za odnose sa SAD Dominika Leblana izjavio je da je „Alberta ključni partner u okviru kanadske federacije“ i da vlada radi na obnovi odnosa sa pokrajinom „na osnovu zajedničkih ciljeva i međusobnog poštovanja nadležnosti“.
„Posle sastanaka idu pravo u Ovalni kabinet“
Džef Rat odbio je da precizira sa kim su se predstavnici APP-a tačno sastajali u Vašingtonu.
- Sastajemo se sa ljudima na izuzetno visokom nivou. Nakon razgovora sa nama, oni direktno odlaze u Ovalni kabinet - tvrdio je on.
Separatistički pokret iz Alberte preuzeo je retoriku sličnu britanskom pokretu za Bregzit, optužujući Otavu za rasipanje prihoda od nafte i promovišući teorije zavere o kineskom uticaju, progonu hrišćana i takozvanoj „globalističkoj agendi“.
Rat je naveo i da je njegova grupa bila u kontaktu sa predstavnicima kvebečkog separatističkog pokreta, koji je poražen na referendumima o nezavisnosti 1980. i 1995. godine.
Vlada Alberte protiv otcepljenja
Premijerka Alberte Danijel Smit, koja je prošle godine snizila prag za raspisivanje referenduma, protivi se nezavisnosti pokrajine.
- Ogromna većina stanovnika Alberte nije zainteresovana da postane američka savezna država -poručio je njen portparol.
Kampanja „Alberta zauvek Kanada“, koja se protivi otcepljenju, prikupila je do decembra prošle godine ukupno 438.568 potpisa protiv ideje nezavisnosti.
Između Rusije i Ukrajine danas je obavljena prva razmena tela poginulih vojnika u 2026. godini, saopštio je poslanik Državne dume Rusije Šamsail Saralijev. Prema njegovim navodima, ukrajinskoj strani predato je 1.000 tela, dok je Rusiji vraćeno 38.
Moldavija je započela najdublju transformaciju svoje vojske od sticanja nezavisnosti – broj pripadnika Nacionalne armije biće povećan za oko trećinu, menja se naoružanje, uvode se sistemi koji se koriste u ratu u Ukrajini, a država se otvoreno oslanja na Zapad zbog, kako tvrdi vlast, rastuće pretnje iz Rusije.
Bilateralni trgovinski i ekonomski odnosi bili su glavna tema sastanka ruskog predsednika Vladimira Putina i privremenog predsednika Sirije Ahmeda al Šare, koji je održan juče u Moskvi, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Između Rusije i Ukrajine danas je obavljena prva razmena tela poginulih vojnika u 2026. godini, saopštio je poslanik Državne dume Rusije Šamsail Saralijev. Prema njegovim navodima, ukrajinskoj strani predato je 1.000 tela, dok je Rusiji vraćeno 38.
Tajkunski Danas, autošovinistička medijska trovačnica, ponovo je dokazala da će dati prostor svakom antisrpskom huškaču da napada Srbiju i pljuje srpske žrtve.
Ustaška besramnost nema granica! Hrvatski istoričar Ante Nazor bez trunke srama izgovorio monstruozne tvrdnje gde je optužio proterane Srbe da su sami organizovali sopstveno čišćenje i bežanje sa ognjišta, dok je krvavu akciju Oluja i odnos prema civilima licemerno nazvao korektnim!
Tajkunski Danas, autošovinistička medijska trovačnica, ponovo je dokazala da će dati prostor svakom antisrpskom huškaču da napada Srbiju i pljuje srpske žrtve.
Novinarka tajunskog lista Danas Jelka Jovanović i voditelj tajkunske televizije Nova S - demonstrirali su nezapamćen nivo očaja i licemerja, priznavši da od njihovih političkih maštarija nema ništa.
Između Srbije i SAD počela je potpuno nova era u međusobnim odnosima o čemu svedoči i post koji je američki predsednik Donald Tramp podelio na svojoj društvenoj mreži "Istina".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić se oglasio iz Republike Srpske, sa jezera Balkana kod Mrkonjić Grada - i poručio da su očuvanje mira i snažan ekonomski razvoj apsolutni prioriteti naše države.
Nakon 09:00 sati počela je sednica Štaba za vanredne situacije u zgradi Vlade Srbije, a sazvana je zbog visokih temperatura i situacija sa vodostajem reka u zemlji.
U blizini manastira Preobraženje u Čačku, sinoć se odigrala prava drama, kada je jedno dete ostalo zarobljeno na nepristupačnoj litici visokoj više od 15 metara! Monasi te svetinje odmah su se popeli do deteta.
Ministar turizma i omladine Husein Memić najavio je da će danas od 08.00 časova početi prijava za dodelu 30.000 turističkih vaučera u vrednosti od po 10.000 dinara, a prijave će se podnositi na šalterima korporativnih pošta širom Srbije.
Ubistvo Gorana Veličkovića Goksija (33) ostalo je zabeleženo kao jedan od najsvirepijih i najdetaljnije pripremanih zločina klana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića. Prema navodima optužnice Tužilaštva za organizovani kriminal, Veličković je 3. avgusta 2020. godine namamljeni na prevaru u najužem centru Beograda, prevezen u takozvanu "klanicu" u Ritopeku, gde je brutalno mučen i likvidiran.
Glumac Dragiša Milojković, koga će publika zauvek pamtiti kao Milutina iz serije "Seljaci", biće sahranjen u utorak, 4. avgusta, na Gradskom groblju u Jagodini.
Netfliks se suočava sa tužbom od 105 miliona dolara nakon što je iz njihovih kancelarija u Los Anđelesu ukraden eksterni hard-disk sa još neobjavljenim ratnim trilerom "Fortitude", u kom glavnu ulogu tumači Nikolas Kejdž.
Holivudski veteran Robert Redford (88) ispričao je jednom prilikom kontroverzne detalje iz snimanja legendarnog filma "The Way We Were" (1973) u kojem je glumio zajedno sa Barbrom Strejsend (82).
Ulazak Meseca u znak Ovna 2. avgusta, prema astrološkim tumačenjima, donosi snažnu energiju za akciju, a pet horoskopskih znakova moglo bi da očekuje važne vesti, nove prilike i dugo priželjkivane preokrete.
Nagli skok u reku, jezero ili more tokom velikih vrućina može izazvati takozvani hladni šok, iznenadnu reakciju organizma koja povećava rizik od utapanja, čak i kada voda nije ledena.
Jedno skriveno podešavanje na Android i iPhone telefonima može poboljšati kvalitet zvuka, omogućiti preciznije podešavanje glasnoće i učiniti slušanje muzike znatno prijatnijim.
Ćerka Suzane Mančić Teodora porodila se i na svet donela sina Mijata sa suprugom generalom Miroslavom Talijanom koji iza sebe ima impresivnu biografiju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.