Predstavnici administracije američkog predsednika Donalda Trampa vodili su tajne razgovore sa ultradesničarskim separatistima iz kanadske, naftom bogate pokrajine Alberta, u trenutku kada se odnosi između Vašingtona i Otave dodatno zaoštravaju, objavio je Fajnenšel tajms.
Lideri pokreta Alberta Prosperiti Projekat (APP), ultradesničarske separatističke grupe koja se zalaže za otcepljenje Alberte od Kanade, od aprila prošle godine tri puta su se sastali sa zvaničnicima američkog Stejt departmenta u Vašingtonu, navode izvori upoznati sa sadržajem razgovora.
Prema tim informacijama, predstavnici APP-a planiraju da narednog meseca zatraže još jedan sastanak, ovog puta i sa zvaničnicima Stejt departmenta i američkog Ministarstva finansija. Cilj tih razgovora bio bi dobijanje kredita u iznosu od čak 500 milijardi dolara, koji bi, prema planovima separatista, služio za finansiranje Alberte u slučaju da na eventualnom referendumu pobedi opcija nezavisnosti. Sam referendum, međutim, još uvek nije ni zvanično raspisan.
„Sjedinjene Države oduševljene slobodnom Albertom“
- Sjedinjene Američke Države su izuzetno oduševljene slobodnom i nezavisnom Albertom - izjavio je za Fajnenšel tajms pravni savetnik APP-a Džef Rat, koji je prisustvovao pomenutim sastancima.
U Stejt departmentu SAD saopšteno je da su ovakvi sastanci rutinska praksa.
- Ministarstvo se redovno sastaje sa akterima iz civilnog društva. Kao što je uobičajeno na ovakvim sastancima, nikakve obaveze nisu preuzete - rekao je portparol Stejt departmenta.
Slično je saopštio i predstavnik Bele kuće, naglasivši da nikakva podrška separatističkim inicijativama nije dogovorena niti su data bilo kakva obećanja.
Izvor upoznat sa stavom američkog ministra finansija Skota Besenta naveo je da ni on, niti drugi visoki zvaničnici tog ministarstva, nisu znali za predlog kredita i da se tim pitanjem uopšte ne nameravaju baviti. Prema njegovim rečima, nijedan visoki funkcioner Ministarstva finansija nije primio zahtev za sastanak.
Ministarstvo finansija SAD odbilo je da komentariše ove navode, dok se ni kabinet kanadskog premijera Marka Karnija nije oglašavao.
This is historic. Jeff Rath is the first person to sign the petition to get an Alberta independence referendum in 2026.
— Martyupnorth®- Unacceptable Fact Checker (@Martyupnorth) January 7, 2026
Zaoštravanje odnosa SAD i Kanade
Razgovori su se odvijali u trenutku pogoršanja odnosa između Vašingtona i Otave. Prošle nedelje Donald Tramp i Mark Karni ušli su u otvoreni politički sukob, nakon što je kanadski premijer optužio Sjedinjene Američke Države da „prave pukotine u svetskom poretku“.
Prema navodima izvora bliskih američkoj strani, malo je verovatno da će SAD pružiti bilo kakvu konkretnu podršku marginalnom separatističkom pokretu u Alberti. Ipak, kako navodi Fajnenšel tajms, sami kontakti dodatno naglašavaju napetosti između Vašingtona i savezne vlade u Otavi.
Analitičar Karlo Dade iz fondacije Kanada Vest, konzervativnog istraživačkog centra iz Kalgariја, ocenio je lidere separatista kao „ljude koji očajnički traže pažnju“, dodajući da su „Amerikanci uvek spremni da Kanađane okreću jedne protiv drugih“.
Besent pomenuo „glasine o referendumu“
Američki ministar finansija Skot Besent izazvao je dodatno interesovanje među separatistima kada je Albertu, najveći pojedinačni strani izvor nafte za američko tržište, opisao kao „prirodnog partnera Sjedinjenih Američkih Država“.
- Stanovnici Alberte su veoma nezavisan narod. Postoje glasine da bi mogli imati referendum o tome da li žele da ostanu u sastavu Kanade - rekao je Besent u razgovoru sa desničarskim podkasterom Džekom Posobijekom.
Izvor upoznat sa njegovim stavovima navodi da Besent ne podržava, ali ni ne osporava pokret za nezavisnost Alberte, ali da Marka Karnija vidi kao političara koji sprovodi ličnu agendu na štetu pokrajine, posebno ukazujući na njegov raniji angažman u oblasti klimatske politike.
Istovremeno, Besent smatra da Alberta može da produbljuje veze sa SAD, a da pritom ostane deo Kanade.
Pokret bez stvarnog zamaha
Mark Karni je odrastao u Edmontonu, glavnom gradu Alberte. Pokrajina sa oko pet miliona stanovnika već decenijama ima slab separatistički pokret, čiji koreni sežu još u period formiranja Kanade pre više od 150 godina.
Prema istraživanju agencije Ipsos sprovedenom prošle nedelje, oko tri od deset stanovnika Alberte i Kvebeka glasalo bi za otcepljenje svoje pokrajine od Kanade. Ipak, za razliku od Kvebeka, pokret za nezavisnost Alberte nikada nije stekao masovnu podršku.
APP pokušava da prikupi 177.000 potpisa kako bi do maja podneo peticiju za nezavisnost zakonodavnom telu pokrajine. Koliko potpisa je do sada prikupljeno, organizacija nije želela da otkrije.
Strah od mešanja MAGA pokreta
Ovi kontakti dodatno su pojačali strahove od mogućeg mešanja Trampove administracije i njenih saveznika u unutrašnja pitanja Kanade.
- Vidimo jasne znake stranog uplitanja. Ovo ne deluje organski. MAGA strukture su se direktno usmerile na nas - izjavio je predsednik Federacije rada Alberte Gil Mekgouan, ukazujući na kampanje na društvenim mrežama, korišćenje internet-botova i aktivnost influensera pokreta MAGA.
Predstavnik kanadskog ministra trgovine zaduženog za odnose sa SAD Dominika Leblana izjavio je da je „Alberta ključni partner u okviru kanadske federacije“ i da vlada radi na obnovi odnosa sa pokrajinom „na osnovu zajedničkih ciljeva i međusobnog poštovanja nadležnosti“.
„Posle sastanaka idu pravo u Ovalni kabinet“
Džef Rat odbio je da precizira sa kim su se predstavnici APP-a tačno sastajali u Vašingtonu.
- Sastajemo se sa ljudima na izuzetno visokom nivou. Nakon razgovora sa nama, oni direktno odlaze u Ovalni kabinet - tvrdio je on.
Separatistički pokret iz Alberte preuzeo je retoriku sličnu britanskom pokretu za Bregzit, optužujući Otavu za rasipanje prihoda od nafte i promovišući teorije zavere o kineskom uticaju, progonu hrišćana i takozvanoj „globalističkoj agendi“.
Rat je naveo i da je njegova grupa bila u kontaktu sa predstavnicima kvebečkog separatističkog pokreta, koji je poražen na referendumima o nezavisnosti 1980. i 1995. godine.
Vlada Alberte protiv otcepljenja
Premijerka Alberte Danijel Smit, koja je prošle godine snizila prag za raspisivanje referenduma, protivi se nezavisnosti pokrajine.
- Ogromna većina stanovnika Alberte nije zainteresovana da postane američka savezna država -poručio je njen portparol.
Kampanja „Alberta zauvek Kanada“, koja se protivi otcepljenju, prikupila je do decembra prošle godine ukupno 438.568 potpisa protiv ideje nezavisnosti.
Između Rusije i Ukrajine danas je obavljena prva razmena tela poginulih vojnika u 2026. godini, saopštio je poslanik Državne dume Rusije Šamsail Saralijev. Prema njegovim navodima, ukrajinskoj strani predato je 1.000 tela, dok je Rusiji vraćeno 38.
Moldavija je započela najdublju transformaciju svoje vojske od sticanja nezavisnosti – broj pripadnika Nacionalne armije biće povećan za oko trećinu, menja se naoružanje, uvode se sistemi koji se koriste u ratu u Ukrajini, a država se otvoreno oslanja na Zapad zbog, kako tvrdi vlast, rastuće pretnje iz Rusije.
Bilateralni trgovinski i ekonomski odnosi bili su glavna tema sastanka ruskog predsednika Vladimira Putina i privremenog predsednika Sirije Ahmeda al Šare, koji je održan juče u Moskvi, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Između Rusije i Ukrajine danas je obavljena prva razmena tela poginulih vojnika u 2026. godini, saopštio je poslanik Državne dume Rusije Šamsail Saralijev. Prema njegovim navodima, ukrajinskoj strani predato je 1.000 tela, dok je Rusiji vraćeno 38.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom skandaloznog kršenja izborne tišine od strane tajkunskog glasila Nova S, koji je jutros u 09:12 objavio sramotan tekst usmeren protiv SNS-a.
Više javno tužilaštvo u Beogradu apeluje na građane, institucije nadležne za sprovođenje izbornih radnji i državne organe da se u narednom periodu strikno pridržavaju Ustava i zakona Republike Srbije, kako bi sve izborne radnje u vezi sa predstojećim parlamentarnim izborima bile sprovedene u skladu sa istim.
Univerzitet u Beogradu odbija da dostavi povereniku za informacije od javnog značaja podatke o službenim putovanjima rektora Vladana Đokića, iako je rok istekao 21. oktobra.
Jakov Ćaleta funkcioner vladajućeg HDZ-a koji je pre samo mesec dana uhapšen pod optužbom da je nosio fantomku i sa grupom huligana terao mlade plesače iz Novog Sada i vukovarskog branitelja uz gnusne ustaške povike, jednoglasno je izabran za predsednika Veća Gradskog kotara Blatine-Škrape u Hrvatskoj.
Počela je izborna tišina, koja traje do nedelje, 25. oktobra u 20 časova. Izborna tišina počinje 48 sati od početka izbornog dana i odnosi se i na izborni dan.
Ekspo 2027 u Beogradu procenjuje se kao jedan od najvećih državnih i ekonomskih projekata, uz cilj da BDP Srbije sledeće godine dostigne 100 milijardi evra.
Srbi, prema najnovijoj statistici Republičkog zavoda za statistiku, ređe i kasnije ulaze u brak. Kako pokazuje poslednji izveštaj, prošle godine je zabeležen pad broja zaključenih brakova od 3,2 odsto u odnosu na 2024. godinu.
Pojedine ptice proizvode zvukove jače od 120 decibela, što se može uporediti sa bukom industrijskih mašina. Naučnici su istražili dve izuzetno glasne vrste ptica iz Južne Amerike kako bi otkrili na koji način proizvode tako snažne zvuke i zbog čega su razvile ovu sposobnost.
Policija u Sokobanji, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Aleksincu, uhapsila je S. V. (55) iz Niške Banje, zbog sumnje da je izvršio krivično delo proganjanje.
Pripadnici Policijske uprave Doboj uhapsili su muškarca inicijala Z. Š. sa područja Teslića zbog sumnje da je počinio krivično delo "izazivanje opšte opasnosti".
Policiji u Banovićima, u BiH, sinoć oko 20.10 časova prijavljeno je razbojništvo nad 19-godišnjom devojkom I. K. kojoj je tom prilikom ukraden telefon.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Tomas Markl Stariji (82), otac vojvotkinje od Saseksa Megan Markl, našao se u centru ozbiljnog skandala nakon što ga je sin Tomas Markl Mlađi prijavio policiji zbog navodnog posedovanja velikog broja fotografija i video-snimaka seksualnog zlostavljanja dece.
Pre nego što su se u domaćinstvima ustalili plastični držači za zimnicu, naše bake su se snalazile na prirodan način. Jedan od starih trikova bio je da se preko povrća u tegli ili buretu postave tanke grančice dunje, koje su pomagale da sastojci ostanu potopljeni u tečnosti.
U podnožju planine Helan, u kineskom gradu Jinčuanu, nalaze se carske grobnice Sija Sija, koje su u julu 2025. godine uvrštene na UNESCO-ovu listu svetske baštine.
Ćerka folk pevačice Jane Todorović, Kristina, privukla je pažnju na društvenim mrežama svojim atraktivnim izdanjem, a mnogi su na mrežama prokomentarisali koliko njih dve liče - pogotovo ako se Kristinine fotke uporede sa Janinim iz mlađih dana!
Iako se o njihovoj svadbi već dugo spekuliše, pevačica Tanja Savić priznaje da joj formalno ozvaničenje veze trenutno nije prioritet, kao ni njenom partneru Muhamedu Mukiju Bešiću.
Voditeljka Suzana Mančić je nedavno prodala stan od 175 kvadrata u Ulici kneza Miloša za 500.000 evra, a potom sav novac uložila u kupovinu i renoviranje nove nekretnine na Voždovcu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.