Predstavnici administracije američkog predsednika Donalda Trampa vodili su tajne razgovore sa ultradesničarskim separatistima iz kanadske, naftom bogate pokrajine Alberta, u trenutku kada se odnosi između Vašingtona i Otave dodatno zaoštravaju, objavio je Fajnenšel tajms.
Lideri pokreta Alberta Prosperiti Projekat (APP), ultradesničarske separatističke grupe koja se zalaže za otcepljenje Alberte od Kanade, od aprila prošle godine tri puta su se sastali sa zvaničnicima američkog Stejt departmenta u Vašingtonu, navode izvori upoznati sa sadržajem razgovora.
Prema tim informacijama, predstavnici APP-a planiraju da narednog meseca zatraže još jedan sastanak, ovog puta i sa zvaničnicima Stejt departmenta i američkog Ministarstva finansija. Cilj tih razgovora bio bi dobijanje kredita u iznosu od čak 500 milijardi dolara, koji bi, prema planovima separatista, služio za finansiranje Alberte u slučaju da na eventualnom referendumu pobedi opcija nezavisnosti. Sam referendum, međutim, još uvek nije ni zvanično raspisan.
„Sjedinjene Države oduševljene slobodnom Albertom“
- Sjedinjene Američke Države su izuzetno oduševljene slobodnom i nezavisnom Albertom - izjavio je za Fajnenšel tajms pravni savetnik APP-a Džef Rat, koji je prisustvovao pomenutim sastancima.
U Stejt departmentu SAD saopšteno je da su ovakvi sastanci rutinska praksa.
- Ministarstvo se redovno sastaje sa akterima iz civilnog društva. Kao što je uobičajeno na ovakvim sastancima, nikakve obaveze nisu preuzete - rekao je portparol Stejt departmenta.
Slično je saopštio i predstavnik Bele kuće, naglasivši da nikakva podrška separatističkim inicijativama nije dogovorena niti su data bilo kakva obećanja.
Izvor upoznat sa stavom američkog ministra finansija Skota Besenta naveo je da ni on, niti drugi visoki zvaničnici tog ministarstva, nisu znali za predlog kredita i da se tim pitanjem uopšte ne nameravaju baviti. Prema njegovim rečima, nijedan visoki funkcioner Ministarstva finansija nije primio zahtev za sastanak.
Ministarstvo finansija SAD odbilo je da komentariše ove navode, dok se ni kabinet kanadskog premijera Marka Karnija nije oglašavao.
This is historic. Jeff Rath is the first person to sign the petition to get an Alberta independence referendum in 2026.
— Martyupnorth®- Unacceptable Fact Checker (@Martyupnorth) January 7, 2026
Zaoštravanje odnosa SAD i Kanade
Razgovori su se odvijali u trenutku pogoršanja odnosa između Vašingtona i Otave. Prošle nedelje Donald Tramp i Mark Karni ušli su u otvoreni politički sukob, nakon što je kanadski premijer optužio Sjedinjene Američke Države da „prave pukotine u svetskom poretku“.
Prema navodima izvora bliskih američkoj strani, malo je verovatno da će SAD pružiti bilo kakvu konkretnu podršku marginalnom separatističkom pokretu u Alberti. Ipak, kako navodi Fajnenšel tajms, sami kontakti dodatno naglašavaju napetosti između Vašingtona i savezne vlade u Otavi.
Analitičar Karlo Dade iz fondacije Kanada Vest, konzervativnog istraživačkog centra iz Kalgariја, ocenio je lidere separatista kao „ljude koji očajnički traže pažnju“, dodajući da su „Amerikanci uvek spremni da Kanađane okreću jedne protiv drugih“.
Besent pomenuo „glasine o referendumu“
Američki ministar finansija Skot Besent izazvao je dodatno interesovanje među separatistima kada je Albertu, najveći pojedinačni strani izvor nafte za američko tržište, opisao kao „prirodnog partnera Sjedinjenih Američkih Država“.
- Stanovnici Alberte su veoma nezavisan narod. Postoje glasine da bi mogli imati referendum o tome da li žele da ostanu u sastavu Kanade - rekao je Besent u razgovoru sa desničarskim podkasterom Džekom Posobijekom.
Izvor upoznat sa njegovim stavovima navodi da Besent ne podržava, ali ni ne osporava pokret za nezavisnost Alberte, ali da Marka Karnija vidi kao političara koji sprovodi ličnu agendu na štetu pokrajine, posebno ukazujući na njegov raniji angažman u oblasti klimatske politike.
Istovremeno, Besent smatra da Alberta može da produbljuje veze sa SAD, a da pritom ostane deo Kanade.
Pokret bez stvarnog zamaha
Mark Karni je odrastao u Edmontonu, glavnom gradu Alberte. Pokrajina sa oko pet miliona stanovnika već decenijama ima slab separatistički pokret, čiji koreni sežu još u period formiranja Kanade pre više od 150 godina.
Prema istraživanju agencije Ipsos sprovedenom prošle nedelje, oko tri od deset stanovnika Alberte i Kvebeka glasalo bi za otcepljenje svoje pokrajine od Kanade. Ipak, za razliku od Kvebeka, pokret za nezavisnost Alberte nikada nije stekao masovnu podršku.
APP pokušava da prikupi 177.000 potpisa kako bi do maja podneo peticiju za nezavisnost zakonodavnom telu pokrajine. Koliko potpisa je do sada prikupljeno, organizacija nije želela da otkrije.
Strah od mešanja MAGA pokreta
Ovi kontakti dodatno su pojačali strahove od mogućeg mešanja Trampove administracije i njenih saveznika u unutrašnja pitanja Kanade.
- Vidimo jasne znake stranog uplitanja. Ovo ne deluje organski. MAGA strukture su se direktno usmerile na nas - izjavio je predsednik Federacije rada Alberte Gil Mekgouan, ukazujući na kampanje na društvenim mrežama, korišćenje internet-botova i aktivnost influensera pokreta MAGA.
Predstavnik kanadskog ministra trgovine zaduženog za odnose sa SAD Dominika Leblana izjavio je da je „Alberta ključni partner u okviru kanadske federacije“ i da vlada radi na obnovi odnosa sa pokrajinom „na osnovu zajedničkih ciljeva i međusobnog poštovanja nadležnosti“.
„Posle sastanaka idu pravo u Ovalni kabinet“
Džef Rat odbio je da precizira sa kim su se predstavnici APP-a tačno sastajali u Vašingtonu.
- Sastajemo se sa ljudima na izuzetno visokom nivou. Nakon razgovora sa nama, oni direktno odlaze u Ovalni kabinet - tvrdio je on.
Separatistički pokret iz Alberte preuzeo je retoriku sličnu britanskom pokretu za Bregzit, optužujući Otavu za rasipanje prihoda od nafte i promovišući teorije zavere o kineskom uticaju, progonu hrišćana i takozvanoj „globalističkoj agendi“.
Rat je naveo i da je njegova grupa bila u kontaktu sa predstavnicima kvebečkog separatističkog pokreta, koji je poražen na referendumima o nezavisnosti 1980. i 1995. godine.
Vlada Alberte protiv otcepljenja
Premijerka Alberte Danijel Smit, koja je prošle godine snizila prag za raspisivanje referenduma, protivi se nezavisnosti pokrajine.
- Ogromna većina stanovnika Alberte nije zainteresovana da postane američka savezna država -poručio je njen portparol.
Kampanja „Alberta zauvek Kanada“, koja se protivi otcepljenju, prikupila je do decembra prošle godine ukupno 438.568 potpisa protiv ideje nezavisnosti.
Između Rusije i Ukrajine danas je obavljena prva razmena tela poginulih vojnika u 2026. godini, saopštio je poslanik Državne dume Rusije Šamsail Saralijev. Prema njegovim navodima, ukrajinskoj strani predato je 1.000 tela, dok je Rusiji vraćeno 38.
Moldavija je započela najdublju transformaciju svoje vojske od sticanja nezavisnosti – broj pripadnika Nacionalne armije biće povećan za oko trećinu, menja se naoružanje, uvode se sistemi koji se koriste u ratu u Ukrajini, a država se otvoreno oslanja na Zapad zbog, kako tvrdi vlast, rastuće pretnje iz Rusije.
Bilateralni trgovinski i ekonomski odnosi bili su glavna tema sastanka ruskog predsednika Vladimira Putina i privremenog predsednika Sirije Ahmeda al Šare, koji je održan juče u Moskvi, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Između Rusije i Ukrajine danas je obavljena prva razmena tela poginulih vojnika u 2026. godini, saopštio je poslanik Državne dume Rusije Šamsail Saralijev. Prema njegovim navodima, ukrajinskoj strani predato je 1.000 tela, dok je Rusiji vraćeno 38.
Ukrajina je spremna za pregovore sa Rusijom, ali strpljenje Kijeva nije neograničeno, izjavio je stalni predstavnik Ukrajine pri UN Andrej Meljnik na sednici Saveta bezbednosti, sazvanoj zbog aktuelne situacije u Ukrajini.
Potpredsednica Stranke slobode i pravde (SSP) Marinika Tepić ponovo je šokirala javnost u Srbiji svojim najnovijim, skandaloznim istupom na društvenoj mreži Iks.
Miroslav Aleksić, lider Narodnog pokreta Srbije usred Skupštine Srbije branio je šiptarskog teroristu i samozvanog premijera lažne države Kosovo Aljbina Kurtija.
Ovaj video najbolje pokazuje kako je poslanik Miloš Parandilović pokušao da prevari narod i Skupštinu, a raskrinkala ga je predsednica Skupštine Ana Brnabić.
Vladimir Đorđević, narodni poslanik Pokreta obnove Kraljevine Srbije (POKS), koja je deo koalicije "Nada" zajedno sa Novim DSS Miloša Jovanovića, zatražio je u Parlamentarnoj Skupštini Saveta Evrope (PSSE) u Strazburu da Srbija bude kažnjena!
Narandžasti meteoalarm aktivan je za većinu Srbije, a RHMZ upozorava na izražene pljuskove s grmljavinom i gradom koji se kreću od zapada ka istoku i jugu.
Ako ove godine letujete u Grčkoj, postoji jedna stvar koju morate znati pre nego što uđete u more — riba zec, invazivna podvodna napast koja seče kao brijač i u sebi nosi smrtonosni otrov. Crveni krst Grčke već je izdao zvanično upozorenje za sve kupače.
Na društvenim mrežama osvanuo je prizor sa Jadranskog mora koji su mnogi korisnici osudili upravo zbog količine đubreta koju turisti svakodnevno viđaju!
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv državljanina Švedske J.C.G.N. i državljanke Južne Afrike S.C.G. zbog sumnje da su krajem januara 2026. kao saizvršioci pripremali teško ubistvo, dok se J.C.G.N. na teret stavlja i neovlašćeno nošenje pištolja sa municijom.
Ubistvo Blaža Đurovića u martu 2018. godine pokrenulo je jedan od najkompleksnijih sudskih procesa u novijoj istoriji srpskog pravosuđa. Ovaj slučaj zvanično je ostao bez pravnog epiloga nakon što je glavni osumnjičeni, Darko Vesković zvani Prika, juče ubijen u Kumodražu.
Vlasnik kuće strave u Ritopeku, optuženi pripadnik kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, Vlade Draganić, optužio je danas svedoka saradnika Srđana Lalića da laže u vezi telefona i "Skaj" aplikacije, putem koje su, kako se sumnja, pripadnici klana dogovarali izvršenje najtežih krivičnih dela.
Američki glumac Džejson Momoa kaže da mu je uloga u filmu "Supergirl" iz snova i da je oduševljen jer se njegov antijunak Lobo ne plaši da napravi haos i uđe u tuču.
Gostujući kod profesora dr Čedomira Antića u emisiji "Perspektive" na televiziji K1, poznati glumac, producent, režiser i politički aktivista Branislav Lečić osvrnuo se na svoju bogatu karijeru koja traje već tačno pola veka, otvoreno govoreći o ulogama koje su mu obeležile život, ali i o velikim priznanjima sa svetske scene.
Veštačka inteligencija više nije samo alat za pisanje tekstova i generisanje slika, sada je dobila i sopstveni muzej, prostor u kojem umetnička dela nastaju i menjaju se pred očima posetilaca.
Za zdrav razvoj biljaka nije uvek potrebno kupovati skupa đubriva i preparate. Pojedini prirodni sastojci mogu poslužiti kao odlična prihrana i pomoći cveću da bude otpornije i lepše.
Fizički izgled pevačice Mine Kostić prilikom napuštanja Specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" privukao je veliku pažnju javnosti.
Mina Kostić izašla je danas iz bolnice "Laza Lazarević" posle 23 dana provedenih na klinici, a po nju su došli verenik Kasper i Milan Ivanović, brat pevačice.
Izlazak Mine Kostić iz "Laze" očekivao se juče u toku dana, međutim pevačica je zadržana još jednu noć jer je došlo do pada sistema i upravo je sada izašla!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.